Fa'afefea ona fesoasoani Dandelion e tetee atu i Superbugs

Ina ua ou tilotilo atu i fafo mai le faamalama o lo’u ofisa, sa ou vaaia ai se laufanua matagofie ma se tamai mutia ua ufitia i fugalaau samasama pupula, ma sa ou mafaufau, “Aisea e le fiafia ai tagata i dandelion?” A o latou o mai ma ni auala fou oona e faʻaumatia ai lenei "vao", ou te faamemelo i latou uiga faʻafomaʻi e faʻavae i luga o le maualuga o vitamini, minerale ma isi vaega.

Talu ai nei, ua faʻaopoopoina e saienitisi le malosi e tau ai superbugs i le lisi mataʻina o faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina. Saienisi mai le Iunivesite o Huaihai, Lianyungang, Saina na maua e aoga le dandelion polysaccharides e faasaga i Escherichia coli (E. coli), Bacillus subtilis, ma Staphylococcus aureus.

E mafai ona a'afia tagata i le E. coli e ala i le fa'afeso'ota'i ma fe'ai manu po'o le tagata. E ui lava e foliga mai e le mafai, o le tele o taimi e afaina ai meaʻai poʻo vai i lenei siama e mafai ona faʻaalia oe. O aano o manufasi o le fa'alavelave tele lea i le Iunaite Setete. E. coli e mafai ona o'o i totonu o aano o manufasi i le taimi o le fasiga ma tumau pea le malosi pe a le o'o i le 71 tikeri Celsius le vevela i totonu o le aano i le taimi o kuka.

O isi mea'ai e fa'afeso'ota'i ma aano o manufasi e mafai fo'i ona a'afia. O susu mata'utia ma mea'ai susu e mafai fo'i ona iai le E. coli e ala i le fa'afeso'ota'i o le susu, ma e o'o fo'i i fualaau faisua ma fualaau 'aina e fa'afeso'ota'i ma fe'ai manu e mafai fo'i ona a'afia.

E maua le siama i vaita'ele, vaituloto ma isi vai ma i tagata e le fufuluina lima pe a alu i le faleta'ele.

E. coli sa i ai pea ia i tatou, ae o lea ua fai mai saienitisi e tusa ma le 30% o faʻamaʻi pipisi o le urinary tract e mafua mai e le mafai ona togafitia. A o ou faia suʻesuʻega mo laʻu tusi o le a oʻo mai, The Probiotic Miracle, na ou iloa ai e na o le lima pasene na tetee i le na o le sefulu tausaga talu ai. Ua iloa e saienitisi ua atiaʻe e le E. coli le malosi e gaosia ai se vailaʻau e taʻua o le beta-lactamase, lea e taofia ai vailaau faʻamaʻi. O se masini e taʻua o le "extended-spectrum beta-lactamase" o loʻo matauina foi i isi siama, o lenei masini e faʻaitiitia ai le aoga o vailaau faʻamaʻi.

Bacillus subtilis (hay bacillus) o lo'o i ai pea i le ea, vai ma le palapala. O le siama e seasea ona nofoia le tino o le tagata, ae e mafai ona mafua ai se faʻafitauli faʻafefe pe a faʻaalia le tino i le tele o siama. E maua mai ai le toxin subtilisin, lea e fa'aaogaina i vaimea tamea. O lona fausaga e talitutusa lava ma E. coli, o lea e masani ona faʻaaogaina i suʻesuʻega falesuesue.

Staphylococcus aureus (Staphylococcus aureus) e le afaina tele. Afai o lo'o e faitau i tala fou e uiga i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i i le falema'i, e foliga mai o lo'o e faitau e uiga i le MSRA, Staphylococcus aureus e tetee i le methicillin. E tusa ai ma le Health Agency of Canada, o lenei siama o le mafuaʻaga autu lea o meaʻai. E mafai fo'i ona maua le fa'ama'i e ala i le utia o manu ma fa'afeso'ota'i ma se isi tagata, aemaise lava pe a iai ni manu'a o le staph. O le faʻateleina o le MSRA ua faʻateleina i nofoaga tumutumu e pei o falemaʻi ma fale tausi maʻi, ma faʻamaoniga e mafai ona afua mai i le nausea puʻupuʻu ma le puaʻi i le teʻi oona ma le oti.

Ua fa'ai'uina e saienitisi Saina o le dandelion, o lenei vao leaga, o lo'o i ai se mea e mafai ona fa'aaoga lelei e fai ma fa'asao mea'ai, e fa'aitiitia ai le fa'ama'i pipisi e nei siama. E mana'omia nisi su'esu'ega e su'e ai nisi fa'aoga fa'ama'i mo lenei fugala'au malosi.

 

Tuua se tali