Bulimia nervosa - mafuaʻaga, faʻamaoniga, togafitiga ma taunuuga. O le a lea?

E tusa ai ma lana misiona, e faia e le Fa'atonu Fa'atonu a MedTvoiLokony taumafaiga uma e tu'uina atu fa'amaumauga fa'afoma'i fa'atuatuaina e lagolagoina e le poto fa'asaienisi lata mai. O le fuʻa faaopoopo "Checked Content" e faʻaalia ai o le tusiga na toe iloiloina pe tusia saʻo e se fomaʻi. O lenei faʻamaoniga e lua-laasaga: o se tusitala faʻafomaʻi ma se fomaʻi e faʻatagaina i matou e tuʻuina atu mea sili ona lelei e tusa ai ma le poto faʻafomaʻi o loʻo iai nei.

O la matou tautinoga i lenei vaega ua talisapaia, faatasi ai ma isi, e le Association of Journalists for Health, lea na tuʻuina atu i le Faʻatonu Faʻatonu a MedTvoiLokony ma le faʻailoga mamalu o le Aʻoaʻoga Sili.

O le Bulimia nervosa, lea e ta'ua foi o le bulimia nervosa, ose ma'i le 'ai e aofia ai le 'ai fa'amalosi mo sina taimi puupuu, sosoo ai ma se amio taui e aofia ai le toe fa'afo'i atu o mea'ai na fa'aumatia, po'o le fa'atonuina o se mea'ai fa'amamafa e fa'atatau i le anapogi.

O le Bulimia nervosa, e pei o le igoa Latina mo le faʻamaʻi, o loʻo faʻaalia i taimi faifaipea ma faʻaauau pea o le manaʻo e le taofiofia - o lona uiga o le 'ai tele o meaʻai i se taimi puupuu - faʻatasi ai ma le leiloa o le puleaina o le faiga o 'ai.

E mafai e le Bulimik ona 'ai i le 3,400 kalori i lalo ifo o le itula. O loʻo iai foʻi faʻamatalaga o le taumafaina o le 20 afe. kalori i le valu itula. O tagata e maua i le bulimia e masani ona latou iloa o latou faʻafitauli ma e fefefe i le mea moni e le mafai ona latou motusia le taamilosaga faifaipea na o latou. O le mamalu e taʻitaʻia atu ai i le tulaga faʻamamāina, e aofia ai le faʻaosoina o le puaʻi poʻo le faʻamalosia o se taumafataga mamafa, e masani ona lamatia ai le soifua maloloina o se tasi. O le fa'aloloto ma le fa'ate'aina o le tele o kalori e masani ona faia fa'alilolilo mai isi, fa'atasi ma se lagona o le maasiasi ma le toomaga.

E ese mai i le anorexia nervosa, o tagata e maua i le bulimia nervosa e mafai ona faatumauina se mamafa masani mo latou tausaga. I le isi itu, tutusa i le anorexia, latou te fefefe i taimi uma o le a latou maua le mamafa tele, le amanaiaina o uiga lelei o latou tino, lea o se vaega o loʻo faʻamatalaina pe aisea e masani ai ona faia faalilolilo gaioiga. O le taamilosaga o le 'ai faamalosi ma le faamamaina e faia i le tele o taimi i le vaiaso ma e masani ona ola faatasi ma faafitauli o le mafaufau e pei o le faʻaaogaina o vailaʻau, atuatuvalega, ma se lagona faifaipea o le popole. E ese mai ia i latou, o loʻo i ai foʻi faʻamaoniga faʻaletino: avitaminosis, pa'ū i le electrolytes, faʻaleagaina o le enamel o nifo, taimi faʻaletonu, faʻavaivaia o le fatu ma le ate.

O le bulimia nervosa e tolu i le lima taimi sili atu ona taatele i tamaitai nai lo alii. Faʻamaumauga, faʻalagolago i le atunuʻu ma le vaega suʻesuʻeina o tagata gasegase, o le olaga atoa o le bulimia e eseese mai le 0,3 i le 9,4%. fafine ma mai le 0,1 i le 1,4 pasene. alii. O lenei faʻamaʻi e masani ona aʻafia ai tagata faʻamalosi tino e manaʻomia le gauai tele i o latou fuainumera. E a'afia fa'apitoa i tupulaga talavou, e matua'i tele lava i tagata papa'e. A le togafitia, e mafai ona oʻo i le 40 tausaga.

