Puipui povi – Samurai

I tulagavae o le Buddha

Ina ua amata ona salalau le lotu Puta i sasaʻe mai Initia, sa i ai se faatosinaga malosi i atunuu uma na feiloai i le ala, e aofia ai Saina, Korea ma Iapani. Na sau le lotu Puta i Iapani pe tusa o le 552 TA. Ia Aperila 675 TA na faasaina ai e le emeperoa Iapani o Tenmu le taumafaina o aano o manu mai manu vaefa uma, e aofia ai povi, solofanua, maile ma manuki, faapea foi ma aano o moa (moa, moa). Na faamalosia e emeperoa mulimuli ane i lea taimi ma lea taimi lenei faasāsāaga, seʻia oo ina aveesea atoatoa le ʻai o aano o manu i le senituri lona 10.  

I totonu o le atunuu o Saina ma Korea, na tausisia e le au lotu Puta le mataupu faavae o le "ahimsa" poʻo le le faʻaleagaina ia latou masaniga taumafa, ae o nei tapulaʻa e leʻi faʻaaogaina i le faitau aofaʻi lautele. I Iapani, e ui i lea, o le emeperoa sa matua faʻamalosi ma pule i se auala e aumaia ai ona tagata i aʻoaʻoga a le Buddha e uiga i le le faʻaleagaina. O le fasiotia o mamame na manatu o le agasala sili lea, o manulele o se agasala mamafa, ma o le iʻa o se agasala laiti. Na 'ai e Iapani ia tafola, lea ua tatou iloa i aso nei o mamame, ae i tua na taʻua o iʻa lapopoa.

Na faia foi e Iapani se eseesega i le va o manu faifaatoaga ma manu feʻai. O le fasiina o se manu feai e pei o se manulele sa manatu o se agasala. O le fasiga o se manu na tupu a'e e se tagata mai lava i lona fanau mai, sa na'o se mea e 'ino'ino - e tutusa ma le fasiotia o se tasi o le aiga. O le mea lea, o meaai Iapani e masani lava o araisa, saimini, iʻa, ma nisi taimi o taaloga.

I le vaitaimi o Heian (794-1185 T.A.), na faatonuina ai e le tusi o tulafono ma aganuu a Engishiki le anapogi mo aso e tolu e avea o se faasalaga mo le ʻaina o aano o manu. I lenei vaitau, o se tagata, e maasiasi i ana amio leaga, e le tatau ona tilotilo i le atua (ata) o le Buddha.

I seneturi mulimuli ane, na faʻaofiina e Ise Shrine tulafono e sili atu ona mamafa - o i latou e 'aʻai aano o manu e tatau ona matelaina mo le 100 aso; o lē na ‘a‘ai ma lē na ‘ai aano o manu e tatau ona anapopogi i aso e 21; ma o lē na ʻai, ma lē na ʻai, ma lē na ʻai aano, e tatau ona anapopogi i aso e 7. O lea, sa i ai se matafaioi patino ma le salamo mo tulaga e tolu o le faaleagaina e ala i sauaga e fesootai ma aano o manufasi.

Mo Iapani, o le povi o le manu sili ona paia.

O le faʻaaogaina o susu i Iapani e leʻi salalau. I le tele o tulaga tulaga ese, sa faaaoga e le au faifaatoaga le povi e fai ma manu e suatia ai le fanua.

O loʻo i ai ni faʻamaoniga mo le taumafaina o le susu i liʻo aristocratic. Sa i ai tulaga sa faaaoga ai le kulimi ma le pata e totogi ai lafoga. Peitaʻi, o le tele o povi sa puipuia ma mafai ona feoaʻi filemu i togālaau a le tupu.

