Tala na ta'u mai e tagata 'ai aano o manufasi e uiga i le vegetarianism

O le faʻapogai mo le tusiaina o lenei tusitusiga o le tusiga "O se mea itiiti e uiga i tala faʻasolopito o vegetarianism", o le tusitala lea na fatuina ma le faʻamoemoeina pe le iloa foi ni tala faʻatusa e uiga i meaʻai, faʻafefiloi mea uma ma i nofoaga na na o le tuʻuina atu o ni mea moni. 

 

E mafai e se tasi ona tusia se tusi atoa e uiga i tala faʻasolopito o loʻo taʻu mai e le au 'ai aano o manu e uiga i meaʻai, ae mo le taimi nei o le a faʻatapulaʻaina i tatou lava i tala mai le tusiga "A Little About the Myths of Vegetarianism". Ia tatou amata la. Fa'ataga a'u e fa'ailoa atu? 

 

Fagogo numera 1! 

 

"I le natura, e itiiti lava ituaiga o mammals e mafai ona fai mai o latou sui o vegans mai le fanau mai. E o'o lava i herbivores masani e masani ona 'ai sina vaega itiiti o mea'ai manu - mo se fa'ata'ita'iga, iniseti folo fa'atasi ma vao. O le tagata, pei o isi primates maualuga, e sili atu ona le o se "vegan mai le fanau mai": e ala i le natura natura, oi tatou o omnivores ma le tele o herbivory. O lona uiga o le tino o le tagata e faʻafetaui i le 'aiina o meaʻai fefiloi, e ui o laʻau e tatau ona faia le tele o meaʻai (tusa ma le 75-90%).

 

O loʻo i o tatou luma se tala fagogo sili ona lauiloa i tagata 'ai aano o manufasi e uiga i "le taunuuga o meaʻai fefiloi i le natura mo le tagata." O le mea moni, o le manatu o le "omnivore" i le saienisi e leai se faʻamatalaga manino, e pei lava ona leai ni tuaoi manino i le va o mea e taʻua o omnivores - i le tasi itu - ma carnivores ma herbivores - i le isi itu. O lea na taʻua ai e le tusitala o le tusiga lava ia e oʻo lava i herbivores masani e foloina iniseti. I le masani ai, o nisi taimi e le faʻaleagaina ai le "mutia". I soo se tulaga, e le o se mea lilo mo soʻo se tasi i tulaga ogaoga e masani ai mo manu ona 'ai meaʻai e le masani ai mo i latou. O se tulaga mata'utia faapena mo manuki i le afe ma afe o tausaga ua mavae, o se maalili tele o le lalolagi. E foliga mai o le tele o herbivores masani ma carnivores e moni lava omnivores. Aisea la ua faavasega ai faapea? E mafai faapefea ona faaaogā e fai ma finauga? O se mea valea lea e pei na finau le manuki i lona le naunau e avea ma se tagata ona o le mea moni e faapea e leʻi saunia e le natura lona tu saʻo!

 

Se'i o tatou aga'i atu i tala fa'apitoa o le vegetarianism. Tala numera 2. 

 

“Ou te fia ta’ua se isi faamatalaga. E masani lava, o le au lagolago o le suʻesuʻega e uiga i le leaga o aano o manufasi e faasino i se suʻesuʻega na faia i le Iunaite Setete o Aso Fitu Aso Fitu e le 'ai aano o manu ona o se faʻasaina faʻalelotu. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le au Adventist e maualalo le aʻafiaga o le kanesa (aemaise lava le kanesa o le susu ma le kanesa colon) ma le maʻi fatu fatu. Mo se taimi umi, o lenei mea moni na manatu o se faamaoniga o le leaga o aano o manufasi. Ae ui i lea, mulimuli ane na faia ai se suʻesuʻega talitutusa i tagata Mamona, o latou olaga e fai si latalata i tagata Adventist (aemaise lava, o nei vaega uma e lua e faʻasaina le ulaula, inu ava malosi; 'ai tele e faʻasalaina; ma isi) - ae o ai, e le pei o Adventist, 'ai aano o manu. . O fa'ai'uga o le su'esu'ega na fa'aalia ai o Mamona fa'atauva'a, fa'apea fo'i ma tagata Adventist vegetarian, ua fa'aitiitia fua o fa'ama'i fatu ma le kanesa. O le mea lea, o faʻamaumauga na maua e molimau faasaga i le talitonuga o le leaga o aano o manufasi faʻapea. 

 

E tele isi suʻesuʻega faʻatusatusa o le soifua maloloina o tagata fai meaʻai ma tagata 'ai aano o manu, lea na amanaʻia ai amioga leaga, tulaga faʻaagafesootai ma le tele o isi mea. O lea, mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ai ma faʻaiʻuga o se suʻesuʻega 20-tausaga na faia e le Iunivesite o Heidelberg, e sili atu le soifua maloloina o tagata fai meaʻai nai lo le 'ai aano o manu ma e sili atu le ono maua i faʻamaʻi tuga o totoga totonu, e aofia ai ituaiga eseese o kanesa. , ma fa'ama'i fatu fatu. 

 

Tala numera 3. 

