Faʻafefea ona aloese mai le le lava vitamini ma faʻasao vitamini?

Pe e te mafatia i le le mautonu? Le ita i taimi uma e aunoa ma se mafuaaga manino, ma matua leiloa lou fia'ai? Pe e te mātauina ua paʻu lou mamafa e aunoa ma se māfuaaga, ae ua e lagona le tigā? Afai ua faʻaopoopoina le tiga i tua ma maso maso i nei mea uma, o lona uiga o faʻailoga muamua ia o le le lava o vaitamini. I se isi faaupuga, e leai ni vitamini o lou tino.

Mafuaaga o le hypovitaminosis

Avitaminosis i le uiga masani o se mea e seasea tupu. E toaitiiti tagata e matua le lava i vitamini uma, ae na o ni nai mea. E ta'ua lea o le hypovitaminosis. Ma afai ua uma ona e lagona nisi o faʻailoga o loʻo lisiina i luga, ona e mafaufau lea i le mea e mafua ai lenei tulaga le lelei.

 

O le le lava o taumafa ua manatu o se tasi lea o mafuaaga autu. I aso nei, o nisi vaega o le faitau aofaʻi o lo tatou atunuʻu o loʻo feagai ma le le lava o mea tau tupe, o le mea lea, e le mafai ona gafatia se laulau atoa. Ae o le toʻatele o loʻo alu i luga o le anapogi, mo se faʻataʻitaʻiga, alu i se taumafataga e faʻaitiitia ai le mamafa, pe e manaʻomia mo mafuaaga faʻafomaʻi.

O le le lava ma le le lelei o meaʻai e taʻitaʻia ai le mea moni e vave pe mulimuli ane ua amata ona faʻaumatia o tatou tino. O lo'o i ai fa'aletonu i le hormonal system, fa'apea fo'i ma le fa'alavelave ma le puipuiga. Ua le mafai e le tino ona tetee atu i le tele o fa'ama'i pipisi.

Auala e Faatumu ai Vitamini ma Mea'ai

E pei ona uma ona e mateina, ina ia puipuia ai le hypovitaminosis ma le le atoatoa o le vaitamini, e tatau ona manatua e manaʻomia e o tatou tino se meaʻai eseese, paleni. E le na'o fualaau 'aina ma fualaau faisua.

 

O au taumafa i aso taitasi e tatau ona aofia ai:

  • 3-4 tautua o le porotini, e sili mai punaoa eseese (aano o manufasi, iʻa, fuamoa) - oloa aano o manufasi e mauoa i le uʻamea, i iʻa o le ae maua ai le vitamini D, phosphorus ma le sili ona taua omega-3 fatty acids, i fuamoa - vitamini E ma vitamini B. O le amataga o loʻo i ai amino acids taua ma vitamini B12, lea e matua manaʻomia e tagata fai meaʻai.
  • 1-2 tautua o meaʻai susu ma susu faʻafefete (susu, kefir, sisi sisi ma sisi) o punaʻoa o le calcium, vitamini D ma le amino acid tryptophan, lea e manaʻomia mo le gaosiga o le serotonin, o se hormone e maua ai le lelei. lagona.
  • 2-4 tufaaga o fualaau faisua ma laau afu, ma le 1-2 fua o fualaau aina o puna autu ia o le vaitamini C ma isi vaitamini solu vai, minerale ma fiber meaai.
  • 2-3 tufaaga o cereals (buckwheat, oatmeal, brown rice ma isi cereals enaena) o puna ia o vitamini B ma alava meaai.
  • E tusa ma le 2 lita o le vai mama o se puna o masima minerale eseese.

O le lisi lea o vitamini e tatau ona e mauaina i aso taʻitasi, faʻatasi ai ma fautuaga i meaʻai e te suʻeina.