O se tasi o meaʻai susu matou te iloa na faʻaaogaina e Iapani o le daigo. O le upu Iapani faʻaonaponei "daigomi", o lona uiga "le vaega sili", e sau mai le igoa o lenei oloa susu. Ua mamanuina e faaosofia ai se lagona loloto o le matagofie ma maua ai le olioli. Fa'atusa, "daigo" o lona uiga o le vaega mulimuli o le fa'amamāina i luga o le ala i le malamalama. O le taʻua muamua o le daigo o loʻo maua i le Nirvana Sutra, lea na tuʻuina atu ai le fua lenei:

“Mai povi i le susu fou, mai le susu fou i le kulimi, mai le kulimi i le susu susu, mai le susu susu i le pata, mai le pata i le ghee (daigo). O Daigo e sili ona lelei." (Nirvana Sutra).

O Raku o se isi oloa susu. Fai mai na faia i le susu ua palu faatasi ma le suka ma faapuna i lalo i se fasi mea malo. Fai mai nisi o se ituaiga sisi, ae o lenei faamatalaga e foliga mai e pei o le burfi. I seneturi aʻo lumanaʻi le i ai o pusaaisa, o lenei metotia na mafai ai ona feaveaʻi ma teuina le palatini susu. Sa fa'atau atu, 'ai pe fa'aopoopo i le lauti vevela.

 Le taunuu mai o tagata mai fafo

 Iā Aokuso 15, 1549, na taunuu ai Francis Xavier, o se tasi na faavaeina le Jesuit Catholic Order, faatasi ma misionare Potukali i Iapani, i auvai o Nagasaki. Na amata ona latou talaʻi le faa-Kerisiano.

O Iapani i lena taimi sa vaeluaina i faiga faaupufai. O le tele o ta'ita'i eseese na pulea teritori eseese, o ituaiga uma o so'otaga ma taua na tutupu. Oda Nobunaga, o se samurai, e ui lava na fanau mai o se tagata faifaatoaga, ae na avea ma se tasi o tagata sili e tolu na tuufaatasia Iapani. Ua lauiloa foi o ia i le taliaina o le au Jesuits ina ia mafai ona latou talaʻi, ma i le 1576, i Kyoto, na ia lagolagoina ai le faavaeina o le uluai ekalesia Kerisiano. E talitonu le toʻatele o lana lagolagosua na lūlūina ai taaʻiga a patele Puta.

I le amataga, o le au Jesuits sa na o ni tagata matamata mataala. I Iapani, na latou mauaina se aganuu ese ia i latou, faʻamamaina ma sili ona atinaʻe. Na latou mātauina le mataʻutia o Iapani i le tumama ma taʻele i aso uma. Sa ese ma uiga ese i na aso. E ese foi le faiga o le tusiaina o le Iapani - mai luga i lalo, ae le mai le agavale i le taumatau. Ma e ui lava o Iapani sa i ai se poloaiga faamiliteli malosi a le Samurai, sa latou faaaogaina pea pelu ma aū i taua.

E leʻi saunia e le Tupu o Potukale se fesoasoani tau tupe mo galuega faafaifeautalai i Iapani. Nai lo o lea, na faataga le au Jesuit e auai i le fefaatauaʻiga. Ina ua mavae le liua o le Daimyo i le lotoifale (feudal alii) Omura Sumitada, o le tamai nuu fagota o Nagasaki na tuuina atu i le Jesuits. I le vaitaimi lea, na faamemelo ai e misionare Kerisiano i latou lava i Iapani i saute ma faaliliuina Kyushu ma Yamaguchi (itulagi o Daimyo) i le faa-Kerisiano.

O ituaiga uma o fefaʻatauaʻiga na amata ona tafe atu i Nagasaki, ma na faʻateleina le aufaioloa. O le mea e sili ona fiafia i ai o fana a Potukale. A o faalauteleina e faifeautalai lo latou aafiaga, sa amata ona latou faailoa atu le faaaogaina o aano o manufasi. I le taimi muamua, o se “fetuunaʻi” lea mo misionare mai fafo o ē “na manaʻomia aano o manu e tausia ai le soifua mālōlōina”. Ae o le fasi o manu ma le 'aina o aano o manu na salalau atu i soo se mea na liua ai tagata i le faatuatuaga fou. Matou te vaʻaia le faʻamaoniga o lenei mea: o le upu Iapani na maua mai le gagana Potukale .