Pulimia – mafua’aga

O le bulimia e mautinoa lava e sili atu nai lo na o se fa'afitauli tau taumafa. E mafai ona feso'ota'i vaitau o le fa'amata'u ma se tali atu i le atuatuvale, ita po'o le fa'anoanoa. O le faʻamamaina, i le isi itu, o se tali i le faʻateleina o le mamafa ma se taumafaiga e toe maua le pule i lou olaga. E leai se tasi o mafuaʻaga faʻamaonia o le bulimia, ae matou te iloa o le lamatiaga o lona tupu e faʻateleina e mea e pei o: aganuu faʻapitoa lea e tausia ai le maʻi, le siosiomaga i totonu o le aiga, suiga tetele i le olaga ma faʻalavelave faʻalavelave, maualalo le taua o le tagata ia te ia lava ma faʻavae faʻavae.

  1. O le Bulimia o se faʻafitauli e aʻafia ai e le gata i le soifua maloloina o le mafaufau, ae faʻapea foi le soifua maloloina faaletino. Talanoa i se foma'i psychiatrist po'o se foma'i mafaufau i luga ole laiga e amata ai ma le fa'aeteete togafitiga mo le bulimia nervosa

Ae paga lea, o le Bulimia e vavalalata vavalalata ma le atuatuvale. I lona ala (pei o le atuatuvale) o loʻo i ai le leai o se manatu faʻapitoa ma le le fiafia i foliga o se tasi. E le mafai e tagata maʻi ona pulea e le gata ia latou meaʻai, ae faʻapea foi o latou lagona. O loʻo i ai tulaga popole ma se fua tele o le atuatuvale, lea e matua aʻafia ai le mafaufau o se tagata o loʻo mafatia i le bulimia. Ua 'aina le atuatuvale ma ua fai le tino e pei o se apa lapisi. O tulaga mafatia e masani ona oo atu ai i le pule i le ola. E le gata i lea, o le tagofia o fualaau faasaina ma le ava malosi e taatele i tagata e maua i le bulimia nervosa.

Pe a talanoa e uiga i faʻamaoniga o le bulimia nervosa, e lima vaega autu e faʻaalia ai le popole popole. O tagata e iai lenei ituaiga tulaga:

  1. latou te 'ai i taimi uma, e mafai ona latou 'ai se aofaiga tele o mea'ai i le taimi e tasi, e aunoa ma se pule i ai,
  2. pe a uma taumafataga taʻitasi, latou te faʻaosoosoina le puaʻi e aloese ai mai le mamafa. E le gata i lea, o tagata gasegase e ave le tele o laxatives ma matelaina faatasi ma faamalositino malosi;
  3. mai le vaaiga a isi, e foliga mai e leai ni faafitauli tau taumafa;
  4. mafatia i le fia 'ai ma i le taimi lava e tasi e manaʻo e faʻaumatia;
  5. faʻalogo naʻo le mamafa o latou tino ma foliga vaaia; o mea ia e lua e matua a'afia ai le tagata ma'i.

Bulimia e mafai ona:

1.laxative - o le tagata maʻi e masani ona faʻaosoina le puaʻi ma ave laxatives, diuretics, ma i tulaga ogaoga o se enema. O sea faiga e masani ona taitai atu ai i vaisu i laxatives, lea e sili atu ona faigata togafitiga;

2. le fa'amamāina – o lenei ituaiga bulimia e fa'aalia i le fa'amalositino malosi ma le anapogi. O le tagata ma'i e masani lava e le fa'aosoina i taimi uma le pua'i ma e le inuina ni vaila'au laxative.

E masani ona fa'atulaga e le au fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i mea'ai. Ona latou 'ai lea i le tele o mea e maua ai le malosi, e pei o suamalie, mea'ai vave ma kulimi faigofie ona 'ai. O aiga o le maʻi e masani ona leai se manatu e uiga i le faʻafitauli ona o loʻo natia. O le 'ai tele e masani ona tupu i le po pe a momoe tagata uma ma i le ao pe a faigaluega le aiga poʻo le aʻoga. O le leiloa o le pulea le tumau o le tagata lava ia e na o le taofia o le tiga o le manava lea e tupu ona o lona tafe. O foliga vaaia o se tagata lona lua e faʻamaasiasi ai foi le bulimic.

