"Tamaiti e inu susu - o le ae ola maloloina!": o le a le lamatiaga o le talafatu e uiga i le aoga o le susu?

O le susu o le povi o le mea'ai lelei lea… Mo tamai povi

"O meaʻai susu o meaʻai lelei ia mai le natura lava ia - ae naʻo pe afai o oe o se tamai povi.<...> A uma mea uma, e le o faʻafetaui o tatou tino i le faʻaogaina masani o le susu," o le tala lea a le tagata fai meaʻai Dr. Mark Hyman i se tasi o ana lomiga.

Mai se vaaiga o le evolusione, o vaisu a tagata i le susu o se isi ituaiga o se mea e le mafaamatalaina. E ui o le taumafaina o le susu i aso uma e foliga mai o se mea masani ma mama atoatoa. Ae peitaʻi, afai e te vaʻavaʻai i ai mai le vaaiga o le biology, e manino lava e leʻi saunia e le natura tina se faʻaoga mo lenei "inu".

E na o le sefulu afe tausaga talu ai na amata ai ona matou tausia povi. E le o se mea e ofo ai, i se taimi puupuu, o tatou tino e leʻi faʻafeiloaʻi i le faʻaogaina o le susu o se ituaiga mai fafo. O faʻafitauli e mafua mai i le gaosiga o le lactose, o se carbohydrate e maua i le susu. I totonu o le tino, o le "susu suka" e malepe i le sucrose ma le galactose, ma ina ia mafai ona tupu lenei mea, e manaʻomia se enzyme faapitoa, lactase. O le mea e maua ai o lenei enzyme ua le toe gaosia i le tele o tagata i le va o le lua ma le lima tausaga. Ua fa'amaonia nei e tusa ma le 75% o le faitau aofa'i o le lalolagi o lo'o mafatia i le lactose intolerance (2).

Aua nei galo o le susu o manu taʻitasi e faʻafetaui i manaʻoga o tamaʻi o se meaola faʻapitoa faʻapitoa. O le susu o le 'oti e mo tamaiti, o le susu o le pusi mo tama'i pusi, o le susu o le maile mo tamai maile ma le susu o le povi mo tamai povi. I le ala, o tamai povi i le fanau mai e tusa ma le 45 kilokalama le mamafa, i le taimi na teʻa ai le susu mai le tina, o le tama ua valu taimi sili atu le mamafa. E tusa ai, o le susu o le povi e iai pe tusa ma le faatoluina le sili atu o polotini ma meaʻai nai lo le susu o le tagata. Ae ui i lea, e ui lava i faʻamanuiaga uma o le susu o tina, o tamaʻi povi lava e tasi e taofi le inu atoa pe a oʻo i se matua. O le mea lava e tasi e tupu i isi mamame. I le lalolagi o manu, o le susu o mea'ai na'o pepe. A o inu tagata i le susu io latou olaga atoa, lea i itu uma e feteenai ma le natura masani o mea. 

O mea leaga i le susu

Faʻafetai i faʻasalalauga, ua matou masani i le ata o se povi fiafia o loʻo 'ai filemu i se laufanua. Ae ui i lea, e toaitiiti tagata e mafaufau pe faʻafefea ona mamao ese lenei ata felanulanuaʻi mai le mea moni. Fa'ato'aga susu e masani ona fa'aogaina auala fa'apitoa e fa'ateleina ai le "volume o gaosiga".

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se povi e faʻatupuina faʻapitoa, talu ai i totonu o se atinaʻe tele o le a tele naua punaoa e faʻatulaga ai fonotaga tumaoti ma se povi mo povi taʻitasi. A maeʻa tamaʻi povi, na te tuʻuina atu le susu, i le averesi, mo le 10 masina, a maeʻa ona toe faʻaogaina le manu ma toe fai le taamilosaga atoa. E tupu lenei mea mo le 4-5 tausaga, lea e faʻaalu e le povi i le maʻitaga faifaipea ma le fanau tiga (3). I le taimi lava e tasi, i le taimi atoa, o le manu e tuʻuina atu le tele o taimi e sili atu le susu nai lo le mea e tupu i tulaga masani pe a fafagaina le tama. E masani lava ona o le mea moni e faapea i luga o le faatoaga e tuʻuina atu i manu se vailaʻau faʻapitoa faʻapitoa, recombinant bovine growth hormone (rBGH). Pe a ave i totonu o le tino o le tagata e ala i le susu o povi, o lenei hormone e faaosofia ai le gaosiga o se polotini e taʻua o le insulin-like growth factor-1, lea i le maualuga o le mamafa e mafai ona faʻaosoina ai le tuputupu aʻe o sela o le kanesa (4). E tusa ai ma le faamatalaga a Dr. Samuel Epstein o le American Cancer Society: “E ala i le taumafaina o le susu o loo iai le rBGH (recombinant bovine growth hormone), e mafai ona faamoemoeina se siʻitaga tele i le toto o le IGF-1, lea e ono faateleina ai le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa o le susu ma saofaga i lona osofaʻiga” (5).