O se tasi o vasega faʻaagafesootai o le "Eta" (faʻaliliuga tusitusi - "o le tele o palapala"), o ona sui na manatu e le mama, talu ai o la latou galuega o le faʻamamaina o tino oti. I aso nei ua lauiloa i latou o Burakumin. E lei fasiotia lava povi. Peita'i, sa fa'atagaina lenei vasega e fai ma fa'atau atu oloa mai le pa'u o povi na mamate ona o fa'alenatura. O le auai i gaoioiga le mama, sa i ai i latou i le pito i lalo o le apefai faaagafesootai, o le toatele o i latou na liua i le faa-Kerisiano ma sa aafia i le faatupulaia o aano o manufasi.

Ae o le salalau atu o aano o manufasi ua na o se amataga. I lena taimi, o Potukale o se tasi o atunuu autu o fefaatauaiga pologa. Na fesoasoani le au Jesuits i le fefaʻatauaʻiga o pologa e ala i lo latou taulaga o Nagasaki. Na lauiloa o le "Nanban" poʻo le "southern barbarian" fefaʻatauaʻiga. E afe ma afe fafine Iapani na faatau atu ma le sauā e fai ma pologa i le lalolagi atoa. Fesootaiga i le va o le tupu o Potukale, o Joao III ma le Pope, lea na faailoa mai ai le tau mo sea pasese ese - 50 teine ​​Iapani mo le 1 paelo o le Jesuit saltpeter (cannon powder).

A o liliu mai taʻitaʻi o le lotoifale i le faa-Kerisiano, o le toatele o i latou na faamalosia o latou tagatanuu e liliu mai foi i le faa-Kerisiano. I le isi itu, o le au Jesuits, na latou vaai i le fefaʻatauaʻiga o auupega o se tasi lea o auala e suia ai le paleni o pulega faʻapolokiki i le va o tagata faʻatauvaʻa eseese. Na latou tuuina atu auupega i le au Kerisiano daimyo ma faaaoga a latou lava vaegaau e faateleina ai lo latou aafiaga. E toʻatele taʻitaʻi na lotomalilie e liliu i le Faa-Kerisiano i le iloaina o le a sili atu lo latou manuia nai lo o latou fili.

E tusa ma le 300,000 tagata liliu mai i totonu o ni nai sefulu tausaga. Ua suia nei le faaeteete i le mautinoa o le tagata lava ia. O malumalu ma malumalu anamua o le lotu Puta ua oo nei i le taufaifai ma ua taʻua o “faapaupau” ma “faaleaga”.

O nei mea uma na matauina e le samurai Toyotomi Hideyoshi. E pei o lona faiaoga, o Oda Nobunaga, na fanau mai o ia i totonu o se aiga faifaatoaga ma ola ae e avea ma se taitai malosi. Na oo ina masalosalo ia te ia mafuaaga o le au Jesuits ina ua ia vaai atu ua faapologaina e tagata Spania ia Filipaina. O le mea na tupu i Iapani na ia inoino ai.

I le 1587, na faamalosia ai e General Hideyoshi le ositaulaga Jesuit o Gaspar Coelho e feiloai ma tuuina atu ia te ia le "Redemptive Directive of the Jesuit Order". O lenei pepa e aofia ai mea e 11, e aofia ai:

1) Taofi uma fefa'ataua'iga pologa Iapani ma toe fa'afo'i fafine Iapani uma mai le lalolagi atoa.

2) Taofi le 'ai o aano o manu - e le tatau ona fasiotia povi po'o solofanua.

3) Taofi le taufaifai i malumalu Puta.

4) Taofi le liliu faamalosi i le faa-Kerisiano.

Faatasi ai ma lenei faatonuga, na ia tuliesea ai Jesuits mai Iapani. Ua na o le 38 tausaga talu ona latou taunuu mai. Ona ia taʻitaʻiina lea o ana ʻautau e ui atu i nuu maotua i saute. A o ia faatoʻilaloina nei laueleele, sa ia vaaia ma le ʻinoʻino le tele o manu fasia ua lafoaʻi i tafatafa o faleoloa i auala. I le eria atoa, na ia amata faʻapipiʻi Kosatsu - faʻailoga lapatai e logoina ai tagata e uiga i tulafono a le Samurai. Ma i totonu o nei tulafono o le “Aua le Ai Aano o manu”.

