O aano o manufasi e le talafeagai mo tamaiti

E mananaʻo tagata uma e faia le mea sili mo a latou fanau, ae o le toʻatele o matua e lelei le faʻamoemoe latou te le o iloa o aano o manufasi o loʻo i ai ni vailaʻau mataʻutia ma o le fafagaina o aano o manu e faʻateleina ai le ono oʻo ai tamaiti ma faʻamaʻi mataʻutia.

te'i oona O aano o manufasi ma i'a tatou te va'aia i luga o fata supamaketi e tumu i vaila'au fa'ama'i, hormones, u'amea mamafa, vaila'au fa'ato'aga ma le tele o isi mea oona - e leai se mea e mafai ona maua i so'o se oloa fa'avae. O nei mea filogia e matua afaina lava i tagata matutua, ma e mafai ona afaina ai tamaiti, o latou tino e laiti ma o loʻo tuputupu aʻe.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o lafumanu ma isi manu i faʻatoʻaga a Amerika e fafaga i tui maualuga o vailaau faʻamaʻi ma hormones e faʻavave ai le ola ma ola ai i totonu o sela palapala ma tumu aʻo leʻi fasiotia. O le fafagaina o tamaiti i aano o nei manu, e tumu i vailaʻau, o se faʻalavelave le faʻamaonia, talu ai o meaola o tamaiti laiti e sili ona afaina i vailaau faʻamaʻi ma hormones.

O le a'afiaga o tamaiti e matua'i tele ma ua fa'asa ai e le tele o isi atunu'u le fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i ma hormones i le tausiga o manu e tatau ona 'ai. Mo se faaaʻoaʻoga, i le 1998, na faasā ai e le Iuni a Europa le faaaogāina o vailaau e faatuputupulaʻia ai le tuputupu aʻe ma vailaau faʻamaʻi i manu o le faatoʻaga.

Ae peitaʻi, i Amerika, o loo faaauau pea ona fafagaina e le ʻaufaifaatoʻaga ni vailaau malolosi e faaosofia ai le tuputupu aʻe o le homone ma vailaau faʻamaʻi i manu latou te faʻaaogaina, ma e faʻaaogaina e lau fanau nei vailaʻau i soʻo se u o moa, puaa, iʻa, ma povi latou te 'ai.

Hormones O mea'ai fuala'au e leai ni hormones. O le mea lava e tasi, o le faʻafeagai, ioe, e mafai ona fai mai e uiga i meaʻai e faia mai manu. E tusa ai ma faʻamatalaga aloaia, o aano o manufasi e aofia ai le tele o hormones, ma o nei hormones e sili ona lamatia mo tamaiti. I le 1997, na lomia ai e le Los Angeles Times se mataupu e faapea: “O le aofaʻi o le estradiol o loo iai i hamburgers se lua e faapea afai e ʻai e se tamaitiiti e valu tausaga le matua i le aso e tasi, o le a faateleina ai le aofaʻi o le homone e oo atu i le 10. %, ona o tamaiti laiti e matua maualalo le maualuga o hormones masani." Ua lapataʻi mai le Cancer Prevention Coalition e faapea: “E leai se maualuga o le homone i meaʻai e saogalemu, ma e faitau piliona moleki mole o le homone i totonu o se fasi aano o manu e telē le peni.”

O aʻafiaga leaga o le fafagaina o aano o manu i tamaiti na faʻamaonia manino i le amataga o le 1980s, ina ua faʻatupuina e le faitau afe o tamaiti i Puerto Rico le faʻatupuina o le matua ma le ovarian cysts; o le tagata solitulafono o aano o povi, lea na tumu i fualaau faasaina e faʻamalosia ai le faʻagaoioia o hormones feusuaʻiga.

O aano o manu i totonu o taumafa ua tuuaia foi i le amataga o le talavou o teine ​​i le Iunaite Setete-e toetoe o le afa o teine ​​uliuli uma ma le 15 pasene o teine ​​papalagi uma i Amerika ua amata nei ona matutua pe a na o le 8 tausaga. E le gata i lea, ua faamaonia e saienitisi se sootaga i le va o hormones o feusuaiga i aano o manufasi ma le atinaʻeina o faʻamaʻi mataʻutia e pei o le kanesa o le susu. I se suʻesuʻega tele na faʻatonuina e le Pentagon, na iloa ai e saienitisi o le zeranol, o se hormone e faʻaosofia ai le tuputupu aʻe o feusuaiga e tuʻuina atu i povi mo meaʻai, e mafua ai le "taua" o le tuputupu aʻe o sela o le kanesa, e tusa lava pe tuʻuina atu i le aofaʻi e 30 pasene i lalo o le maualuga o loʻo manatu nei e saogalemu. le malo o Amerika.