 

Afai e te manaʻo i lou tino ia aua neʻi oʻo i le le lava o nisi vitamini ma minerale, e tatau ona e faʻaaogaina e le gata o meaʻai tatau, ae faʻapea foʻi ona tausisi i meaʻai. Taumafai e 'ai mea e te kukaina e oe lava ia. Mea'ai vevela ma fou e sili atu le soifua maloloina nai lo mea'ai tu'uapa po'o mea'ai mua'i vela. Aloese mai mea'ai ua saunia e pei o panikeke fa'aaisa, tipi sa i totonu o lau pusaaisa mo ni nai masina, oloa a McDonald, ma isi.

Fa'afefea ona fa'asaoina vitamini a'o kuka

O le maualuga o le vevela, le saunia o mea'ai le talafeagai, ma le teuina le talafeagai e fa'aleagaina ai vitamini. Mulimuli i ta'iala nei kuka ina ia atili ai ona suamalie ma lelei au mea'ai.

  1. Taofi le falai i le suauu - i le taimi e falai ai, e tusa ma le 50% o vitamini o loʻo i totonu o meaʻai e leiloa. Ausa, fa'afefe, fa'avela, tao.
  2. I le taimi o le sauniuniga o meaʻai fualaau faisua, e liua vitamini i se decoction, o lea ia kuka ma faʻafefe i sina vai ina ia aua neʻi faʻafefe le vai.
  3. O fualaau faisua fou ma fuala'au 'aiisa e taofia uma vitamini, ae fa'agesegese le liusuavai e fa'aumatia ai, fa'avela loa pe a uma ona fufulu.
  4. Aua le soona kuka pe soona vela meaai.
 

Taumafa mea'ai paleni ma aua le misia le taeao. E taua foi le taumafataga o le aoauli, e sili atu le tuʻu ese o le 15 minute mo se taumafataga toʻa, ma atoatoa nai lo le faamalieina i meaʻai.

A e manaʻomia vitamini mai le fale talavai

O mana'oga mo vaitamini fale talavai e fa'alagolago i le tele o mea. E fautuaina e fomaʻi le inuina o le vaitamini ma minerale lavelave i vasega - i le tautoulu ma le tautotogo, pe a faʻaitiitia le aofaʻi o fualaau faisua fou ma fualaʻau i totonu o meaʻai, o le tele o meaʻai e leiloa a latou meaʻai ma e iai le lamatiaga o le maua i se isi ARVI poʻo le influenza virus.

O le isi faʻamatalaga mo le faʻaaogaina o vitamini-mineral complex o le taumafa. E mafai ona avea lea ma mea'ai mo le pa'u mamafa po'o se mea'ai fa'afoma'i e fa'atonuina e lau foma'i. O le fa'atapula'aina o le calorie, e o'o lava i mea'ai tatau, e ō fa'atasi ma fa'aletonu tau taumafa.

 

Afai o oe o se tagata fai mea'ai, o lau mea'ai e leai ni vitamini e maua na'o mea aano o manufasi. E te manaʻomia le faʻatauina o vitamini "faʻapipiʻiina" i le fale talavai ma amata ona e faia le kosi.

O loʻo i ai se manatu e sili atu le lelei o vitamini o le natura ona o le mea moni e vave ma aoga tele le fesoasoani i o tatou tino e toe faʻafoʻisia le metabolism, e sili atu le soifua maloloina, ma e matua saogalemu foi, aua latou te le o fai ma vaisu. E iloa e foma'i ta'itasi uma e aoga uma vitamini fa'alenatura ma fa'asusu. Ae ae e te leʻi faʻatau ma amata ona ave soʻo se vaitamini poʻo meaʻai faaopoopo, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi ma lau fomaʻi ma suʻe pe iai sau faʻapalepale ia i latou.

 

O le mea lea, ina ia e ola i se olaga atoatoa, ina ia le iloa faʻafitauli o le soifua maloloina, e tatau ona e mataʻituina au meaʻai. Tausia oe pele ia te oe, faʻaleagaina i latou i taimi uma e mafai ai i au meaʻai kuka ma faʻagalo mea e leʻi maeʻa.

Tuua se tali