O aano o manu e lē na o le “agasala” po o le “lē mamā.” Ua fesootaʻi nei aano o manu ma amioga lē mamā a tagata nuu ese—o le nofo pologa i feusuaʻiga, faiga sauā faalotu, ma le faatoilaloina o faiga faapolotiki.

Ina ua mavae le maliu o Hideyoshi i le 1598, na sau le Samurai Tokugawa Ieyasu i le pule. Na ia manatu foʻi o le galuega faamisionare Kerisiano o se mea e pei o se “au malaga” e faatoʻilalo Iapani. E oo ane i le 1614, na ia faasāina atoa ai le Faa-Kerisiano, i le faapea atu “e faaleagaina ai le amio lelei” ma faatupu ai fevaevaeaʻiga faapolotiki. E tusa ai ma le faitau sefulu o tausaga na sosoo ai, atonu e toʻa 3 Kerisiano na fasiotia, ma o le toʻatele na lafoaʻia pe natia lo latou faatuatua.

Mulimuli ane, i le 1635, na faamaufaailogaina ai e le Decree of Sakoku (“Nuu Tapuni”) Iapani mai aafiaga mai fafo. E leai se tasi o Iapani na faʻatagaina e tuua Iapani, faʻapea foʻi ma le toe foʻi i ai pe a iai se tasi oi latou i fafo. Na susunuina vaa fa'atau a Iapani ma goto ifo i le gataifale. Na tuliesea tagata mai fafo ma na o le faʻatapulaʻaina o fefaʻatauaʻiga na faʻatagaina e ala i le tamaʻi Penisula Dejima i Nagasaki Bay. O lenei motu e 120 mita i le 75 mita ma faʻatagaina e le sili atu i le 19 tagata mai fafo i le taimi.

Mo le isi 218 tausaga na sosoo ai, na tumau pea Iapani i le vavae ese ae mautu faiga faaupufai. A aunoa ma ni taua, na faasolosolo malie lava le paie o le Samurai ma na o le fiafia i tala fou faapolokiki. Sa pulea e le sosaiete. Atonu e fai mai nisi na taofiofia, ae o nei tapulaa na mafai ai e Iapani ona faatumauina lana aganuu masani.

 Ua toe fo'i mai tagata fa'atau

I le aso 8 o Iulai, 1853, na ulufale atu ai Commodore Perry i le faga o le laumua o Edo ma vaatau Amerika e fa o loo manavaina le asu uliuli. Na latou poloka le faga ma tipi ese le sapalai o taumafa a le atunuu. O Iapani, na vavae ese mo le 218 tausaga, sa mamao i tua ma e le mafai ona faʻatusalia vaʻa Amerika i aso nei. O lenei mea na taʻua o le "Black Sails".

Na fefefe Iapani, na mafua ai se faʻalavelave faʻapolokiki ogaoga. O Commodore Perry, e fai ma sui o le Iunaite Setete, na talosagaina Iapani e sainia se maliliega e tatalaina ai fefaʻatauaiga saoloto. Na ia sasaa atu ana fana i le faaalia o le malosi ma faamataʻu le faaumatiaga atoatoa pe a latou lē usiusitai. O le Feagaiga o le Filemu a Iapani-Amerika (Feagaiga a Kanagawa) na sainia ia Mati 31, 1854. E leʻi umi mulimuli ane, na mulimuli atu ai loa Peretania, Holani, ma Rusia, ma faaaogā auala faapena e faamalosia ai lo latou malosi faafitafita e faia fefaatauaʻiga saoloto ma Iapani.

Na iloa e Iapani lo latou vaivai ma faaiʻu e manaʻomia ona latou faʻafouina.

