PSYchology

O le suʻesuʻega o amioga i le ethology o loʻo faʻatinoina i luga o le faʻavae o se faiga faʻavae-malosi. O vaega sili ona taua o le ethology o:

  1. morphology o amio - faʻamatalaga ma auʻiliʻiliga o elemene o amioga (tulaga ma gaioiga);
  2. su'esu'ega fa'atino - au'ili'iliga o mea i fafo ma totonu ole amio;
  3. su'esu'ega fa'atusatusa - su'esu'ega fa'atupuina o le amio [Deryagina, Butovskaya, 1992, p. 6].

I totonu o le auivi o le faiga o faiga, o amioga ua faauigaina o se faiga o vaega felagolagomai e maua ai se tali tuʻufaʻatasia lelei a le tino pe a fegalegaleai ma le siosiomaga; o se faagasologa e faia i se vaitaimi patino [Deryagina, Butovskaya 1992, p.7]. O vaega o le faiga o le "fafo" faʻafefe o le tino e tupu i le tali atu i se suiga i le siosiomaga. O le fa'amoemoega o su'esu'ega fa'ale-aganu'u o uiga fa'anatura o amio ma i latou e feso'ota'i ma faiga fa'aa'oa'oga umi (aganu'u fa'aagafesootai, mea faigaluega, faiga e le masani ai o feso'ota'iga).

O le su'esu'ega fa'aonaponei o amioga e fa'avae i luga o ta'iala nei: 1) fa'atonu; 2) malosi; 3) fa'amatalaga tau tupe; 4) o se faiga fa'apitoa, ma le amanaia o ituaiga o amio e feso'ota'i vavalalata.

O le amio o lo'o fa'atulagaina fa'apitoa (Tinbergen, 1942). I le faiga o amioga, o le mea lea, o tulaga eseese o le tuʻufaʻatasia e iloga:

  1. galuega fa'avae afi;
  2. tu ma aga;
  3. fa'asologa o tu ma gaioiga felagolagomai;
  4. ensembles o loʻo faʻatusalia e lavelave o filifili gaioiga;
  5. spheres galuega o lavelave o ensembles e fesootai ma se ituaiga faapitoa o gaoioiga [Panov, 1978].

O le totonugalemu o se faiga o amio o le faʻamaopoopoina o fegalegaleaiga o ona vaega e ausia ai le sini autu. O le mafutaga e tuʻuina atu e ala i filifili o suiga i le va o elemene ma e mafai ona manatu o se faiga faʻapitoa faʻapitoa mo le faʻaogaina o lenei faiga [Deryagina, Butovskaya, 1992, p. iva].

O manatu faavae ma metotia o le amio a le tagata e nono mai i manu, ae ua fetuunai e atagia ai le tulaga tulaga ese o le tagata i isi tagata o le malo o manu. O se vaega taua o le ethology, e ese mai i le anthropology faʻaleaganuʻu, o le faʻaogaina lea o metotia o le faʻaogaina saʻo e le o ni tagata auai (e ui lava o loʻo faʻaaogaina auala o le vaʻavaʻai o tagata auai). E fa'atulagaina ni mata'upu i se auala e le masalomia ai e le tagata o lo'o va'aia, pe leai fo'i se manatu e uiga i le fa'amoemoega o fa'amatalaga. O le mea masani o suʻesuʻega a ethologists o le amio faʻapitoa i le tagata o se ituaiga. O le amio a le tagata e gauai faapitoa atu i le auiliiliga o faʻaaliga lautele o amioga e le tautala. O le vaega lona lua o suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea o faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaagafesootai (faʻasaʻo, altruism, pulega faʻaagafesootai, amio a matua).

