Filogia o punavai taumafa

O le fa'aleagaina o le si'osi'omaga o le tau lea e te totogiina mo le 'aina o aano o manufasi. Ole alavai ole lapisi, lafoai o otaota mai fale gaosi aano o manufasi ma faatoaga lafumanu i vaitafe ma vai, ose tasi lea o mafuaaga autu o lo latou filogia.

Ua le o toe po se lilo i soo se tasi e faapea o puna o vai inu mama i luga o le tatou paneta ua le gata ina eleelea, ae ua faasolosolo malie ona faaitiitia, ma o le gaosiga o aano o manufasi e faapitoa le faamaimauina o le vai.

Fai mai le tagata su'esu'e ta'uta'ua o le si'osi'omaga o Georg Borgström Ole suavai leaga mai fa'ato'aga lafumanu e fa'apologaina le si'osi'omaga e fa'asefulu taimi e sili atu nai lo alavai a le taulaga ma fa'atoluina le sili atu nai lo le fa'aleagaina o fale gaosimea.

Pohl ma Anna Ehrlich i le la tusi Population, Resources and Environment na tusia lena mea e manaʻomia naʻo le 60 lita o le vai e tupu ai le tasi kilokalama o saito, ma mai le 1250 i le 3000 lita e faʻaalu i le gaosiga o le tasi kilokalama o aano o manufasi!

I le 1973, na lomia ai e le New York Post se tala e uiga i le leaga o le otaota o vai, o se punaoa faalenatura taua, i luga o se faatoaga moa tele Amerika. O lenei faatoaga moa e 400.000 kupita mita o le vai i le aso. Ua lava lea aofaiga e sapalai ai le vai i se aai e 25.000 tagata!

Tuua se tali