 

“… o le mea moni, e na'o le Asosi na te iloa e talia e se tagata (aemaise lava, mo se tamaitiiti) mea'ai fuala'au ma vegan - ae! i lalo o le faʻaopoopoga o meaʻai o loʻo misi i meaola faʻamalosi i le tulaga o vailaʻau faʻafomaʻi ma / poʻo mea ua taʻua o oloa faʻamalosi. O mea'ai fa'amalosi o mea'ai ia e fa'aopoopo fa'apitoa i vaitamini ma microelements. I Amerika ma Kanata, o le faʻamalosia o nisi meaʻai e faʻamalosia; i atunuu Europa - e le faʻatagaina, ae lautele. E fa'ailoa fo'i e le au fai mea'ai e fa'apea, e mafai e le 'a'ai ma le veganism ona i ai se aoga e puipuia ai e tusa ai ma nisi o fa'ama'i - ae aua lava ne'i finau e na'o le taumafa i la'au e puipuia ai nei fa'ama'i. 

 

O le mea moni, o le tele o faʻalapotopotoga faʻalesoifua maloloina i le lalolagi atoa latou te iloa o se meaʻai fualaʻau ua fuafuaina lelei e talafeagai mo tagata o soʻo se itupa ma vaitausaga, faʻapea foʻi ma fafine maʻitaga ma tamaʻitaʻi susu. I le fa'avae, so'o se mea'ai e tatau ona mafaufau lelei, ae le na'o mea'ai. E le manaʻomia e le au Vegetarian soʻo se faʻaopoopoga o vitamini ma elemene elemene! E na'o vegans e mana'omia le vaitamini B12 supplements, ma e na'o i latou e le mafai ona 'ai fualaau faisua ma fualaau aina mai a latou lava togalaau ma togalaau, ae faʻamalosia e faʻatau meaʻai i faleoloa. E tatau foi ona maitauina iinei o aano o manu i le tele o tulaga o loʻo i ai le tele o meaʻai ona o fagafao latou te mauaina nei mea faʻapitoa o vitamini (e aofia ai le vitamini B12!) Ma minerale. 

 

Tala numera 4. 

 

“O le pasene o tagata fai mea'ai i totonu o le faitau aofa'i o le lotoifale e matua maualuga lava, ma e tusa ma le 30%; e le gata i lea, e oʻo lava i tagata e le o ni meaʻai i Initia latou te faʻaaogaina aano o manu. [...] I le ala, o se mea mataʻina: i le faagasologa o se polokalame masani e suʻesuʻe ai mafuaʻaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻamaʻi cardiovascular, na taumafai tagata suʻesuʻe, faatasi ai ma isi mea, e suʻe se fesoʻotaʻiga i le va o se auala e le o ni meaʻai. ma le maualuga o le lamatiaga o faʻamaʻi cardiovascular (Gupta). E lei maua. Ae o le faʻasologa faʻasolosolo - maualuga le toto maualuga i meaʻai - na maua moni lava i Initia (Das et al). I se upu, o le faafeagai atoatoa o le manatu faavae. 

 

O le anemia e matua ogaoga foi i Initia: sili atu i le 80% o fafine maʻitaga ma e tusa ma le 90% o teine ​​​​talavou e mafatia i lenei faʻamaʻi (faʻamatalaga mai le Indian Medical Research Authority). I totonu o tamaloloa, o mea e sili atu ona lelei: e pei ona maua e saienitisi i le Research Center i Memorial Hospital i Pune, e ui lava i le mea moni e maualalo le maualuga o le hemoglobin, o le anemia e seasea. E leaga mea i tamaiti o itupa uma e lua (Verma et al): e tusa ma le 50% oi latou e maua i le anemia. E le gata i lea, o ia taunuuga e le mafai ona naʻo le mativa o le faitau aofaʻi: i tamaiti mai le pito i luga o le sosaiete, o le tele o le anemia e le maualalo tele, ma e tusa ma le 40%. Ina ua latou faʻatusatusa le aʻafiaga o le anemia i tamaiti e fafagaina lelei meaʻai ma tamaiti e le o ni meaʻai, na iloa ai e le tagata muamua e toetoe lava faaluaina le maualuga nai lo le mulimuli. O le faʻafitauli o le anemia i Initia e matua ogaoga ma ua faʻamalosia ai le malo o Initia e faʻaaogaina se polokalame faʻapitoa e faʻafefe ai lenei faʻamaʻi. O le maualalo o le hemoglobin i tagata Hindu e tuusaʻo ma e leai se mafuaʻaga e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le taumafa o aano o manufasi, lea e mafua ai le faʻaitiitia o mea o loʻo i totonu o le uʻamea ma le vaitamini B12 i le tino (e pei ona taʻua i luga, e oʻo lava i tagata e le o ni meaʻai i lenei atunuu. 'ai aano o manufasi ile averesi tasi ile vaiaso).