Afai e te fafagaina lau fanau aano o manu, o loʻo e tuʻuina atu foʻi ia i latou tui o hormones faʻafeusuaiga malolosi e mafua ai le matua ma le kanesa. Tuu atu ia i latou mea'ai fuala'au nai lo.

fualaau O mea'ai fuala'au e leai fo'i ni vailaau fa'ama'i, a'o le tele o manu o lo'o fa'aaogaina e fai ma mea'ai o lo'o fafaga i mea e fa'aolaina ai le tuputupu a'e ma vailaau fa'ama'i e fa'aola pea i tulaga le mama e ono fasiotia ai i latou. O le tu'uina atu o aano o manu i tamaiti o lona uiga o le tu'uina atu o i latou i nei vaila'au malolosi e le'i fa'atonuina e a latou foma'i.

E tusa ma le 70 pasene o vailaau faʻamaʻi o loʻo faʻaaogaina i le Iunaite Setete o loʻo fafagaina i manu faʻatoʻaga. Fa'ato'aga i Amerika i aso nei o lo'o fa'aogaina vaila'au tatou te fa'aaogaina e togafitia ai fa'ama'i o tagata, o mea uma e fa'aosofia ai le tuputupu a'e o manu ma fa'aola ai i tulaga mata'utia.

O le mea moni e faʻaalia e tagata nei vailaʻau pe a latou 'aina aano o manufasi e le na o le pau lea o le mafuaʻaga e popole ai - ua lapataia e le American Medical Association ma isi vaega o le soifua maloloina o le soona faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi e oʻo atu ai i le atinaʻeina o siama faʻamaʻi faʻamaʻi. I se isi faaupuga, o le faʻaleagaina o vailaʻau malolosi o loʻo faʻaosoina ai le faʻaleleia o le anoanoai o faʻafitauli fou o superbugs e tetee atu i antibiotic. O lona uiga afai e te ma'i, o vaila'au e fa'atonuina e lau foma'i e le fesoasoani ia te oe.

O nei auga fou o siama fa'ama'i fa'ama'i ua vave ona alu atu mai le fa'ato'aga i le vaega fa'atau manu o lau faleoloa. I se suʻesuʻega a le USDA, na maua ai e saienitisi e 67 pasene o moa faʻataʻitaʻiga ma 66 pasene o povi faʻataʻitaʻiga na afaina i superbugs e le mafai e vailaau faʻamaʻi ona fasiotia. E lē gata i lea, o se lipoti talu ai nei a le US General Accounting Office na tuuina mai ai se lapataʻiga mataʻutia: “O siama e tetee atu i antibiotic e feaveaʻi mai manu i tagata, ma e ala i le tele o suʻesuʻega ua matou iloa ai e matuā lamatia ai le soifua mālōlōina o tagata.”

A'o alia'e mai siama fou e tete'e antibiotic ma tufatufaina atu e le au fa'atau aano o manufasi, e le toe mafai ona tatou fa'amoemoe i le maua o vaila'au e fa'ato'a lelei ai a'afiaga fou o fa'ama'i masani o tamaiti.

O tamaiti e sili ona vaivai ona e leʻi atoatoa ona atiaʻe o latou puipuiga. O le mea lea, e tatau ia oe ma aʻu ona puipuia o tatou aiga e ala i le mumusu e lagolagoina se pisinisi e faʻaleagaina a tatou punaoa faʻafomaʻi sili ona malosi mo lona lava tupe mama. O le fa'aogaina o vailaau fa'ama'i e fa'ateleina ai le tuputupu a'e o manu fa'ato'aga e fa'amata'u tele ai le soifua maloloina o tagata: o le auala sili e fa'aitiitia ai le fa'amata'u o le taofi lea o le 'ai o aano o manu.

 

 

 

Tuua se tali