Ma'i suka ma se mea'ai e fa'atatau i la'au. O le a le tala a le faasaienisi?

fōmaʻi Michael Greger fai mai e seasea maua ni faamaoniga o le ai o aano o manu e mafua ai le ma'i suka. Ae o se su'esu'ega a Harvard e tusa ma le 300 tagata mai le 25 i le 75 tausaga na maua ai e na'o le tasi le tufaina o mea'ai aano o manufasi i le aso (na'o le 50 kalama o aano o manufasi) e feso'ota'i ma le 51% o le fa'atupulaia o le ma'i suka. Ua fa'amaonia ai le so'otaga e le mafaafitia i le va o mea'ai ma le ma'i suka.

fōmaʻi Frank Hu, polofesa o meaʻai ma faʻamaʻi pipisi i le Harvard School of Public Health ma le tusitala o le suʻesuʻega na taʻua muamua, na fai mai e tatau i tagata Amerika ona tipi i tua aano mumu. O tagata e 'ai tele aano o manu mūmū e matele ina maua le mamafa, o le mea lea o le puta ma le ma'isuka ituaiga 2 e feso'ota'i.

“Ae tusa lava pe ua uma ona fetuunaʻi mo le tino o le tino (BMI),” o le tala lea a Dr. Frank Hu, “sa matou vaaia pea le faateleina o le lamatiaga, o lona uiga o le maualuga o le lamatiaga e sili atu nai lo le fesootai ma le tino puta.” 

E tusa ai ma ia, o le aʻafiaga o le maʻisuka o loʻo faʻatupulaia vave, ma o le taumafaina o aano o manu mumu, e aofia ai le gaosia ma le le faʻaaogaina, e maualuga tele. "Ina ia puipuia le maʻi suka ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi, e manaʻomia le fesuiaʻi mai se meaʻai e faʻavae i aano o manufasi i se meaʻai faʻavae," o lana tala lea.

Aisea e afaina tele ai o tatou tino i aano o manufasi mumu?

O tusitala o le suʻesuʻega o loʻo i luga na tuʻuina atu ni aʻoaʻoga. Mo se fa'ata'ita'iga, o aano o manufa'ato'aga e maualuga i le sodium ma vaila'au fa'asao e pei ole nitrates, e mafai ona fa'aleagaina sela pancreatic o lo'o a'afia i le gaosiga o le inisalini. E le gata i lea, o aano o manufasi mumu e maualuga i le uʻamea, lea pe a 'ai i se aofaiga maualuga e mafai ona faʻateleina ai le faʻamaʻi faʻamaʻi ma oʻo atu ai i le mumū tumau, lea e afaina ai foi le gaosiga o le inisalini.

MD Neil D. Barnard, o le na faavaeina ma le peresitene o le Physicians Committee for Responsible Medicine (PCRM), o le soifua maloloina ma le maʻisuka tagata tomai faapitoa fai mai o loo i ai se manatu sese masani e uiga i le mafuaʻaga o le maʻisuka, ma e leʻi i ai lava ma o le a le mafai lava ona avea le carbohydrate ma mafuaʻaga o lenei maʻi faʻavaivai. O le mafuaaga o le taumafa e faateleina ai le tele o gaʻo i totonu o le toto, lea tatou te maua mai le 'ai o gaʻo mai manu.

E aliali mai afai e te vaʻavaʻai i sela maso o le tino o le tagata, e mafai ona e vaʻaia pe faʻafefea ona faʻaputuina ni vaega laiti o gaʻo (lipids) e mafua ai le faʻalagolago i le inisalini. O lona uiga o le kulukose, lea e sau faanatura mai mea'ai, e le mafai ona ulu atu i sela e mana'omia tele. Ma o le faʻaputuina o le kulukose i totonu o le toto e oʻo atu ai i faʻafitauli matuia. 

Garth Davis, MD ma se tasi o fomai tipitipi pito i luga, e ioe i le saunoaga a Dr. Neil D. Barnard: “O se suesuega tele o tagata e 500 e maua i le maʻi suka mai le taumafa o le carbohydrate. I se isi faaupuga, o le tele o meaʻai gaʻo tatou te 'ai, o le faʻaititia o le lamatiaga o le maʻisuka. Ae o aano o manufasi e tele lava le sootaga ma le maʻi suka.”   