 

O le mea moni, o tagata Hindu e le o ni meaʻai e 'aina le tele o aano o manufasi, ma faʻafesoʻotaʻi e saienitisi faʻamaʻi cardiovascular ma le taumafaina soo o le tele o meaʻai manu, lea e faʻaaogaina e le au vegetarians (meaʻai susu, fuamoa). O le faʻafitauli i le anemia i Initia e le faʻalagolago i le vegetarianism pei o lea, ae o le taunuuga o le mativa o le faitau aofaʻi. O se ata talitutusa e mafai ona vaaia i soʻo se atunuʻu o loʻo nonofo ai le toʻatele o tagata i lalo ifo o le laina mativa. O le Anemia e le o se fa'ama'i e seasea maua i atunu'u atia'e. Aemaise lava fafine e masani ona maua i le anemia, i fafine maʻitaga, o le anemia e masani lava o se tulaga masani i le tuai o le maʻitaga. Aemaise lava, i Initia, o le anemia e fesoʻotaʻi foʻi ma le mea moni o povi ma susu o povi e maualuga i le tulaga o falesa, ae o meaʻai susu e i ai se aafiaga sili ona leaga i le faʻaaogaina o le uʻamea, ma o le susu o povi e masani lava ona mafua ai le anemia i pepe. e pei ona lipotia mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. . I so'o se tulaga, e leai se fa'amaoniga o le anemia e sili atu ona taatele i tagata fai mea'ai nai lo i latou e 'ai aano o manufasi. Fa'asagatau! E tusa ai ma faʻaiʻuga o nisi suʻesuʻega, o le anemia e sili atu ona taatele i fafine e 'ai aano o manu i atunuu atiaʻe nai lo fafine vegetarian. O na tagata fai mea'ai e iloa o le non-heme iron e sili atu ona mitiia e le tino faatasi ai ma le vaitamini C e le mafatia i le anemia poʻo le le lava o le uʻamea aua latou te faʻaaogaina fualaau faisua e tele le uʻamea (pi, mo se faʻataʻitaʻiga) faʻatasi ma le vitamini C (mo se faʻataʻitaʻiga. , sua moli po'o sauerkraut). kapisi), ma fa'aitiitia fo'i le inu tele o meainu e tele i le tannin e taofia ai le fa'auluina o le u'amea (uliuli, lanumeamata, lauti pa'epa'e, kofe, koko, sua rimoni ma pulupulu, ma isi). E le gata i lea, ua leva ona iloa o le maualalo o le uʻamea i totonu o le toto, ae i totonu o le tulaga masani, ei ai se aafiaga lelei i le soifua maloloina o tagata, aua. o se maualuga maualuga o le uʻamea saoloto i totonu o le toto o se siosiomaga lelei mo siama eseese, lea, ona o lenei mea, e sili atu le vave ma sili atu ona faʻafeiloaʻi e le toto i totoga totonu o se tagata. 

 

"O le mafuaʻaga autu o le oti i tagata i matu - e aofia ai le Eskimos - e le o faʻamaʻi lautele, ae o le matelaina, faʻamaʻi (aemaise lava le mamapala), faʻamaʻi faʻamaʻi, ma faʻalavelave faʻafuaseʻi. [...] Ae, e tusa lava pe tatou te liliu atu i tagata e sili atu ona malamalama Kanata ma Greenland Eskimos, o le a tatou le maua lava se faʻamaoniga mautinoa o le "tausalaina" o le taumafataga masani a Eskimo." 

 

E matua ofoofogia lava le taufaaʻoleʻole lea o loʻo taumafai ai le tusitala o le tusiga "O se mea itiiti e uiga i tala faʻasolopito o vegetarianism", i le tasi itu, e suia uma le tuuaiga i luga o le taumafa vegetarian i Initia, ma i le isi itu, o loʻo ia taumafai. ma lona malosi atoa e taʻuamiotonuina ai le ʻai aano o tagata Esekimo! E ui lava e taua le matauina iinei o le taumafataga a le Eskimos e matua ese lava mai le taumafataga o tagata e nonofo i saute o le Arctic Circle. Aemaise lava, o le gaʻo o le aano o manu feʻai e matua ese lava mai le gaʻo o aano o manufasi, ae e ui lava i lea, o le maualuga o faʻamaʻi cardiovascular i totonu o tagata laiti i Matu e maualuga atu nai lo le atunuʻu atoa. I lenei mataupu, e tatau foi ona mafaufau i nisi itu e sili atu ona lelei le siosiomaga ma le tau mo le ola ai o tagata o North North, faapea foi ma le evolusione o latou tino, lea na faia mo le tele o tausaga ma se meaʻai uiga o le. na latitu ma e matua'i ese lava mai le fa'atupuina o isi tagata. 

 

"O le mea moni, o se tasi o aʻafiaga o le osteoporosis o le maualuga tele ma le maualalo o le protein. O le mea moni, o loʻo i ai le tele o suʻesuʻega e faʻamaonia ai faʻamaoniga sili atu ona lelei o le soifua maloloina o ponaivi i vegetarians; ae ui i lea, e le tatau ona le amanaiaina o le maualuga o mea e maua i polotini manu i meaʻai e le na o le pau lea - ma atonu foi e le o le autu - e mafua ai le atinaʻeina o le osteoporosis. Ma i le taimi nei ou te fia faamanatu atu ia te oe o vegetarians i atunuu atiaʻe, i luga o le faʻataʻitaʻiga, o le mea moni, o faʻamatalaga i luga o le lelei o se olaga vegetarian na maua, i le tele o tulaga, o tagata e mataʻituina lelei lo latou soifua maloloina. O le a le mafuaaga, e le saʻo le faʻatusatusaina o latou faʻatinoga ma le averesi a le atunuʻu. 