O se fesili manaia e uiga i tuaoi o le tagata ma le aganuu fesuisuiai o amioga. E mafai fo'i ona fai su'esu'ega o amioga ile falesu'esu'e. Ae i lenei tulaga, o le tele o mea uma, o loʻo tatou talanoa e uiga i le faʻaaogaina o le ethology (le faʻaogaina o metotia faʻapitoa i le mafaufau, i le psychotherapy, poʻo le suʻega faʻataʻitaʻiga o se manatu faʻapitoa). [Samokhvalov et al., 1990; Cashdan, 1998; Grummer et al, 1998].

Afai na taulaʻi muamua le amio a le tagata i fesili e uiga i le faʻafefea ma pe o le a le tele o gaioiga ma gaioiga a le tagata ua faʻatulagaina, lea na mafua ai le faʻafeagai o fetuunaiga phylogenetic i le faagasologa o le aʻoaʻoina o tagata taʻitoʻatasi, o lea ua gauai atu i le suʻesuʻeina o amioga i aganuu eseese (ma subcultures), o le auʻiliʻiliga o faiga faʻavaeina o amioga i le faagasologa o le atinaʻeina o tagata taʻitoʻatasi. O le mea lea, i le taimi nei, e le gata ina suʻesuʻeina e le saienisi le amio e iai le phylogenetic tupuaga, ae faʻapea foʻi ma le amanaia pe faʻafefea ona suia amioga lautele i totonu o se aganuu. O le tulaga mulimuli na saofagā i le atinaʻeina o le vavalalata vavalalata i le va o ethologists ma tusiata talafaasolopito, tusiata, tusitala, sociologists, ma psychologists. O se taunuuga o ia felagolagomai, ua faʻaalia ai e mafai ona maua faʻamatalaga faʻapitoa faʻapitoa e ala i se suʻesuʻega maeʻaeʻa o mea faʻasolopito: tala faʻasolopito, tala faʻasolopito, tala faʻasolopito, tusitusiga, lomitusi, vali, tusiata, ma isi mea faʻataʻitaʻi [Eibl-Eibesfeldt, 1989 ; Dunbar et al, 1; Dunbar ma Spoors 1995].

Tulaga o le lavelave lautele

I le faʻaonaponei faʻaonaponei, e manatu e manino o amioga a tagata taʻitoʻatasi i meaola faʻaagafesootai ma tagata e tele lava ina faʻalagolago i le faʻalapotopotoga lautele (Hinde, 1990). O faatosinaga lautele e faigata. O le mea lea, R. Hinde [Hinde, 1987] na fa'atonuina e tu'u'ese'ese le tele o tulaga fa'alavelave fa'aagafesootai. I le faaopoopo atu i le tagata, o le tulaga o fegalegaleaiga lautele, sootaga, tulaga o le vaega ma le tulaga o sosaiete e iloga. O laʻasaga uma e iai le faʻaogaina o le tasi i le isi ma atiina ae i lalo o le faʻaauau pea o le siosiomaga faaletino ma aganuu. E tatau ona malamalama lelei o mamanu o le faʻatinoina o amioga i se tulaga faʻalavelave faʻaagafesootai e le mafai ona faʻaititia i le aofaʻi o faʻaaliga o amioga i se tulaga maualalo o le faʻalapotopotoga [Hinde, 1987]. E mana'omia se manatu fa'aopoopo fa'aopoopo e fa'amatala ai uiga fa'aalia i tulaga ta'itasi. O le mea lea, o fegalegaleaiga faʻamalosi i le va o tei o loʻo suʻesuʻeina e tusa ai ma faʻaosofia vave o loʻo faʻavaeina ai lenei amio, ae o le natura faʻamalosi o mafutaga i le va o tei e mafai ona vaʻaia mai le manatu o le manatu o le "tauvaga sibling".