Ou te malamalama i lou ofo. O masoa o ga'o, ma e aoga tele mo tagata. O i latou lava, e le mafai e le carbohydrates ona afaina ai le soifua maloloina ma avea ma mafuaʻaga o le lapoʻa tutusa. O ga'o o manu e matua'i ese lava lona aafiaga i le soifua maloloina o le tagata, aemaise lava i le mafua'aga o le ma'i suka. I totonu o maso maso, faʻapea foʻi ma le ate, o loʻo i ai faleoloa mo gaʻo, e taʻua o glycogens, o le autu autu ia o le fatuina o se faʻaagaga malosi i le tino. O lea la, a tatou 'a'ai ga'o, tatou te susunuina pe teu, ma e le mafai e o tatou tino ona liua ga'o i le ga'o se'i vagana ua le maua le aofa'i o kalori mai siata mai le soona taumafaina o ga'o gaosi. O le mea e leaga ai, o le tagata e maua i le ma'i suka e matua'i ma'imau i le suka, o lona uiga e le mafai ona latou iloa le mafua'aga o lo latou fa'ama'i i manu, o aano o manufasi, susu, fuamoa ma i'a. 

“O le sosaiete ua mafua ai ona le amanaia e le toatele o tagata faamai faaumiumi ona o a latou filifiliga tau taumafa. Atonu e aogā lea iā i latou e maua tupe i maʻi o tagata. Ae, sei vagana ua suia le faiga, e tatau ona tatou tauaveina le matafaioi patino mo lo tatou soifua maloloina ma le soifua maloloina o lo tatou aiga. E le mafai ona tatou faatali seʻia oo atu le sosaiete i le faasaienisi ona o le mataupu o le ola ma le oti,” o le tala lea a Dr. Michael Greger, o lē na faia se meaʻai e faavae i laau talu mai le 1990. 

Peresitene o le American College of Cardiology Dr. Kim Williams ina ua fesiligia pe aisea e tausisi ai o ia i se meaʻai e faavae i laau, na ia fai mai ai se faaupuga faigofie: “Ou te lē tetee i le oti, ae ou te lē manaʻo lava e oo i loʻu lotofuatiaifo.”

Ma le mea mulimuli, o le a ou tuʻuina atu ni tala se lua e faʻamaonia ai taunuuga o suʻesuʻega o loʻo i luga.

O le tala muamua o se tamaloa na maua muamua i le ma'isuka ituaiga 1. Na tuuina atu e fomai ia te ia se meaai maualalo-carbohydrate, maualuga-gao, ae na ia faia se filifiliga ese: na ia suia i se meaʻai e faavae i laau ma amata ona ola i se olaga ola malosi. 

“Ua ou iloa nei le mafuaaga ua faasala ai aʻu e laʻu fomaʻi i se olaga o lavelave o le maʻi suka,” o le tala lea a Ken Thomas, “ona o le fomaʻi lava ia, ma e oo lava i le American Diabetes Association, o loo faalauiloaina se taumafa maualalo-carbohydrate e tetee atu ai i le maʻi suka, lea, o le mea moni. , foa'i tele. leaga tele i'uga. 26 tausaga talu ona sui i se mea'ai e fa'atatau i la'au, o lo'o tumau pea le pulea o lo'u toto suka ma ou te le'i o'o lava i se fa'ailoga o se fa'afitauli o le ma'i suka. I le taimi muamua na suia ai laʻu meaʻai, na ou filifili e togafitia meaʻai e pei o vailaʻau, ositaulagaina le fiafia o meaʻai masani mo le soifua maloloina. Ma i le aluga o taimi, ua suia loʻu tofo. Ua ou fiafia nei i le tofo mama ma le mata o aʻu ipu ma maua moni meaʻai manu ma meaʻai gaʻo i se tulaga inosia."  

Le toa lona lua Ryan Fightmasterna soifua i le ma'isuka ituaiga 1 mo le 24 tausaga. O le tulaga o lona soifua maloloina na suia lelei ina ua maeʻa le suiga i se meaʻai faʻavae laau, lea na ia filifili e ala i le faʻalogologo i podcasts a se tagata taʻalo vegan.

Ua faapea mai Ryan: “Ina ua uma le 12 masina o le ʻai i meaʻai e faavae i laau, na faaitiitia loʻu manaʻomia o le inisalini i le 50%. O loʻo ola i le 24 tausaga ma le maʻisuka ituaiga 1, na ou tui i le averesi o le 60 iunite o le inisalini i le aso. O lea ua ou mauaina le 30 iunite i le aso. O le le amanaiaina o le "poto" masani, na ou ausia ai nei taunuuga, carbohydrates. Ma o lenei ua ou lagonaina le tele o le alofa, sili atu le sootaga ma le olaga, ou te lagonaina le filemu. Ua ou tamoe i malafoni e lua, ua ou alu i le aoga faafomai, ma o loo ou faia la’u lava togalaau.”

E tusa ai ma le American Diabetes Association, e oo atu i le 2030 o le numera o tagata e maua i le maʻisuka ituaiga 2 o le a oʻo i le lalolagi atoa. Ma e iai se mea mo i tatou uma e mafaufau i ai.

Tausia oe lava ma fiafia!

Tuua se tali