Ae ui i lea, i le faaopoopo atu i le hormone tuputupu aʻe, o faʻailoga o vailaʻau faʻamaʻi e masani ona maua i le susu i suʻega suʻesuʻe. A uma mea uma, o le faiga tonu lava o le mauaina o le susu o se faʻaoga leaga i luga o se tulaga faʻapisinisi. I aso nei, o le susu e aofia ai le faʻapipiʻiina o se iunite faʻapitoa ma se pamu mama i le susu o se povi. O le susuina pea o masini e mafua ai le mastitis ma isi fa'ama'i pipisi i povi. Ina ia taofia le faagasologa o le inflammatory, e masani ona tui manu i vailaau faʻamaʻi, lea e le mafai foi ona mou atoa i le faagasologa o le pasteurization (6).        

O isi mea matautia na maua i le susu i se taimi poʻo se isi e aofia ai vailaau faʻasaina, dioxins, ma e oʻo lava i le melamine, lea e le mafai ona faʻaumatia e ala i le pasteurization. O nei toxins e leʻo vave aveesea mai le tino ma afaina ai totoga urinary, faʻapea foʻi ma le puipuiga ma le neura.

Ponaivi maloloina?

I le tali atu i le fesili pe o le a le mea e tatau ona fai ina ia faatumauina ai le soifua maloloina o ponaivi, soo se fomaʻi o le a fai mai e aunoa ma le mafaufau tele: "Inu susu susu!". Ae ui i lea, e ui lava i le lauiloa o meaʻai susu i la tatou latitudes, o le numera o tagata e maua i le osteoporosis o loʻo faʻatupulaia pea i tausaga taʻitasi. E tusa ai ma le upega tafaʻilagi aloaia a le Russian Osteoporosis Association, o minute uma i totonu o le Russian Federation o loʻo i ai le 17 gau o le auivi pito i lalo ona o le osteoporosis, i le 5 minute - o le gau o le femur proximal, ma le aofaʻi o le 9 miliona falemaʻi. gau tele ona o le osteoporosis i le tausaga (7).

E leai se fa'amaoniga i le taimi nei e fa'apea o mea'ai susu e iai sona aafiaga lelei i le soifua maloloina o ponaivi. E le gata i lea, i tausaga ua tuanaʻi, o le tele o suʻesuʻega na faia e faʻamaonia ai o le susu susu, i le mataupu faavae, e le afaina ai le malosi o ponaivi i soo se auala. O se tasi e sili ona taʻutaʻua o le Harvard Medical Study, lea na aofia ai le lata i le 78 mataupu ma tumau mo le 12 tausaga. O le suʻesuʻega na maua ai o mataupu e faʻaaogaina le tele o susu e faigofie foi i le osteoporosis, e pei o i latou e inu sina susu pe leai foi (8).    

O lo tatou tino o loʻo faʻauluina pea lava pea mea tuai, faʻamama le calcium mai ponaivi ma suia i le fou. E tusa ai ma lea, ina ia tausia le soifua maloloina o ponaivi, e tatau ona tausia pea le "sapalai" o lenei elemene i le tino. Ole mana'oga ile aso mo le calcium e 600 milligrams - e sili atu lenei mea mo le tino. Ina ia mafai ona faia lenei tulaga, e tusa ai ma le talitonuga lauiloa, e tatau ona e inu 2-3 ipu susu i le aso. Ae ui i lea, o loʻo i ai le tele o meaʻai e le afaina ai le calcium. "O susu ma meaʻai susu e le o se vaega faʻatulafonoina o meaʻai ma, i se tulaga lautele, e mafai ona i ai se aafiaga le lelei i le soifua maloloina. E sili atu le tuʻuina atu o lou manaʻo i meaʻai maloloina, lea e faʻatusalia e cereals, fualaau faisua, fualaau faisua, legumes ma meaʻai faʻamalosia vitamini, e aofia ai cereals ma sua. E ala i le faʻaaogaina o nei oloa, e faigofie ona e faʻatumu le manaʻoga mo le calcium, potassium, riboflavin e aunoa ma ni faʻafitauli faʻalesoifua maloloina faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o meaʻai susu, "fautuaina i luga o latou upega tafaʻilagi a fomaʻi mai le faʻalapotopotoga a tagata lagolago o meaʻai faʻavae (9). ).

 

Tuua se tali