Manava leaga: na pau lava le mea e te manaʻo e iloa e uiga ile halitosis

Manava leaga: na pau lava le mea e te manaʻo e iloa e uiga ile halitosis

Uiga o le halitosis

LEfoafosisor foafosis o le mea moni o le i ai o se manogi le lelei o le manava. O le tele o taimi, o mea ia pakiteria o lo'o i luga o le laulaufaiva po'o nifo e maua ai nei manogi. E ui lava o le halitosis o se faʻafitauli faʻalesoifua maloloina laʻititi, e mafai lava ona avea ma faʻapogai o le atuatuvale ma se faʻafitauli faʻaagafesootai.

Mafuaaga o le manava leaga

O le tele o tulaga o le manava leaga e mafua mai i le gutu lava ia ma e mafai ona mafua mai:

  • se meaʻai o lo'o iai suau'u e maua ai se manogi uiga ese, fa'ata'ita'iga kaliki, aniani po'o nisi mea manogi. O mea'ai nei, pe a fa'alilo, e liua i ni vaega e ono manogi e ui atu i le toto, e alu atu i mama lea e mafua ai le manava manogi se'ia o'o ina aveese mai le tino.
  • A leaga le tumama i le gutu : pe a le lava le tumama o le gutu, o mea'ai o lo'o tumau i le va o nifo, po'o le va o le pulumu ma nifo e nofoia e siama e fa'aosoina ai vaila'au e fa'avae i le sulfur malodorous. E mafai fo'i e le laulaufaiva ona fa'aputuina otaota mea'ai ma siama e mafua ai le manogi.
  • A siama gutu : pala po'o fa'ama'i fa'ama'i (fa'ama'i po'o le fa'a'au'au po'o le periodontitis).
  • A susu le gutu (xerostomia po'o le hyposialia). O le faua ose fufulu gutu masani. O lo'o iai ni mea fa'ama'i fa'ama'i e fa'ate'a'ese ai siama ma vaega e mafua ai le manava leaga. I le po, e faʻaitiitia le gaosiga o le faua, o le mafuaʻaga lea o le manava leaga i le taeao.
  • La ava malosi manava manava nai lo le fa'aletonu o le isu ma le fa'a.
  • oloa tapaa. o le tapaʻa fa'amago le gutu ma e sili atu fo'i le lamatiaga o tagata ulaula i fa'ama'i nifo, lea e i'u ai i le ma'i ma'i.
  • le homone. I le taimi o le fa'atosina ma le ma'itaga, o le maualuga o le homone e fa'atuputeleina ai le ma'a nifo, lea, pe a fa'anofoina e siama, e mafai ona mafua ai le manava leaga.

Halitosis e mafai i nisi taimi ona avea ma faʻailoga o se faʻafitauli ogaoga faʻalesoifua maloloina e pei o:

  • faamanuiaga afaina o le manava. O se fa'ama'i o le sinus po'o le fa'a'i (tonsillitis) e mafai ona mafua ai le tele o le sua e mafua ai le manava manava.
  • O nisi kanesa po'o faʻafitauli metabolic e mafai ona mafua ai le manava leaga.
  • Maʻisuka.
  • Gastroesophageal reflux ma'i.
  • Fatu po'o le ate faaletonu.
  • Nisi fualaʻau, e pei o vailaʻau faʻamaʻi poʻo vailaʻau faʻamaʻi, faʻapea foʻi ma mea e faʻaaogaina e togafitia ai le toto maualuga, faʻafitauli o le urinary poʻo faʻafitauli o le mafaufau (antidepressants, antipsychotics) e mafai ona fesoasoani i le manava leaga e ala i le faʻamago o le gutu.

Faʻailoga o le faʻamaʻi

  • Ia manava o aiManogi e le talafeagai.
  • E toatele tagata latou te le iloa e leaga le manava, talu ai o sela e mafua ai le manogi e le tali atu i le tafe faifaipea o le manogi leaga.

Tagata e ono lamatia

  • Tagata e iai a susu le gutu tumau.
  • le matutua (e masani ona faaitiitia faua).

Faʻamatalaga o tulaga lamatia

  • Le lelei o le tumama o gutu.
  • Fuʻa.

O le manatu o le matou fomaʻi

I le avea ai o se vaega o lona tulaga lelei, Passeportsanté.net valaʻaulia oe e suʻe le manatu o se fomaʻi soifua maloloina. Dr. Catherine Solano, foma'i lautele, e avatu ia te oe lona manatu i lefoafosis :

O le manava leaga e masani ona mafua ona o le le lelei o le tumamā. O lenei faʻamatalaga e le tatau ona avea o se faʻasalaga poʻo se faʻasalaga le lelei. O nisi tagata e vavalalata o latou nifo, o loʻo faʻapipiʻi, poʻo o latou faua e le aoga, e manaʻomia tele le tumama o le gutu, e sili atu le mamafa nai lo isi. O le mea lea, o le faʻafitauli o le halitosis e le fetaui, o nisi gutu e puipuia i latou lava mai siama, o nisi faua e le aoga i nifo nifo. Nai lo le fai ifo ia te oe lava “Ou te le o manatu mamafa i loʻu tumama”, e sili atu le aua neʻi lagona le taʻusalaina ma mafaufau: “E manaʻomia e loʻu gutu le tausiga e sili atu nai lo isi”.

I le isi itu, o nisi taimi o le halitosis o se faʻafitauli mama o le mafaufau, ma o nisi tagata e faʻapipiʻi i luga o latou manava, faʻapea e leaga pe a leai. E ta'ua lea o le halitophobia. O foma'i nifo ma foma'i, fa'apea fo'i ma i latou o lo'o siomia ai i latou, e masani ona faigata ona fa'atosina lenei tagata e leai so latou fa'afitauli. 

O Dr. Catherine Solano

 

Tuua se tali