O le amio a se tagata i le faʻavae o lenei faiga e manatu o se taunuuga o ana fegalegaleaiga ma isi tagata o le vaega. E manatu o tagata taʻitoʻatasi e fegalegaleai e iai ni manatu patino e uiga i le amio a le paaga i lenei tulaga. E maua e se tagata fa'amatalaga talafeagai i luga o le fa'avae o le poto masani muamua o feso'ota'iga ma isi sui o ona ituaiga. Feso'ota'iga a ni tagata se to'alua e le masani ai, o lo'o manino le feitagai i le natura, e masani ona fa'atapula'aina i na'o se fa'asologa o fa'ata'ita'iga. O ia fesoʻotaʻiga ua lava mo se tasi o paaga e faʻamaonia le toilalo ma faʻaalia le gauaʻi. Afai e fegalegaleai tagata patino i le tele o taimi, ona tulaʻi mai lea o ni mafutaga i le va oi latou, lea e faia e faasaga i le lautele o fesoʻotaʻiga lautele. O le si'osi'omaga fa'aagafesootai mo tagata uma ma manu o se ituaiga atigi e siosiomia ai tagata ta'ito'atasi ma suia ai le a'afiaga o le si'osi'omaga fa'aletino ia i latou. O agafesootai i manu e mafai ona vaʻaia o se faʻasalalauga lautele i le siosiomaga. O le sili atu ona lavelave ma fetuutuunai le faʻalapotopotoga faʻaagafesootai, o le tele foi lea o le matafaioi o loʻo faia i le puipuia o tagata taʻitoʻatasi o se ituaiga. O le palasitika o faʻalapotopotoga faʻaagafesootai e mafai ona avea o se suiga faʻavae a o tatou tuaa masani ma chimpanzees ma bonobos, lea na tuʻuina atu ai mea e manaʻomia muamua mo le hominization [Butovskaya ma Fainberg, 1993].

O le fa'afitauli sili ona taua o fa'aonaponei fa'aonaponei o le su'esu'eina lea o mafua'aga e fa'atulaga ai i taimi uma faiga fa'ale-agafesootai o manu ma tagata, ma e masani lava e tusa ai ma se fa'avae fa'avae. O le matafaioi moni o le manatu o le pule i le malamalama i le aano o fesoʻotaʻiga lautele i totonu o sosaiete o loʻo talanoaina pea [Bernstein, 1981]. O feso'ota'iga o so'otaga i le va o tagata ta'ito'atasi o lo'o fa'amatalaina i manu ma tagata i tulaga o le fa'auiga ma so'oga fa'atupu, faiga fa'apulega, ma le filifilia o tagata ta'ito'atasi. E mafai ona felavasa'i (fa'ata'ita'iga, tulaga, va'aiga, ma mafutaga fa'atama'i), ae e mafai fo'i ona ola tuto'atasi le tasi ma le isi (fa'ata'ita'iga, feso'ota'iga o mafutaga a talavou i totonu o le aiga ma le a'oga ma tupulaga i le sosaiete o tagata i aso nei).

O le mea moni, e tatau ona faʻaogaina faʻatasi tutusa ma le faʻaeteete uma i le faʻatusatusaina o suʻesuʻega o amioga a manu ma tagata, aua o laʻasaga uma o faʻalavelave faʻaagafesootai e aʻafia ai le tasi ma le isi. O le tele o ituaiga o gaioiga a le tagata e faʻapitoa ma faʻatusa i le natura, lea e mafai ona malamalama i ai naʻo le i ai o le malamalama i le poto masani o se tagata tuʻuina atu ma uiga o le socio-cultural structure of society [Eibl-Eibesfeldt, 1989]. faʻalapotopotoga faʻaagafesootai o le tuʻufaʻatasia lea o metotia mo le iloiloga ma le faʻamatalaina o le amio a primates, e aofia ai tagata, lea e mafai ai ona faʻatatau i le iloiloga faʻavae o le tutusa ma le eseesega. O le fuafuaga a R. Hind e mafai ai ona faʻaumatia le le femalamalamaaʻi autu i le va o sui o le biological and social sciences e uiga i avanoa o se faʻatusatusaga o suʻesuʻega o amioga a le tagata ma manu ma vaʻai pe o le a le tulaga o le faʻalapotopotoga e mafai e se tasi ona suʻeina mea tutusa.

Tuua se tali