Fa'asalaina o le vaomatua: mea moni, mafua'aga ma taunuuga

Ua faateteleina le faaleagaina o vaomatua. O māmā lanu meamata o le paneta o loʻo tipi i lalo e faoa ai fanua mo isi faʻamoemoega. E tusa ai ma nisi o fua faatatau, tatou te leiloa le 7,3 miliona heta o vaomatua i tausaga taʻitasi, lea e tusa ma le tele o le atunuu o Panama.

Вo nai mea moni nei

  • E tusa ma le afa o vaomatua o le lalolagi ua leiloa
  • I le taimi nei, o vaomatua e aofia ai le 30% o fanua o le lalolagi.
  • O le fa'ato'againa o le vaomatua e fa'ateleina ai le fa'aosoina o le carbon dioxide i tausaga ta'itasi i le 6-12%
  • O minute uma lava, o se vaomatua e pei o le 36 malae lakapi e mou atu i luga o le fogaeleele.

O fea o tatou toesea ai vaomatua?

O le fa'aleagaina o le vaomatua e tupu i le lalolagi atoa, ae o vaomatua e sili ona afaina. Ua valoia e le NASA afai e faʻaauau pea le faʻaleagaina o vaomatua o loʻo iai nei, e mafai ona mou atu le vaomatua i le 100 tausaga. O atunuu e pei o Pasila, Initonesia, Thailand, Congo ma isi vaega o Aferika, ma nisi o vaega o Europa i Sasae o le a aafia. O le tulaga sili ona matautia e lamatia ai Initonesia. Talu mai le seneturi talu ai, o lenei setete ua leiloa le itiiti ifo i le 15 miliona hectares o vaomatua, e tusa ai ma le Iunivesite o Maryland USA ma le World Resources Institute.

Ma e ui ina faʻateleina le faʻaleagaina o vaomatua i le 50 tausaga talu ai, o le faʻafitauli e toe foʻi i tua. Mo se faʻataʻitaʻiga, 90% o uluai vaomatua o le konetineta o le Iunaite Setete ua faʻaumatia talu mai le 1600s. Ua matauina e le Inisetiute o Punaoa a le Lalolagi e faapea o vaomatua muamua na ola i se tulaga sili atu i Kanata, Alaska, Rusia, ma Northwest Amazon.

Mafua'aga o le tafia o le vaomatua

E tele na mafuaaga. E tusa ai ma se lipoti a le WWF, o le afa o laau ua aveese faasolitulafono mai le vaomatua e faaaoga e fai ma suauu.

I le tele o tulaga, e susunuina pe ta i lalo vaomatua. O nei auala e taʻitaʻia ai le mea moni e tumau pea le lafulemu o le eleele.

Ua taʻua e tagata tomai faapitoa tau vaomatua o le tipiina o se “faalavelave faale-siʻosiʻomaga e leai se mea e tutusa ai, seʻi vaganā ai, atonu o se pa tele o mauga mu”

E mafai ona fai le mu o le vaomatua i masini vave pe tuai. O lefulefu o laau mu e maua ai meaai mo laau mo sina taimi. Pe a uma le palapala ma mou atu le laʻau, ona see atu lea o le ʻaufaifaatoʻaga i se isi fasi fanua ma toe amata ai loa le faiga.

Ta'atiaga o vaomatua ma suiga o le tau

O le fa'asaoina o le vaomatua o se tasi lea o mafua'aga e mafua ai le vevela o le lalolagi. Fa'afitauli #1 – O le ta'atiaga o le vaomatua e a'afia ai le ta'amilosaga kaponi o le lalolagi. O mole kesi e mitiia le vevela infrared radiation e taʻua o kasa greenhouse. O le faaputuputuina o le tele o kasa oona e mafua ai suiga o le tau. Ae paga lea, o le okesene, ona o le kasa lona lua e sili ona tele i lo tatou siosiomaga, e le mitiia le vevela infrared radiation faapea foi kasa greenhouse. I le tasi itu, o avanoa lanu meamata e fesoasoani e tetee atu i kasa oona. I le isi itu, e tusa ai ma le Greenpeace, i tausaga taʻitasi 300 piliona tone o le kaponi e tuʻuina atu i le siosiomaga ona o le susunuina o fafie e fai ma fafie.

e le na'o le kasa oona e feso'ota'i ma le ta'atiaga o vaomatua. e iai foi i lenei vaega. O le a'afiaga o le fa'asaoina o le vaomatua i le fesuia'iga o ausa vai ma le carbon dioxide i le va o le ea ma le fogāeleele o le fa'afitauli tele lea i le tau i aso nei.