 

Ioe Ioe! Le sa'o! Ma afai o taunuuga o nei suʻesuʻega, lea i nisi tulaga na faʻaalia ai le faaluaina o le leiloa o le calcium mai ivi o fafine omnivorous pe a faʻatusatusa i vegetarians, e le fiafia i vegetarians, e mautinoa lava o le a avea lea ma se isi finauga e faasaga i se meaʻai vegetarian! 

 

"E lua punaoa e masani ona taʻua e lagolago ai le suʻesuʻega e uiga i le leaga o le susu: o se toe iloiloga o tusitusiga na faia e le tele o sui malolosi o le PCRM, faʻapea foʻi ma se tusiga na lomia i le Medical Tribune e Dr. W. Beck. Ae ui i lea, pe a maeʻa suʻesuʻega, e foliga mai o faʻamatalaga tusitusia o loʻo faʻaaogaina e "fomaʻi faʻalagolago" e le tuʻuina mai ai ni mafuaaga mo a latou faaiuga; ma Dr. Beck e le amanaiaina nisi o mea moni taua: i atunuu Aferika, lea e maualalo ai le tulaga o le osteoporosis, o le averesi o le ola e maualalo foi, ae o le osteoporosis o se maʻi o le matua ... "

 

I atunuu atiaʻe, e maua e tagata le osteoporosis e oʻo lava ile 30-40 tausaga, ae le gata i fafine! O lea la, afai e manaʻo le tusitala e faʻailoa manino mai o se vaega itiiti o meaola manu i le taumafataga a Aferika e mafai ona mafua ai le osteoporosis i totonu ia i latou pe a faʻateleina lo latou ola, ona le manuia lea. 

 

"Ae mo veganism, e le o se mea lelei mo le faatumauina o se mea masani o le calcium i ponaivi. [...] O se auiliiliga atoatoa o tusitusiga i lenei mataupu sa faia i le Iunivesite o Penisilevania; faʻavae i luga o tusitusiga na iloiloina, na faʻaiʻuina ai o vegans latou te maua le faʻaitiitia o le minerale ponaivi pe a faʻatusatusa i tagata fafagaina masani. 

 

E leai se fa'amaoniga fa'asaienisi e ta'u mai ai o le 'ai vegan e fesoasoani i le maualalo o le ponaivi! I se su'esu'ega tele e 304 fafine fai mea'ai ma tama'ita'i omnivore, lea na na'o le 11 vegans na auai, na maua ai, i le averesi, o fafine vegan e itiiti le mafiafia o ponaivi nai lo vegans ma omnivores. Afai o le tusitala o le tusiga na taumafai moni lava e faʻalatalata atu i le autu na ia paʻi i ai, o lona uiga e mautinoa lava na te taʻua e le saʻo le faia o faaiuga e uiga i vegans e faʻavae i luga o se suʻesuʻega a le 11 o latou sui! O le isi suʻesuʻega i le 1989 na maua ai o meaʻai minerale o ponaivi ma lima (radius) lautele o ponaivi i fafine failele-146 omnivores, 128 ovo-lacto-vegetarians, ma 16 vegans-sa tutusa i luga o le laupapa. vaitausaga uma. 

 

"E oʻo mai i le taimi nei, o le manatu e faʻapea o le tuʻufaʻatasia o manu mai meaʻai e fesoasoani i le faʻasaoina o le soifua maloloina o le mafaufau i le matua e leʻo faʻamaonia. E tusa ai ma faʻamatalaga suʻesuʻega mai saienitisi Peretania, o se taumafataga maualuga i le taumafaina o iʻa e aoga mo le tausia o le soifua maloloina o le mafaufau i tagata matutua - ae o le vegetarianism e leai se aafiaga lelei i tagata suʻesuʻe. O le Veganism, i le isi itu, o se tasi lea o tulaga lamatia - talu ai o se taumafataga faapena, o le le atoatoa o le vitamini B12 i le tino e sili atu ona taatele; ma o taunuuga o le le lava o lenei vaitamini e faanoanoa ai e aofia ai le leaga o le soifua maloloina o le mafaufau." 

 

E leai se faʻamaoniga faʻasaienisi o le B12 deficiency e sili atu ona taatele i vegans nai lo tagata 'ai aano o manu! O tagata vegan e 'ai mea'ai e fa'amalosia i le vaitamini B12 atonu e maualuga atu le toto o le vaitamini nai lo nisi e 'ai aano o manufasi. O le tele o taimi, o faʻafitauli ma le B12 e maua naʻo tagata e 'ai aano o manufasi, ma o nei faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma masaniga leaga, o se olaga le lelei, taumafa le lelei ma mafuaʻaga o le solia o le B12 resorption, e oʻo atu i le faʻamuta atoatoa o le tuʻufaʻatasiga o le Castle factor, e aunoa ma lea e na'o le fa'aogaina o le vitamini B12 e mafai. i le maualuga maualuga! 

 

"I le taimi o laʻu suʻesuʻega, e lua suʻesuʻega na maua ai, i le tepa muamua, faʻamaonia le lelei o aʻafiaga o meaʻai faʻavae i luga o le faiʻai. Ae peita'i, pe a va'ava'ai toto'a, e aliali mai o lo'o matou talanoa e uiga i tamaiti na tausia a'e i se taumafataga o le macrobiotic - ma o le macrobiotics e le o taimi uma e aofia ai le vegetarianism; o metotia suʻesuʻe faʻaaogaina e leʻi faʻatagaina ai i matou e faʻateʻaina le aʻafiaga o le tulaga aʻoaʻoga o matua i le atinaʻeina o tamaiti. 

