E le talafeagai aano o manufasi mo tamaiti (vaega lua)

Fa'ama'i pipisi A'o fa'a'ona lemu a tatou fanau i hormones ma vaila'au fa'ama'i i aano o manu, ae o le siama o lo'o maua i meaola manu e mafai ona vave taia ma fa'afuase'i. O le mea sili, o le a latou faʻamaʻi ai lau fanau, ae sili ona leaga, e mafai ona latou fasiotia i latou. Afai e te avatu aano o manu i lau fanau, o loʻo e tuʻuina atu i latou i faʻamaʻi e pei ole E. coli ma Campylobacter. O lipoti o le oona o aano o manufasi ma tala o tamaiti na maliliu ina ua uma ona aai i aano o manu ua faaleagaina i luga o le aufaasālalau. Toeitiiti lava o aano o manufasi uma mai le 10 piliona povi, puaa, ma moa ua fasia i le Iunaite Setete i tausaga taʻitasi ua afaina i siama fecal. O a tatou fanau e sili ona a'afia i fa'ama'i siama mai aano o manufasi ona e masani ona le lava le malosi o latou tino e puipuia ai le tino.

Pe a afaina tamaiti i siama mai aano o manufasi, e masani ona taumafai fomaʻi e tau le faʻamaʻi i vailaʻau faʻamaʻi. Ae ona o manu fa'ato'aga o lo'o fafagaina vaila'au, o le tele o siama fa'ama'i o lo'o tete'e nei i togafitiga fa'ama'i. Afai la e te avatu i lau fanau aano o manu ma maua ai i latou i se tasi o siama siama e tetee, e le mafai e fomai ona fesoasoani ia i latou.

Fa'asalalauina o siama fa'ama'i fa'ama'i O tatou intestinal tracts o le fale lea o siama maloloina e fesoasoani ia i tatou e faʻamaʻi meaʻai, ae o le 'ai o aano o manufasi ua pisia i siama faʻamaʻi faʻamaʻi e mafai ona liliu a tatou lava siama "lelei" ia i tatou. Ua iloa e le au saienitisi a le Birmingham Medical School o siama e tetee atu i le antibiotic mai aano o manufasi e mafai ona mafua ai siama masani i totonu o tatou gutu e suia i ni mea leaga e mafai ona ola i totonu o tatou manava ma mafua ai faamaʻi i tausaga mulimuli ane.

O le a le mea e le ta'u atu e le malo ia te oe O le 'ai o aano o manu e fai fua, ma e tele lava ina le pulea lelei le pisinisi o aano o manu, o lea e le mafai ai ona e faalagolago i le malo e puipuia lau fanau. Na maua i se suʻesuʻega a Philadelphia e faapea “o le faiga o le suʻesuʻeina o aano o manufasi i le Iunaite Setete e faalagolago tele i le pulea e le tagata lava ia o pisinisi, e taofia ai tagata asiasi a le malo mai le vaavaaia, ma le le mafai ona puipuia tagata faatau seia oo ina tuai.”

E le mafaitaulia matua faavauvau ua maliliu a latou fanau ona o le aai i aano o manufasi ma na mulimuli ane tautala faasaga i se pisinisi e sili atu ona popole i tupe maua nai lo le saogalemu o tagata faatau. O Suzanne Keener, o lana tama teine ​​e iva tausaga le matua na sao mai le tolu stroke, 10 maʻi ma le 000 aso na nofo ai i le falemaʻi ina ua uma ona 'ai se hamburger ua pisia i siama, ua faapea mai: “E tatau lava ona taʻu atu i le au fai aano o manufasi ma le Matagaluega o Faatoaga ua oo i le taimi. mo i latou e suia o latou mafaufau. E manaʻomia e le alamanuia le faia o filifiliga poto, ae le faʻavae i luga o le sailiga o tupe mama."

E le mafai ona fa'atuatuaina le malo ma le pisinisi o aano o manufasi e puipuia lo tatou aiga - o la tatou matafaioi le puipuia o tamaiti mai aano o manufasi, ae le o le tu'uina i luga o a latou ipu.

Toxins E le tatau ona e fafagaina lau tama i mea'ai o lo'o iai le mercury, lead, arsenic, pesticides, ma'i mu. Ae afai e te faʻatau tuna, samani, poʻo tamatamailima iʻa mo lou aiga, o loʻo e maua uma nei vailaʻau ma isi mea. Ua mae’a ona tu’uina atu e le malo ni puletini e lapata’ia ai matua i le mata’utia o a’ano o i’a i fanau.

Ua fuafuaina e le EPA e 600 tamaiti e fananau i le 000 e lamatia ma e faigata ona aʻoaʻoina ona o latou tina maʻitaga poʻo tina failele na maua i le mercury pe a latou 'ai iʻa. O aano o i'a ose fa'aputuga moni o otaota o'ona, o le fafagaina o i'a i tamaiti e matua le fa'atatau ma le mata'utia.

Obesity I aso nei, e 9 miliona tamaiti Amerika i luga atu o le 6 tausaga ua ova le mamafa, ma o le lua vaetolu o tagata matutua Amerika e lapopoa. Ua tatou iloa uma lava o le mamafa tele e afaina ai lo tatou soifua maloloina faaletino, ae o tamaiti lapopoa e mafatia foi i le mafaufau-e ulagia, vavaeeseina mai a latou tupulaga. O le fa'alavelave fa'aletino ma le fa'alagona o le avea ma "tama'i puta" e mafai ona fa'aleagaina ai le soifua manuia o lau tama.