O se tasi o tama'i malumalu Puta, o Gokusen-ji, ua liua e fa'aoga ai tagata asiasi mai fafo. E oo atu i le 1856, ua avea le malumalu ma uluai amepasa a le Iunaite Setete i Iapani, na taitaia e le Konesula Aoao Townsend Harris.

I le 1 tausaga, e leai se povi e tasi na fasiotia i Iapani.

I le 1856 na aumai ai e le Konesula Aoao Townsend Harris se povi i le konesula ma fasi i luga o le lotoa o le malumalu. Ona ia fa'atasi ai lea ma lana faaliliu o Hendrik Heusken, falai ana aano o manu ma 'ai i le uaina.

O lenei mea na tupu na mafua ai le vevesi tele i le sosaiete. O le au faifaatoaga i le fefefe na amata ona nana a latou povi. Na iu lava ina fasiotia Heusken e se ronin (samurai leai ni matai) na taitaia se tauiviga faasaga i tagata ese.

Ae ua maeʻa le gaioiga - na latou fasiotia le manu sili ona paia mo Iapani. Fai mai o le gaioiga lea na amata ai Iapani i aso nei. Na faʻafuaseʻi ona alu ese le "tu ma aga tuai" ma na mafai e Iapani ona faʻaumatia a latou auala "muamua" ma le "tua". Ina ia faamanatu lenei mea na tupu, i le 1931 na toe faaigoa ai le fale o le konesula o le “Malumalu o le povi na Fasia”. O se faatagata o Buddha, i le pito i luga o se tulaga e teuteuina i ata o povi, o loo vaavaaia le fale.

Talu mai lena taimi, na amata ai ona aliali mai fale fasi manu, ma po o fea lava e tatala ai, sa i ai le atuatuvale. Na manatu tagata Iapani o lenei mea ua faaleagaina ai o latou nofoaga e nonofo ai, ua lē mamā ai ma lē fiafia ai.

E oo atu i le 1869, na faavaeina ai e le Matagaluega o Tupe a Iapani le guiba kaisha, o se kamupani e tuuto atu i le faatauina atu o povi i tagata faatau mai fafo. Ona, i le 1872, na pasia ai e le Emeperoa Meiji le Tulafono Nikujiki Saitai, lea na soloia faamalosi ai ni tapulaa tetele se lua i luga o monike Puta: na faatagaina ai i latou e faaipoipo ma aai i povi. Mulimuli ane, i le tausaga lava lea, na faalauiloa faalauaitele ai e le Emeperoa o ia lava e fiafia e ai i povi ma mamoe.

Iā Fepuari 18, 1872, e toʻasefulu monike Puta na osofaʻia le Maota o le Emeperoa ina ia fasiotia le Emeperoa. E toalima monike na fanaina. Na latou tautino mai o le 'ai o aano o manufasi na "faaumatia ai agaga" o tagata Iapani ma e tatau ona taofia. O lenei tala na natia i Iapani, ae o le feʻau e uiga i ai na aliali mai i le nusipepa Peretania The Times.

Ona faʻaumatia lea e le Emeperoa le vasega o le militeri samurai, ma suia i latou i se au faʻataʻitaʻiga i Sisifo, ma amata faʻatau mai auupega faʻaonaponei mai le Iunaite Setete ma Europa. O le tele o samurai na leiloa lo latou tulaga i le na o le tasi le po. O lea la ua i lalo ifo lo latou tulaga o tagata faatauʻoa o ē na maua a latou tupe mai le fefaatauaʻiga fou.

 Fa'atauga o aano o manufasi i Iapani

Faatasi ai ma le tautinoga faalauaitele a le Emeperoa o le fiafia i aano o manufasi, na taliaina e le au popoto, faipule ma le aufaioloa. Mo le au atamamai, o aano o manu na faʻatulagaina o se faʻailoga o le faʻalapotopotoga ma le faʻaonaponei. Faʻapolokiki, o aano o manufaʻa na vaʻaia o se auala e fausia ai se autau malosi - e fatu ai se fitafita malosi. I le tulaga tau tamaoaiga, o le fefaʻatauaʻiga o aano o manufasi sa fesoʻotaʻi ma le tamaoaiga ma le manuia mo le vasega faʻatau.