 

O le isi pepelo pepelo! E tusa ai ma se lipoti o suʻesuʻega e uiga i meaʻai ma vegan tamaiti aoga faataitai na lomia i le 1980, o tamaiti uma sa i ai le averesi IQ o le 116, ma e oo lava i le 119 mo tamaiti vegan. O le mea lea, o le mafaufau o tamaiti o vegans na muamua atu io latou tausaga faʻasologa e 16,5 masina, ma tamaiti suʻesuʻe uma i le lautele - e 12,5 masina. Sa atoatoa le soifua maloloina o tamaiti uma. O lenei suʻesuʻega na faʻapitoa mo tamaiti fai meaʻai, e aofia ai vegan macrobiota! 

 

“Ae peitai, o le a ou faaopoopo atu, o faafitauli o nai vegans, o le mea e leaga ai, e le gata i taimi uma i le pepe. E tatau ona ioeina o tamaiti matutua, e pei o se tulafono, e matua itiiti lava le taua; ae o lea lava. O lea la, e tusa ai ma se suʻesuʻega a saienitisi mai Netherlands, i tamaiti e 10-16 tausaga le matutua, ua ola aʻe i luga o se meaʻai faʻavae laʻau, o le mafaufau e sili atu ona tauagafau nai lo tamaiti o latou matua e tausisi i manatu masani i meaʻai. 

 

O se mea e faanoanoa ai ona e leʻi saunia e le tusitala se lisi o punaoa ma tusitusiga na ia faʻaaogaina i le faaiuga o lana tusiga, o lea e mafai ai e se tasi ona mate mai le mea na ia maua mai ai ia faʻamatalaga! E maitauina foi le taumafai o le tusitala e fai le poto vegan macrobiotes aano o manu ma faʻamaonia le maualuga o le atamai o nei tamaiti e ala i aʻoaʻoga a o latou matua, ae na vave ona suia uma le tuʻuaʻiga i meaʻai vegan a tamaiti mai Holani. 

 

“O le mea moni, e iai se eseesega: o porotini manu i le taimi e tasi e iai le aofaʻi o mea taua uma e 8 e le faʻapipiʻiina e le tino o le tagata ma e tatau ona faʻaaogaina ma meaʻai. I le tele o polotini fualaau faisua, o mea o lo'o i totonu o nisi o amino acids taua e matua maualalo; o le mea lea, ina ia faʻamautinoa le tuʻuina atu masani o amino acids i le tino, e tatau ona tuʻufaʻatasia laʻau e iai ni vailaʻau amino eseese. O le taua o le sao o le symbiotic intestinal microflora i le tuʻuina atu i le tino o amino acids taua e le o se mea moni e le mafai ona faʻamaonia, ae na o se mataupu o talanoaga. 

 

O se isi pepelo po o ni faamatalaga tuai na toe lolomi e le tusitala! E tusa lava pe e te le amanaʻiaina meaʻai susu ma fuamoa o loʻo taumafaina e tagata fai meaʻai, e mafai lava ona e fai mai e tusa ai ma le Protein Digestibility Corrected Amino Acid Score (PDCAAS) - o se auala sili atu ona saʻo mo le fuafuaina o le tau o meaola o le polotini - soya protein. e maualuga atu le aoga o mea ola nai lo aano o manufasi. I totonu o le polotini fuala'au lava ia, atonu e i ai se fa'aitiitiga maualalo o nisi amino acids, ae o le porotini lava ia i mea tau laau e masani lava ona maualuga atu nai lo aano o manufasi, o lona uiga o le tau maualalo o meaola o nisi o fualaau faisua e tauia e lo latou maualuga maualuga. E le gata i lea, ua leva ona iloa e le manaʻomia se tuʻufaʻatasiga o polotini eseese i totonu o le taumafataga tutusa. E oo lava i vegans latou te taumafaina le averesi o le 30-40 kalama o porotini i le aso e faaluaina le tele o amino acids taua mai a latou meaʻai e pei ona fautuaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi.

 

"Ioe, e le o se faʻasesega, ae o se mea moni. O le mea moni o laʻau o loʻo i ai le tele o mea e puipuia ai le faʻaogaina o le palatini: o mea nei o trypsin inhibitors, phytohemagglutinins, phytates, tannins, ma isi ... O lea, i le FAQ o loʻo taʻua i se isi mea i totonu o le tusitusiga, o faʻamatalaga e sau mai le 50s, e le o molimau e oo lava i le lava, ae i le sili atu o le porotini o loʻo i totonu o meaʻai meaʻai, e tatau ona faia ni faʻasaʻoga talafeagai mo le digestibility.

 

Va'ai i luga! E 'aina e tagata fai mea'ai le polotini manu, ae e o'o lava i vegan e maua uma mea taua o amino i a latou mea'ai. 

 

“O le Cholesterol e gaosia moni lava e le tino o le tagata; ae ui i lea, i le tele o tagata, o latou lava faʻasologa e aofia ai naʻo le 50-80% o le manaʻoga o le tino mo lenei mea. O fa'ai'uga a le Su'esu'ega Vegan a Siamani e fa'amaonia ai o vegans e maualalo le maualuga o le lipoprotein cholesterol maualuga (e ta'ua o le "lelei" cholesterol) nai lo le tatau. 