O le mea e lelei ai, o le fafagaina o a tatou fanau i taumafa paleni o mea'ai e fa'aleleia atili ai lo latou soifua manuia ma fa'ateleina ai lo latou fa'atuatuaina o i latou lava.

mafaufau failele Ua fa'ailoa mai e su'esu'ega e mafai fo'i ona a'afia ai le atamai o tamaiti i le taumafaina o aano o manu, e le gata i le taimi pupuu ma le umi, ma o le taumafa e leai ni aano o manufasi e mafai ona fesoasoani i tamaiti e sili atu le a'oa'oina nai lo a latou vasega. O se suʻesuʻega na lomia i le Journal of the American Dietetic Association na maua ai e ui o le IQ o tamaiti Amerika e tau le oʻo i le 99, o le averesi o le IQ o tamaiti Amerika mai aiga vegetarian e 116.

O le taumafa i aano o manufasi e mafai foi ona oo atu ai i faama'i tuga o le fai'ai mulimuli ane. O su'esu'ega ua fa'aalia ai o le taumafaina o ga'o manu e fa'aluaina ai lo tatou fa'ama'i o le Alzheimer.

O Dr. A. Dimas, o se tagata su'esu'e ta'uta'ua i le lalolagi ma o le peresetene o le Nutrition Research Institute, ua leva ona lagolagoina le taumafa e leai ni aano o manufasi mo tamaiti. Dr. Dimas' Healthy Plant Based Nutrition Program o loʻo faʻaaogaina nei i le 60 aʻoga i setete e 12. O se aoga itumalo i Florida na faʻatinoina se polokalame taumafa e leai ni aano o manufaʻatasi ua vaʻaia suiga lelei i le soifua maloloina o tamaiti aoga ma taunuʻuga tau aʻoaʻoga.

E tusa ai ma se tala na lomia i le Miami Herald, o nisi o tamaiti aʻoga ua matua faʻaleleia o latou togi pe a uma ona latou sui i se meaʻai faʻavae. O Maria Louise Cole, o le na faavaeina le Community School for Troubled Youth, ua ia faamautu mai e faapea, o le taumafa o le mea'ai e maua ai se aafiaga lelei i le tino ma le mafaufau o tamaiti aoga i lana aoga.

Na maitauina foi e tamaiti aʻoga le faʻaleleia atili o a latou taʻaloga afeleti ina ua uma ona latou faʻaumatia aano o manu mai a latou meaʻai. Fai mai Gabriel Saintville, o se tagata sinia i le aoga maualuga, o le faʻaleleia o lana taʻaloga afeleti e ofoofogia. “Sa masani ona ou vaivai pe a ou tamoʻe i liʻo ma siʻi mea mamafa. O lea ua ou lagona le maufetuunaʻi ma faaauau pea ona fai.” Na talanoa foi nisi o tamaiti aoga i aafiaga lelei o a latou taumafa fou e leai ni aano o manufasi i le sauniga o le faauuga a le aoga.

O le polokalame taumafa a Dr. Dimas o lo'o fa'aalia ai mea ua leva ona iloa e matua fai mea'ai - e sili atu tamaiti nai lo tamaiti a'oga pe a latou aveese aano mai a latou mea'ai.

Isi faʻamaʻi O le fafagaina o aano o manu e tu'u ai tamaiti i se tulaga lamatia i le aafia i mea oona, oona, ma le leaga o le fai'ai. Ae e le ona pau lea. O tamaiti e 'ai aano o manufasi e sili atu fo'i ona lolo atu i fa'ama'i fatu, kanesa ma le ma'i suka nai lo tamaiti fai mea'ai.

Maʻi fatu Ua maua e tagata su'esu'e alatoto ma'a'a e o'o atu ai i fa'ama'i fatu i tamaiti laiti e 7 tausaga le matutua. O le taunuuga lea o le taumafaina o le ga'o tumu, lea e maua i aano o manufasi ma oloa susu. E le'i fa'aalia se mea'ai vegan e fa'aleagaina ai le tino.

kanesa O aano o manu o loʻo i ai le tele o faʻamaʻi pipisi, e aofia ai le gaʻo tumu, sili atu polotini, hormones, dioxins, arsenic, ma isi vailaʻau. O mea'ai toto, i le isi itu, e mauoa i vitamini, micronutrients, ma fiber, o ia mea uma ua faʻaalia e fesoasoani e puipuia ai le kanesa. Ua maua e le au su'esu'e e 25 i le 50 pasene le fa'aitiitia o le maua o le kanesa i tagata fai mea'ai.

tiapetika E tusa ai ma le Journal of the American Medical Association, o le 32 pasene o tama ma le 38 pasene o teine ​​na fananau i le tausaga e 2000 o le a maua i le maʻi suka i o latou olaga. O le mafuaʻaga autu o lenei faʻamaʻi o le faʻateleina lea o le tino puta o tamaiti, o se tulaga e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o aano o manufasi.

 

Tuua se tali