O le bulimia o se fa'ama'i fa'ama'i mata'utia lea, i tulaga ogaoga, e o'o atu ai i le oti. O se fa'ailoga iloga o le bulimia nervosa o le fula lea o le parotid glands ma le fa'aleagaina o le nifo nifo. Pe a faʻamaonia le bulimia, o tulaga nei e amanaia:

  1. o le tagata maʻi e taulaʻi atu i meaʻai ma le manaʻo malosi e 'ai se mea;
  2. o le fa'atupuina o mea'ai fa'atauva'a a itiiti ifo ma le fa'alua i le vaiaso i totonu o le tolu masina; i lenei vaitau, e 'ai e le tagata maʻi le tele o meaʻai;
  3. manatu o le tagata ma'i - ua manatu o ia ua lapo'a; e fefe o ia e maua le mamafa i taimi uma, lea e liua i le atuatuvale i le taimi;
  4. aloese mai le fa'atupuina o le mamafa e ala i le fa'aosoina o le pua'i; fia aai; mafua ai le manava; le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi ma mea e taofia ai le manaʻo.

Togafitiga ole bulimia nervosa

E pei o le tulaga o le anorexia nervosa, o le togafitiga o le bulimia nervosa e manaʻomia ai le tuʻufaʻatasia o le tele o auala eseese ma faʻavae i luga o tulaga o le mafaufau o le tagata maʻi. Atonu e mana'omia lou va'ai i se foma'i o mea'ai ma se foma'i mafaufau e motusia le ta'amilosaga o le 'ai ma le fa'amama. Na faʻaalia e sili ona aoga i le faagasologa o suʻesuʻega i le faʻafefeina o le bulimia togafitiga faʻamalosi mafaufau (e fa'avae i luga o le manatu e mafai ona iloa ma suia le faiga o mafaufauga sese o le tino o lo'o i lalo ole bulimia nervosa) ma vaila'au e pei ole antidepressant fluoxetine. I le tuʻufaʻatasia o le tasi ma le isi, latou te faʻaumatia masaniga faʻainisinia o le aapa atu mo meaʻai ma faʻaleleia le tulaga lautele o le mafaufau o le tagata maʻi, o le mafuaʻaga e masani ona taoto ai le mafuaʻaga o le faʻafitauli.

O faʻafitauli ma le bulimia e masani ona amata i le talavou, o lea e tatau ai ona faʻafesoʻotaʻi se tamaititi psycho-dietician i le taimi lava tatou te matauina ai faʻafitauli faʻalavelave muamua. Faʻaaoga lelei le ofo a se falemaʻi tumaoti.

Vaʻai foʻi: O a vailaʻau o loʻo iai le fluoxetine?

O togafitiga e fesoasoani e foia ai le bulimia e faia e le gata i tagata taitoatasi ma vaega. O togafitiga a aiga e maua ai i'uga lelei i gasegase laiti ma matutua. E masani ona lagona e matua poʻo tagata tausi maʻi le taʻusalaina mo le tulaga. O le auai o matua i le ma'i o le la tama e fesoasoani e foia ai le faaletonu o taumafa.

O nisi taimi e fa'ailoa mai ai e foma'i fa'amatalaga o mea'ai ma lagona o le tagata ma'i fa'atasi ai ma elemene o le psychodynamic therapy. E maua ai i'uga lelei tele.

Bulimia ma ona aafiaga

O fa'ama'i bulimia umi e mafai ona o'o atu ai i fa'alavelave i le tino atoa. O faʻalavelave faʻalavelave cardiovascular e faʻapea:

  1. faʻalavelave i le maualuga o le potassium e aʻafia ai le galue lelei o le fatu ma le toto (e aofia ai le calcium ma vitamini);
  2. faaletonu o ala metabolic;
  3. manava puupuu;
  4. fa'aleagaina le fatugalemu ma le peripheral nervous system.

O le bulimia e sili ona afaina ai le faiga o mea'ai. I tagata mamaʻi, o se taunuuga o le maualuga o le vaivai ma le faʻaleagaina masani, faʻaleagaina le tino ma totoga e tupu. O se taunuuga, atonu e iai: fa'aleagaina le puipui pito i tua o le fa'a'i; laxity o le manava; fa'aleagaina o le esophagus, po'o le fa'alavelaveina o lona fa'aauau; le fa'atupuina o 'ele'ele i le esophagus ma le manava; pancreatitis faaumiumi; faaleagaina o le enamel o nifo (fegalegaleai o le hydrochloric acid i le manava); tafia o le puipui pito i tua o le pharynx; pala nifo ma gingivitis; fa'ateleina o le fa'asusu; papala o lo'o i tua o le lima ma fa'agogo le pa'u ma fa'ailoga fa'alatalata ile pa'u. I fafine, o le bulimia e mafai foi ona oʻo atu ai i le amenorrhea ma faʻafitauli i le fausiaina.

Tuua se tali