 

OchereO le togafiti lea a le tusitala, lea na te le leoa e uiga i le mea moni e faapea o le maualuga o le HDL-cholesterol i vegans (ae le o le vegetarians!) E tusa ai ma taunuuga o nisi suʻesuʻega, sa na o sina maualalo ifo nai lo aano o manu (fish- 'ai), ae masani lava. O isi suʻesuʻega e faʻaalia ai e mafai foi ona maualalo le maualuga o le cholesterol i tagata 'ai aano o manufasi. E le gata i lea, e leʻi taʻua e le tusitala le mea moni o le maualuga o le "leaga" LDL-cholesterol ma le aofaʻi o le cholesterol i tagata 'ai aano o manufasi e masani ona maualuga atu nai lo le masani ma sili atu le maualuga nai lo vegans ma vegetarians, ma o nisi taimi e tuaoi i le hypercholesterolemia, lea e tele saienitisi. uiga ma'i fatu. fa'ama'i toto!

 

"Ae mo le vaitamini D, e moni lava e gaosia e le tino o le tagata - ae naʻo lalo o le tulaga o le tele o le faʻaalia o le paʻu i le ultraviolet radiation. Ae ui i lea, o le ala o le olaga o se tagata faʻaonaponei e le o se mea e faʻaogaina i le faʻafefe umi o vaega tetele o le paʻu; O le tele o le faʻaalia i le ultraviolet radiation e faʻateleina ai le lamatiaga o neoplasms mataʻutia, e aofia ai ma mea matautia e pei o le melanoma.

 

Le lava vitamini D i vegans, e feteenai ma faʻamatalaga a tusitala o le FAQ, e le masani ai - e oʻo lava i atunuʻu atinaʻe. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata atamamai mai le Iunivesite o Helsinki ua faʻaalia le faʻaitiitia o le maualuga o lenei vaitamini i vegans; O le tele o minerale o latou ponaivi na faʻaitiitia foi, atonu o se taunuuga o le hypovitaminosis D. 

 

O loʻo i ai le faʻateleina o faʻalavelave o le le lava o le vaitamini D i vegans Peretania ma vegetarians. I nisi tulaga, tatou te talanoa e uiga i le solia o le fausaga masani o le ponaivi i tagata matutua ma tamaiti.

 

Ma le isi, e leai se faʻamaoniga manino o le le atoatoa o le vitamini D e sili atu ona taatele i vegans nai lo tagata 'ai aano o manu! E fa'alagolago uma i le olaga ma mea'ai a se tagata patino. Avocados, mushrooms, ma vegan margarines o loʻo iai le vaitamini D, faʻapea foʻi ma meaʻai susu ma fuamoa e 'ai e tagata fai meaʻai. E tusa ai ma faʻaiʻuga o le tele o suʻesuʻega i atunuʻu eseese o Europa, o le toʻatele o tagata 'ai aano o manu e leʻi mauaina le aofaʻi fautuaina o lenei vaitamini ma meaʻai, o lona uiga o mea uma na taʻua e le tusitala e faʻaoga foi i tagata 'ai aano! I ni nai itula fa'aalu i fafo i se aso mafanafana o le la, e mafai e le tino ona fa'amaopoopo faatolu le aofa'i o le vaitamini D e mana'omia e le tagata i le aso. E fa'aputu lelei i totonu o le ate le ova, o le mea lea e leai ni fa'afitauli i lenei vaitamini o tagata fai mea'ai ma vegan e masani ona i ai i le la. E tatau foi ona maitauina iinei o faʻamaoniga o le le atoatoa o le vitamini D e sili atu ona taatele i itu i matu poʻo totonu o atunuu e masani ona manaʻomia ai le tino e faʻaofuina atoatoa, e pei o nisi vaega o le lalolagi Isalama. O le mea lea, o le faʻataʻitaʻiga a Finnish poʻo Peretania vegans e le masani ai, ona o le osteoporosis e taatele i le faitau aofaʻi o le itu i matu, e tusa lava pe o nei tagata o ni tagata 'ai aano o manu poʻo vegans. 

 

Numera tala fagogo... aua lava! 

 

"O le mea moni, o le vaitamini B12 e gaosia moni lava e le tele o meaola ninii o loʻo ola i totonu o le manava o le tagata. Ae o lenei mea e tupu i totonu o le tootoo tele - o lona uiga, i se nofoaga e le toe mafai ai e le tino ona mitiia lenei vaitamini. Leitioa: o siama e faʻapipiʻiina ituaiga uma o mea aoga e le mo i tatou, ae mo i latou lava. Afai e mafai lava ona tatou manuia mai ia i latou - lo tatou fiafia; ae i le tulaga o le B12, e le mafai e se tagata ona maua le tele o faamanuiaga mai le vaitamini na tuufaatasia e siama. 