Ae o le faitau aofaʻi o tagata na latou tausia pea aano o manu o se mea leaga ma le agasala. Ae ua amata le faagasologa o le faalauiloaina o aano o manufasi i le toatele. O se tasi o metotia - suia le igoa o aano o manu - na mafai ai ona aloese mai le malamalama po o le a tonu lava. O se faaaʻoaʻoga, o aano o puaa sa taʻua o le “botan” (fugalaau peony), o aano o manu feʻai sa taʻua o le “momiji” (maple), ma le aano o solofanua sa taʻua o le “sakura” (fuga sieri). O aso nei tatou te vaʻai i se faiga faʻatauga tutusa - Fiafia Mills, McNuggets ma Woopers - igoa e le masani ai e natia ai sauaga.

O se tasi o kamupani fefaʻatauaʻiga aano o manu na faʻatautaia se faʻasalalauga faʻasalalauga i le 1871:

"Muamua, o le faʻamatalaga masani mo le le fiafia i aano o manufasi o povi ma puaa e matua tetele ma e matua faigata lava ona faʻaumatia. Ae o ai e sili atu, o se povi po o se tafola? E leai se tasi e tetee i le aiina o aano o tafola. O se sauā ea le fasiotia o se tagata ola? Ma tipi ese le tuasivi o le tuna ola pe tipi le ulu o le laumei ola? E palapala ea aano o povi ma susu? O povi ma mamoe e na o saito ma mutia e aai ai, ae o le pa'u i'a vela o loo maua i Nihonbashi e fai mai malie na taumamafa i tagata malemo. Ma e ui ina suamalie le supa e fai mai i'a uliuli [fish fish common in Asia], ae e faia mai i'a e 'ai ai otaota o tagata e lafo i vaa i le vai. E ui o le tautotogo e leai se masalosalo e manogi ma manaia tele, ou te manatu o le urine na latou faʻafefeteina i le aso na muamua atu ananafi na faʻafefe atoa i laulaau. E leaga le manogi o povi ma susu? E le'i manogi fo'i le manava o i'a ua fa'afefeteina? Aano o pike fa'afefeteina ma fa'agogo e mautinoa lava e sili atu lona manogi leaga. Ae faapefea le isalaelu piki ma le atikoni? Mo la latou pikiina, o loʻo faʻaaogaina le auala "tuai", e tusa ai ma le mea e faʻafefiloi ai iniseti larvae ma le araisa miso, ona faʻaaogaina lea o se marinade. Pe le o le faafitauli ea tatou te amata mai i le mea ua tatou masani ai ma le mea tatou te le masani ai? O povi ma susu e sili ona lelei ma e sili ona lelei mo le tino. O mea'ai ia mo tagata papalagi. O matou Iapani e tatau ona pupula o matou mata ma amata ona fiafia i le lelei o povi ma susu.

Na faasolosolo malie ona talia e tagata le manatu fou.

 Le taamilosaga o le faatafunaga

O le sefulu tausaga na sosoo ai na vaʻaia ai e Iapani le fausiaina o malosiaga faʻafitafita ma miti o le faʻalauteleina. Na avea aano o manu ma meataumafa i taumafa a fitafita Iapani. E ui lava o le fua o taua mulimuli ane e tele naua mo lenei tusiga, e mafai ona tatou fai atu o Iapani e nafa ma le tele o sauaga i Asia i Sautesasae. A o lata ina faaiʻu le taua, o le Iunaite Setete, lea sa avea muamua ma tagata sapalai auupega a Iapani, na faia le faaiʻuga i auupega sili ona faataumaoi a le lalolagi.

