Tinnitus

Tinnitus

le tinnitus e leo “parasitic”. e fa'alogo se tagata e aunoa ma nei mea o iai. E mafai ona uisa, pisa pe kiliki, mo se faʻataʻitaʻiga. E mafai ona iloa i le taliga e tasi poʻo le lua, ae foliga mai o loʻo iai i totonu o le ulu lava ia, i luma poʻo tua. O le tinnitus e mafai ona fai i lea taimi ma lea taimi, fa'alavelave, pe fa'aauau. E mafua mai i le faaletonu o le su'ega o le neura. O le a uiga lea e mafai ona tele mafuaaga.

Un tinnitus lē tumau e mafai ona tupu pe a uma ona faʻaalia i musika leotele, mo se faʻataʻitaʻiga. E masani lava ona foia e aunoa ma se faalavelave. O lenei laupepa e faʻapitoa i tinnitus tumau, o lona uiga ia i latou o loʻo tumau pea ma e mafai ona matua ita tele mo i latou o loʻo aʻafia. Ae ui i lea, i le tele o tulaga, o le tinnitus e leai sona aafiaga taua i le lelei o le olaga.

Faʻaauau

I se tulaga lautele, o loʻo faʻatatauina 10% i le 18% o le faitau aofaʻi mafatia i le tinnitus. Ole fua ole 30% i tagata matutua. Mai le 1% i le 2% o le faitau aofaʻi o loʻo aʻafia tele.

I Quebec, e tusa ma le 600 tagata e talitonuina o loʻo aʻafia i lenei faʻafitauli, 000 oi latou e ogaoga. O le tele o le faʻaogaina o musika a le tagata lava ia ma le MP60 taʻavale i tupulaga talavou e faʻatupu ai popolega e uiga i le faʻateleina o le faʻateleina i le vaeluagalemu.

ituaiga

E 2 vaega autu o tinnitus.

Sini sikoa. O nisi o ia mea e mafai ona faʻalogoina e le fomaʻi poʻo le fomaʻi faʻapitoa e faʻatalanoaina, ona e mafua mai i faʻafitauli e pei o se faʻataʻitaʻiga, e faʻalogo atili ai le tafe o le toto. E mafai foi ona faʻaalia i nisi taimi e ala i le "kiliki" faifaipea, o nisi taimi e fesoʻotaʻi ma gaioiga le masani o maso o le taliga, lea e mafai ona faʻalogoina e i latou o loʻo siomia oe. E seasea, ae masani lava o le mafuaʻaga e mafai ona iloa ma e mafai ona tatou faʻalavelave ma togafitia le maʻi.

Faʻatonu tinnitus. I o latou tulaga, o le leo e na'o le tagata ua aafia. O tinnitus sili ona masani ai: latou te fai ma sui 95% o mataupu. O latou mafua'aga ma fa'ailoga fa'aletino e matua le malamalama lelei mo le taimi nei, e sili atu ona faigata ona togafitia nai lo le fa'amoemoeina o le tinnitus. I le isi itu, e mafai ona tatou faʻaleleia le faʻapalepale o le gasegase i nei pisapisao totonu.

O le malosi o le tinnitus e eseese mai le tasi tagata i le isi. O nisi tagata e le afaina tele ma e le feutagai. O isi e fa'alogoina pisa i taimi uma, e ono a'afia ai le lelei o le olaga.

Faamatalaga. Afai e te faʻalogo i leo poʻo musika, o le isi lea maʻi e taʻua o le "auditory hallucination".

Mafuaaga

Faʻalogo tinnitus e le o se ma'i lava ia. Ae, o se fa'ailoga e masani ona feso'ota'i i faʻalogo. E tusa ai ma se tasi o manatu na tuʻuina atu e tagata tomai faapitoa, o se "faʻailoga faʻailoga" e faia e le faiʻai e tali atu ai i le faʻaleagaina o sela i totonu o le taliga i totonu (silasila i le vaega Faʻafitauli Faʻafitauli, mo nisi faʻamatalaga). O le isi manatu e fa'aalia ai le fa'aletonu o le su'etusi tutotonu. E mafai ona a'afia mea tau kenera i nisi tulaga.

O le tele o taimi, o mea e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o le tinnitus o:

  • i le matutua, faaletonu le faalogo ona o le matua.
  • i le tagata matutua, le soona aafia i le pisapisao.

Faatasi ai ma le tele o isi mafuaʻaga e mafai ona taʻua i lalo:

  • Fa'aoga umi o mea mautinoa Foma'i e mafai ona fa'aleagaina sela o taliga totonu (silasila i le vaega o Fa'afitauli).
  • A manuʻa i le ulu (pei o le ulu tiga) poʻo le ua (sasa, ma isi).
  • Le spasms se musele itiiti i totonu o le taliga (stapes musele).
  • Fa'alavelave o le ala taliga e a pulou cerumen.
  • se fa'aletonu po'o fa'ama'i :

    – Fa'ama'i Ménière ma o nisi taimi ole fa'ama'i a Paget;

    - o leotosclerosis (poʻo le otosclerosis), o se faʻamaʻi e faʻaitiitia ai le feʻaveaʻi o se ponaivi laʻititi i le ogatotonu o le taliga (o le stapes) ma e mafai ona faʻasolosolo ai le tutuli (silasila i le ata);

    – fa'ama'i taliga po'o fa'ama'i (fa'ata'ita'iga, fa'ama'i taliga faifaipea);

    - a tumo o loʻo i totonu o le ulu, ua poʻo luga ole neura suʻega;

    - le lelei o le faʻaogaina o le soʻotaga temporomandibular (lea e mafai ai ona gaoioi le auvae);

    - fa'ama'i a'afia toto toto; e mafai ona mafua ai le mea e taʻua o le tinnitus pulsatiles (E tusa ma le 3% o mataupu). O nei faʻamaʻi, e pei o le atherosclerosis, toto maualuga, poʻo se faʻalavelave o capillaries, carotid artery poʻo le jugular artery, e mafai ona faʻalogo atili ai le tafe toto. O nei tinnitus o le ituaiga faʻamoemoe;

    - tinnitus faamoemoe le fa'amama atonu e mafua mai i se faaletonu o le paipa eustachian, maʻi o le neura poʻo le faʻalavelave faʻafuaseʻi o maso o le faʻaʻi poʻo le taliga ogatotonu.

Vasega ma ono faigata

se tinnitus fa'aalia malie lava: a'o le'i tumau, e va'aia fa'afuase'i ma na'o nofoaga filemu. O isi e aliali fa'afuase'i, pe a mae'a se fa'alavelave fa'apitoa, e pei o se manu'a leo.

O Tinnitus e le matautia, ae a malosi ma faʻaauau e mafai ona matua faʻalavelave. E le gata i le mafua ai o le le mautonu, itaitagofie ma le faʻalavelave faʻapitoa, o nisi taimi e fesoʻotaʻi ma le atuatuvale.

Tuua se tali