 

O nisi tagata masalo o lo'o i ai siama e gaosia B12 i totonu o latou tootoo laiti. O se tasi o suʻesuʻega na lomia i le 1980 na ave ai faʻataʻitaʻiga o siama mai le jejunum (jejunum) ma le ileum (ileum) o tagata soifua maloloina i Initia i Saute, ona faʻaauau ai lea ona faʻatupuina nei siama i totonu o le falesuesue ma, faʻaaoga suʻesuʻega e lua microbiological ma chromatography, suʻesuʻeina mo le gaosiga o le vitamini B12. . O le tele o siama ua tuufaatasia le tele o mea e pei ole B12 ile vitro. E iloa o le Castle factor, e manaʻomia mo le faʻaogaina o le vaitamini, o loʻo i totonu o le tootoo laiti. Afai o nei siama e maua mai ai foi le B12 i totonu o le tino, e mafai ona mitiia le vaitamini i totonu o le toto. O le mea lea, e le saʻo mo le tusitala e taʻu mai e le mafai e tagata ona maua vitamini B12 faʻapipiʻiina e siama! O le mea moni, o le puna sili ona faʻatuatuaina o lenei vaitamini mo vegans o meaʻai faʻamalosia B12, ae a e mafaufau i le aofaʻi o nei supplements gaosia ma le pasene o vegans i le faitau aofaʻi o le lalolagi, e manino lava o le tele o mea faaopoopo B12 e le o. faia mo vegans. O le B12 o loʻo maua i le faʻaogaina o meaʻai susu ma fuamoa. 

 

"Afai o le B12 e gaosia e siama symbiotic o le iniseti o le tagata e mafai ona fetaui lelei ma manaʻoga o le tino, ona i ai lea i vegans ma e oʻo lava i vegetarians o le a leai se faʻateleina o le le lava o lenei vaitamini. Ae ui i lea, o le mea moni, e tele naua galuega e faʻamaonia ai le salalau lautele o le le atoatoa o le B12 i totonu o tagata o loʻo tausisi i mataupu faavae o meaʻai o laau; igoa o tusitala o nisi o nei galuega na tuuina mai i le tusiga "Saienitisi ua faamaonia ...", po o "le mataupu o faasinomaga i pulega" (i le ala, o le mataupu o se nofoaga vegan i Siberia sa iloiloina foi iina) . Manatua o ia mea faʻapitoa e matauina e oʻo lava i atunuʻu o loʻo faʻalauteleina ai le faʻaaogaina o vailaʻau faʻapitoa. 

 

Toe fo'i, o se pepelo pepelo! O le le lava o le vaitamini B12 e sili atu ona taatele i le au 'ai aano o manufasi ma e fesoʻotaʻi ma le le lelei o meaʻai ma mausa leaga. I le 50s, na suʻesuʻeina ai e se tagata suʻesuʻe mafuaʻaga na le mafai ai e se tasi vaega o vegans Iran ona atiaʻe le faaletonu B12. Na ia iloa sa latou totoina a latou fualaau faisua e faaaoga ai otaota o tagata ma e lei fufuluina lelei, o lea na latou maua ai lenei vaitamini e ala i siama "faaleagaina." Vegans o loʻo faʻaaogaina vitamini faaopoopo e le mafatia i le B12 deficiency! 

 

“O lenei o le a ou faaopoopo atu se isi igoa i le lisi o tusitala o galuega i luga o le B12 deficiency i vegetarians: K. Leitzmann. O Polofesa Leitzmann ua ​​uma ona talanoaina sina maualuga: o ia o se lagolago malosi o veganism, o se tagata faigaluega mamalu a le European Vegetarian Society. Ae, e ui i lea, o lenei tagata tomai faapitoa, e le mafai e se tasi ona faitioina ona o se uiga faʻaituau le lelei i meaʻai meaʻai, o loʻo taʻu mai foi le mea moni e faapea, i totonu o vegans ma e oʻo lava i vegetarians ma se poto masani umi, o le le atoatoa o le vitamini B12 e sili atu ona taatele nai lo tagata masani e 'ai. 

 

Ou te fia iloa po o fea na fai mai ai Klaus Leitzmann lenei mea! E foliga mai, e uiga i tagata taumafa mata e le faʻaaogaina soʻo se vitamini faaopoopo ma e le 'ai fualaau faisua ma fualaau aina e leʻi fufuluina mai a latou lava togalaau, ae faʻatau uma meaʻai i faleoloa. Po'o le a lava le tulaga, o le le lava o le vaitamini B12 e le masani ai i tagata fai mea'ai nai lo i latou e 'ai aano o manufasi. 

 

Ma le tala mulimuli. 

 

“O le mea moni, o suau'u fualaau faisua e na'o le tasi o le tolu omega-3 fatty acids e taua mo tagata, o le alpha-linolenic (ALA). O le isi lua - eicosapentenoic ma docosahexaenoic (EPA ma le DHA, i le faasologa) - o loʻo maua i meaʻai e naʻo manu lava; tele i i'a. O lo'o i ai, ioe, fa'aopoopoga o lo'o iai le DHA e tu'ufua mai algae fa'ato'a e le mafai ona 'aina; ae ui i lea, o nei ga'o ga'o e le maua i laau taumafa. O le tuusaunoaga o nisi o algae e mafai ona 'aina, lea e ono aofia ai le tele o le EPA. O le matafaioi a le EPA ma le DHA e taua tele: e manaʻomia mo le fausiaina masani ma le faʻaogaina o le neura, faʻapea foʻi ma le faatumauina o le paleni o hormonal.