Iā Iulai 16, 1945, na tofotofoina ai le uluaʻi auupega atomika, ua faaigoa o le Tolutasi, i Alamogordo, Niu Mekisiko. O le “Tama o le Atomic Bomb” Dr. J. Robert Oppenheimer i lena taimi na manatua ai upu mai le Bhagavad Gita text 11.32: “O lenei ua avea aʻu ma oti, o lē na te faaumatia lalolagi.” I lalo e mafai ona e iloa ai le auala na ia fai mai ai i lenei fuaiupu:

O le militeri a Amerika na latou taulaʻi atu i Iapani. I tausaga o taua, o le tele o aai i Iapani ua uma ona faaleagaina. Na filifilia e Peresitene Truman ni sini se lua, o Hiroshima ma Kokura. O aai ia e lei aafia lava i le taua. E ala i le tuʻuina o pomu i luga o nei sini e lua, e mafai e le US ona maua ni "faʻataʻitaʻiga" taua o latou aafiaga i luga o fale ma tagata, ma talepe ai le manaʻo o tagata Iapani.

I le tolu vaiaso mulimuli ane, ia Aokuso 6, 1945, na faapau ai e se pomu a Enola Gay se pomu uranium e taʻua o “Pepe” i le itu i saute o Hiroshima. O le pa na maliliu ai le 80,000 tagata, ma le isi 70,000 na maliliu i vaiaso na sosoo ai mai o latou manuʻa.

O le isi taulaʻiga o le aai o Kokura, ae o le afa na sau na tuai ai le vaalele. Ina ua lelei le tau, ia Aokuso 9, 1945, faatasi ai ma le faamanuiaga a ositaulaga e toʻalua, na utaina ai i luga o le vaalele le Fat Man, o se auupega atomika plutonium. Na alu ese le vaalele mai le motu o Tinian (codename “Pontificate”) faatasi ai ma poloaiga e pomu le aai o Kokura i lalo o le vaaiga vaaia.

O le pailate, Major Charles Sweeney, na lele i luga o Kokura, ae na le iloa le aai ona o ao. Na toe alu atu o ia i le isi taamilosaga, na te le toe iloa atu le aai. Ua uma le suauu, sa i ai o ia i le teritori o le fili. Na ia faia lana taumafaiga lona tolu mulimuli. Na toe taofia foʻi o ia e le ufitia o ao mai le vaai atu i le taulaʻiga.

Sa ia sauni e toe foi i le nofoaga autu. Ona vaeluaina lea o ao ma vaaia e Major Sweeney le aai o Nagasaki. O le sini sa i le laina o le vaai, na ia tuuina atu le poloaiga e faapau le pomu. Na pau o ia i le Vanu o Urakami o le Aai o Nagasaki. E silia ma le 40,000 tagata na fasiotia vave i se afi mumū e pei o le la. Semanu e toatele atu nisi ua maliliu, ae o mauga o loo siomia ai le vanu na puipuia ai le tele o le aai i tala atu.

O le auala lea na faia ai solitulafono taua e lua i le talafaasolopito. O ē matutua ma talavou, o fafine ma tamaiti, o ē malolosi ma mama‘i, na fasiotia uma lava. E leai se tasi na faasaoina.

I le gagana Iapani, o le faaupuga " laki e pei o Kokura " na aliali mai, o lona uiga o se faaolataga faʻafuaseʻi mai le faʻaumatia atoa.

Ina ua logotala tala o le faatafunaga o Nagasaki, sa faateia faitaulaga e toalua na faamanuiaina le vaalele. Na teena mulimuli ane e Patele George Zabelka (Katoliko) ma William Downey (Luteru) ituaiga uma o faiga sauā.

O Nagasaki o le totonugalemu lea o le faaKerisiano i Iapani ma o le Vanu o Urakami o le totonugalemu lea o le faaKerisiano i Nagasaki. Toeitiiti atoa le 396 tausaga mulimuli ane O Francis Xavier na muamua taunuu i Nagasaki, na fasiotia e le au Kerisiano le toatele o latou soo nai lo soo se samurai i le silia ma le 200 tausaga o latou sauaga.

Mulimuli ane, na tauanauina e General Douglas MacArthur, le Taʻitaʻiʻau Sili o le Galuega a Iapani, ni epikopo Katoliko Amerika se toʻalua, o John O'Hare ma Michael Ready, e auina atu “le afe o misionare Katoliko” i le taimi lava e tasi e “faatumuina le avanoa faaleagaga na faia ona o se toilalo faapena” i totonu o le tausaga e tasi.