O le faaleagaina o vaomatua ua faaitiitia ai le tafe mai o le ausa mai le eleele i le 4%, e tusa ai ma se suesuega na lomia e le US National Academy of Sciences. E o'o lava i sina suiga la'ititi i tafega ausa e mafai ona fa'alavelaveina fa'asologa masani o le tau ma suia ai fa'ata'ita'iga o le tau.

E tele a'afiaga o le ta'atiaga o vaomatua

O le vaomatua o se faʻalavelave faʻanatura e afaina ai toetoe lava o ituaiga uma o ola i luga o le paneta. O le aveesea o le vaomatua mai lenei filifili e tutusa ma le faaleagaina o le paleni o le siʻosiʻomaga i le itulagi ma le lalolagi atoa.

Fai mai le National Geographic, o le 70% o laau ma manu o le lalolagi e nonofo i vaomatua, ma o lo latou taaina o vaomatua e mafua ai le leai o ni mea e nonofo ai. O aʻafiaga leaga o loʻo oʻo foi i le faitau aofaʻi o tagata, o loʻo galulue i le aoina o meaʻai o laau vao ma tuliga.

E taua tele le sao o laau i le taamilosaga o le vai. Latou te mitiia timuga ma fa'aulu atu ausa vai i le ea. O laau e faʻaitiitia ai le filogia e ala i le puʻeina o tafega filogia, e tusa ai ma le North Carolina State University. I le vaituloto o Amazon, e sili atu ma le afa o le vai i totonu o le faʻalapotopotoga e sau mai laʻau, e tusa ai ma le National Geographic Society.

O a'a o laau e pei o taula. A aunoa ma se vaomatua, e faigofie ona fufulu pe feula le palapala, lea e afaina ai le togavao. Ua fuafuaina e saienitisi e faapea o le tasi vaetolu o fanua totōina o le lalolagi ua leiloa ona o vaomatua talu mai le 1960s. E suitulaga i togavao muamua, o mea totō e pei o le kofe, soya ma pama e totō. O le totōina o nei ituaiga e o'o atu ai i le fa'aleagaina o le palapala ona o le la'ititi o a'a o nei fa'ato'aga. O le tulaga i Haiti ma Dominican Republic o se faataʻitaʻiga. O atunuu uma e lua e tutusa le motu, ae o Haiti e itiiti le vaomatua. O se taunuuga, ua feagai Haiti ma faafitauli e pei o le tafia o le eleele, lologa ma eleele solo.

Tete'e i le tafia o le vaomatua

E talitonu le toʻatele e tatau ona totō le tele o laau e foʻia ai le faafitauli. O le totoina e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻaleagaina e mafua mai i le faʻaleagaina o vaomatua, ae o le a le foia ai le tulaga i le fuga.

E le gata i le toe fa'aleleia o le vaomatua, ae o lo'o fa'aogaina fo'i isi togafiti.

O le Global Forest Watch na amataina se poloketi e tetee atu ai i le faʻaleagaina o vaomatua e ala i le faʻalauiloaina. O lo'o fa'aogaina e le fa'alapotopotoga fa'atekonolosi satelite, fa'amatalaga tatala ma le fa'aputuga o tagata e su'esu'e ma puipuia ai le fa'ato'aga. O latou fa'alapotopotoga i luga o le initaneti e vala'aulia fo'i tagata e fa'asoa mai o latou poto masani - o a ni a'afiaga leaga na latou o'o i ai ona o le mou atu o le vaomatua.

Tuua se tali