 

O le mea moni, o le faʻatinoga o le enzymatic system e faʻapipiʻi le EPA ma le DHA mai le alpha-linolenic acid i totonu o le tino e le maualalo, ae faʻatapulaʻaina e le tele o mea: o le maualuga o le gaʻo trans, suka, atuatuvalega, ava malosi, le matua. gaioiga, faʻapea foʻi ma vailaʻau eseese, pei ole aspirin mo se faʻataʻitaʻiga. Faatasi ai ma isi mea, o le maualuga o mea o le linoleic acid (omega-6) i se meaʻai vegetarian / vegan e taofia ai foi le faʻaogaina o le EPA ma le DHA. O le a le uiga o lenei mea? Ma o lona uiga e mana'omia e tagata fai mea'ai ma vegans le tele o le alpha-linolenic acid ae itiiti le linoleic acid mai mea'ai. E faapefea ona fai? Faʻaaoga le suauʻu rapeseed poʻo le soya i le umukuka, nai lo le suauu sunflower, lea e aoga foi, ae le o le tele e masani ona faʻaaogaina. E le gata i lea, e fautuaina e 'ai i ni nai taimi i le vaiaso 2-3 sipuni tele o linseed, hemp poʻo le suauʻu perilla, aua o nei suauu e maualuga le maualuga o le alpha-linolenic acid. O nei suauu fuala'au e le tatau ona vevela tele; e le talafeagai mo le falai! O lo'o iai fo'i fa'agata fa'ato'aga fa'apitoa vegan e le'i fa'afefeteina fa'atasi ai ma le suau'u algae DHA fa'aopoopo, fa'apea fo'i vegan (etari) algae EPA ma le DHA capsules, e tutusa ma le omega-3 i'a capsules. E toetoe lava a leai ni ga'o fa'aliliu i mea'ai vegan, se'i vagana ua 'ai e le vegan se mea falai toetoe o aso uma ma fa'aaoga masani le margarine ga'o. Ae o le taumafa masani o le 'ai o aano o manufasi ua na'o le tumu-tumu i ga'o fa'atusa pe a fa'atusatusa i taumafa masani vegan, ma e mafai fo'i ona fai mo le suka (e le o le fructose, ma isi). Ae o i'a e le o se puna lelei o le EPA ma le DHA! Naʻo le tuna, o le vaega o le EPA i le DHA e lelei mo le tino o le tagata - e tusa ma le 1: 3, ae tatau ona 'ai iʻa ia le itiiti ifo i le 2 taimi i le vaiaso, lea e toʻaitiiti tagata latou te faia. E iai foʻi suauʻu faʻapitoa e faʻavae i le suauʻu iʻa, ae ou te mautinoa e naʻo ni nai tagata 'ai aano o manu e faʻaaogaina, aemaise lava ona e masani ona faia mai le samani, lea e matua le talafeagai ai le fua o le EPA i le DHA. Faatasi ai ma le malosi o le faʻavevelaina, tuʻuina ma le teuina umi, o le fausaga o nei vailaʻau o loʻo faʻaumatia se vaega, ma latou leiloa lo latou taua o meaola, o lea o le tele o tagata 'ai aano o manu e faʻalagolago i le tuʻufaʻatasia o le EPA ma le DHA i le tino lava ia. Pau lava le fa'afitauli i mea'ai a vegan ma vegan o le maualuga tele i le linoleic acid. Ae ui i lea, e talitonu saienitisi o meaʻai faʻaonaponei (e oʻo lava i mea uma) o loʻo i ai alpha-linolenic ma linoleic acids i se vaega le lelei o le 1:6 ma e oʻo lava i le 1:45 (i le susu o tina o nisi omnivores), e oʻo lava i se meaʻai e 'ai aano o manufasi ua sili atu le tumu. faʻatasi ai ma omega-6s. I le auala, e leai se faʻamatalaga i luga o aʻafiaga le lelei o le maualalo o le EPA ma le DHA i totonu o le toto ma gaʻo gaʻo o vegetarians ma vegans, pe afai na matauina na aʻafiaga! I le aotelega o mea uma o loʻo i luga, e mafai ona tatou fai atu o le taumafataga o le vegetarian e le itiiti ifo i le "fefiloi" meaʻai, o lona uiga e leai se faʻamaoniga mo le fausiaina, faʻaaogaina ma le fasiotia o manu.  

 

mau: 

 

 Dr. Gill Langley "Vegan Nutrition" (1999) 

 

Alexandra Schek "Nutritional Science Compact" (2009) 

 

Hans-Konrad Biesalski, Peter Grimm "Pocket Atlas Nutrition" (2007) 

 

dr Charles T. Krebs "Nutrient for a high-performing brain: mea uma e tatau ona e iloa" (2004) 

 

Thomas Klein "Vitamin B12 deficiency: O manatu sese ma mafuaʻaga moni. O se taʻiala i le fesoasoani a le tagata lava ia, faʻamalolo ma le puipuia" (2008) 

 

Iris Berger "Vitamin B12 deficiency i vegan diets: Talafatu ma mea moni faʻaalia e se suʻesuʻega faʻapitoa" (2009) 

 

Carola Strassner "E sili atu le soifua maloloina o tagata taumafa mata? Le Giessen Raw Food Study» (1998) 

 

Uffe Ravnskov "The Cholesterol Myth: O Mea Sili Tele (2008) 

 

 Roman Berger "Faaaoga le malosi o le tino o hormones" (2006)

Tuua se tali