 Aftermath & Modern Iapani

I le aso 2 o Setema, 1945, na toe faafoi aloaia ai Iapani. I le gasologa o tausaga o le US occupation (1945-1952), na faʻalauiloa ai e le taʻitaʻiʻau sili o 'au o loʻo nofoia se polokalame o le aoauli a le aʻoga e faʻatautaia e le USDA e "faʻaleleia le soifua maloloina" o tamaiti aʻoga Iapani ma faʻatupuina i totonu ia i latou se tofo mo aano o manufasi. I le faaiuga o le galuega, o le numera o tamaiti o loʻo auai i le polokalame na faʻatupulaia mai le 250 i le 8 miliona.

Ae na amata ona faatoilaloina tamaiti aoga i se gasegase lilo. O nisi na fefefe ona o le taunuuga o le radiation o totoe mai le pa atomika. Na amata ona aliali mai se mageso tele i tino o tamaiti aoga. Ae ui i lea, na iloa e tagata Amerika i le taimi na afaina ai Iapani i aano o manufasi, ma o le sulu na mafua ai.

I le tele o tausaga ua tuanaʻi, o aano o manufasi a Iapani ua faʻateleina e pei o fale fasimanu i le lotoifale.

I le 1976, na amata ai e le American Meat Exporters Federation se maketi tau maketi e faalauiloa ai aano o manu a Amerika i Iapani, lea na faaauau pea seia oo i le 1985, ina ua faalauiloaina le Polokalame Faalauiloaina o le Faalauiloaina o le Faatauaina.TEA). I le 2002, na faʻalauiloa ai e le Faʻalapotopotoga a le Aufaipisinisi aano o manufasi le "Welcome Beef", sosoo ai ma le 2006 e le "We Care" campaign. O le mafutaga tumaoti ma le lautele i le va o le USDA ma le American Meat Exporters Federation ua faia se sao taua i le faʻalauiloaina o le 'ai o aano o manufasi i Iapani, ma maua ai le faitau piliona o tala mo le fale fasi manu a Amerika.

O le tulaga o loʻo iai nei o loʻo atagia mai i se ulutala talu ai nei i le McClatchy DC i le aso 8 o Tesema, 2014: "O le manaʻoga malosi a Iapani mo le laulaufaiva povi e faʻaosofia ai le US Exports."

 iʻuga

O faʻamatalaga faʻasolopito e faʻaalia ai ia i tatou auala na faʻaaogaina e faʻalauiloa ai le 'ai o aano o manufasi:

1) Talosaga i le tulaga o se tagata lotu/tagata mai fafo

2) Fa'atatau i le auai o vasega maualuluga

3) Fa'atatau i le auai o vasega maualalo

4) Fa'atauina Aano o Manufa'a Fa'aaogā Igoa E le masani ai

5) Fausia le ata o aano o manufasi o se oloa e faʻatusalia ai le faʻaonaponei, soifua maloloina ma le tamaoaiga

6) Fa'atau atu a'upega e fa'atupu le le mautu fa'apolokiki

7) Fa'amata'u ma gaioiga o taua e fa'atupu ai fefa'ataua'iga saoloto

8) Fa'atama'ia atoa & fa'atupuina o se aganu'u fou e lagolagoina le 'aina o aano o manu

9) Fausia se Polokalama o le Lunch School e A'oa'o Tamaiti e 'A'ai aano o manu

10) Fa'aaogāina o nu'u fefa'ataua'iga ma fa'aosofiaga tau tamaoaiga

Sa malamalama tagata atamamai anamua i tulafono maaleale e pulea ai le atulaulau. O le vevesi e maua mai i aano o manufasi e luluina ai fatu o feeseeseaiga i le lumanai. A e vaʻai i nei auala o loʻo faʻaogaina, ia e iloa o le (faʻaumatiaga) ua lata mai.

Ma o le taimi lava na pulea ai Iapani e leoleo sili o povi - Samurai ...

 puna:

 

Tuua se tali