Bolbitus auro (Bolbitius gatete)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Bolbitiaceae (Bolbitiaceae)
  • Ituaiga: Bolbitius (Bolbitus)
  • ituaiga: Bolbitius titubans (Golden Bolbitus)
  • Tetete Akara
  • Prunulus titubans
  • Pluteolus titubans
  • Pluteolus tubatans var. gatete
  • Bolbitius vitellinus subsp. gatete
  • Bolbitius vitellinus var. gatete
  • Samasama agaric

Bolbitus auro (Bolbitius titubans) ata ma faʻamatalaga

Golden bolbitus e salalau lautele, atonu e fai mai se tasi, i soo se mea, ae e le mafai ona taʻua lautele ona o le fesuisuiai malosi, aemaise lava i le tele. O tama'i tama'i fa'ata'ita'iga ei ai lona pulou samasama e pei o fuamoa, ae o lenei foliga e matua pu'upu'u lava, e le pine ae fa'apupulaina pupuni pe fa'alatele conical, ma i'u ai ina sili atu pe itiiti fo'i mafolafola.

O pulou malolosi ma mafiafia e ola i luga o otaota ma eleele faʻafefeteina, aʻo maʻaleʻale ma uumi vae e mafai ona maua i nofoaga mutia e itiiti le nitrogen.

O uiga e le matua fesuisuia'i ma e tatau ona fa'alagolago i ai mo le fa'amaonia sa'o e aofia ai:

  • Ena ena 'ele po'o le kinnamon enaena (ae le o le enaena pogisa) fa'ailoga pa'u o le spore
  • pulou masi, toetoe lava mafolafola i mushroom matutua
  • Leai se ufiufi patino
  • O lau e sesega pe a laiti ma enaena enaena i fa'ata'ita'iga matua
  • Smoony elliptical spores ma se pito mafolafola ma "pores"
  • Le i ai o le brachybasidiol i luga o papatusi

Bolbitius vitelline e masani ona vavae ese mai le Bolbitius titubans i luga o le faavae o lona aano mafiafia, e itiiti le pulou ivi ma sina pa'epa'e - ae o le mycologists talu ai nei na fa'atusaina ia ituaiga e lua; Talu ai o le "titubans" o se igoa tuai, e faʻamuamua ma o loʻo faʻaaogaina nei.

Bolbitius faʻalauteleina ose lafoga samasama-stemmed ma se pulou efuefu-samasama e le taofia ai le ogatotonu samasama i le matua.

Bolbitius varicolor (atonu e tutusa ma Bolbitius vitellinus var. Olive) ma se pulou “olive asu” ma se vae samasama sinasama.

O tusitala eseese ua tutusa le tasi pe sili atu o nei lafoga ma Bolbitius titubans (poʻo le isi itu).

I le leai o se faʻamatalaga manino o le siʻosiʻomaga poʻo le molecular e vavae ese ai Bolbitius aureus mai le tele o Bolbitus tutusa, o loʻo faʻamatalaina uma e Michael Kuo i se tusitusiga e tasi ma faʻaaoga le igoa sili ona lauiloa o ituaiga, Bolbitius titubans, e fai ma sui o le vaega atoa. E faigofie lava ona i ai ni ituaiga eseese o le si'osi'omaga ma le kenera i totonu o nei lafoga, ae o lo'o i ai masalosaloga e mafai ona tatou iloa sa'o i latou i le lanu o la'au, sina eseesega i le tele o spore, ma isi. E mana'omia ni fa'amaumauga autasi, ma'oti o le si'osi'omaga, suiga o le morphological, ma eseesega fa'a kenera i le faitau selau o fa'ata'ita'iga mai le lalolagi atoa.

O le tusitala o lenei tusiga, mulimuli ia Michael Kuo, e talitonu o le faʻamatalaga saʻo e matua faigata lava: pe a uma, e le mafai ona tatou maua i taimi uma microscopy o spores.

ulu: 1,5-5 senitimita le lautele, i mushroom laiti ovoid pe toetoe lava lapotopoto, faʻalauteleina ma le tuputupu aʻe i le lautele foliga logo poʻo le lautele convex, iu lava ina mafolafola, e oʻo lava i sina paʻu i le ogatotonu, ae masani ona taofi se tamai tubercle i le ogatotonu. .

E matua maaleale. Susuga.

O le lanu e samasama pe lanumeamata samasama (o nisi taimi e enaena pe efuefu), e masani ona mou atu i le efuefu poʻo le enaena enaena, ae masani lava ona tumau se lanu samasama ogatotonu. O le paʻu i luga o le pulou e lamolemole. O le pito i luga e ivi, aemaise lava i le matua, e masani lava mai le ogatotonu.

E masani lava o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga lea, pe a faʻamago le mucus, faʻaletonu i foliga o veins poʻo "taga" e faia i luga o le pulou.

O pulou laiti o nisi taimi e faʻaalia ai se pito o le pulou paʻepaʻe, ae e foliga mai o le taunuuga lea o le faʻafesoʻotaʻi ma le 'au i le taimi o le "faʻamau", ae le o toega o se veli vaega moni.

faamaumauga: saoloto pe vaapiapi pipii, feololo taimi, ma papatusi. E matua maaleale ma vaivai. O le lanu o papatusi e paʻepaʻe poʻo samasama samasama, ma le matua e avea ma lanu o le "kinnamon elea". E masani ona gelatinized i le tau susu.

Bolbitus auro (Bolbitius titubans) ata ma faʻamatalaga

vae: 3-12, o nisi taimi e oo atu i le 15 cm le umi ma e oo atu i le 1 cm mafiafia. lamolemole pe fa'ai'opo teisi agai i luga, o'o'o, ma'ale'ale, pa'u sinasina. O le pito i luga e pauta po'o sina fulufulua - pe sili atu pe itiiti le lamolemole. Pa'epa'e ma samasama tumutumu ma/po'o le fa'avae, atonu e samasama teisi uma.

Bolbitus auro (Bolbitius titubans) ata ma faʻamatalaga

Pulp: manifinifi, vaivai, lanu samasama.

Sogisogi ma tofo: aua ne'i 'ese'ese (galuga vaivai).

Vailaau: KOH i luga o le pulou mai le leaga i le efuefu pogisa.

Fa'ailoga o le pauta o le spore: Enaena enaena.

Mea Fa'ameamea: spores 10-16 x 6-9 microns; e sili atu pe itiiti elliptical, ma se pito ua tipi. lamolemole, lamolemole, ma pores.

Saprofite. O le bolbitus auro e tupu ta'ito'atasi, ae le o fuifui, i vaega laiti i luga o otaota ma i nofoaga mutia lelei.

Summer ma autumn (ma le taumalulu i tau mafanafana). Fa'asalalauina lautele i sone va'ava'ai.

Ona o lona tino manifinifi, Bolbitus aureus e le o taʻua o se gaʻo ma meaʻai. E le'i maua fa'amatalaga i mea oona.

Ata: Andrey.

Tuua se tali