Le gaosiga o aano o manufasi ma fa'alavelave fa'alesiosiomaga

"Ou te le iloa se alofaga mo manu'ai. Ou te talitonu o le ʻaina o aano o manu e tutusa ma le faaleagaina o le paneta.” – Heather Small, taitai pese a M People.

Ona o le mea moni o le tele o manu faʻatoʻaga i Europa ma le Iunaite Setete o loʻo teuina i totonu o fale, o le tele o otaota ma otaota e faʻaputu, e leai se tasi na te iloa le mea e tuʻu ai. Ua tele naua lapisi e fa'asusu ai le fanua ma ua tele naua mea oona e lafoa'i i vaitafe. O le lapisi lea e ta'ua o le “slurry” (o se upu suamalie e fa'aoga mo feces vai) ma lafo lenei “slurry” i vaituloto e ta'ua (talitonu pe leai) “aloaloa”.

Na'o Siamani ma Holani pe tusa ma le tolu tone o le “slurry” e pau i luga o se manu e tasi, lea, i se tulaga lautele, e 200 miliona tone! E na'o se fa'asologa o fa'alavelave fa'a-kemikolo lavelave e alu ese ai le ausa mai le slurry ma liliu atu i timuga oona. I vaega o Europa, o le slurry e na o le pau lea o le mafuaʻaga o timuga oona, mafua ai le tele o le faʻaleagaina o le siosiomaga - faʻaumatia laau, faʻaumatia ola uma i vaitafe ma vaituloto, faʻaleagaina le palapala.

O le tele o le German Black Forest ua mate nei, i Suetena o nisi o vaitafe ua toetoe lava a leai se ola, i Holani 90 pasene o laau uma ua mamate i timuga oona e mafua mai i ia aloalo ma fei puaa. Afai tatou te vaʻavaʻai i tua atu o Europa, tatou te iloa o le faʻaleagaina o le siosiomaga e mafua mai i manu faʻatoʻaga e sili atu.

O se tasi o fa'afitauli tuga o le fa'amamaina lea o le vaomatua e fausia ai vao. O vaomatua vao e avea ma lafumanu mo lafumanu, ona faatau atu lea o aano o manu i Europa ma le Iunaite Setete e fai ai hamburgers ma tipi. E tupu i soo se mea e iai le vaomatua, ae tele lava i Amerika Tutotonu ma Saute. Ou te le o talanoa e uiga i se tasi pe tolu laau, ae o faatoaga atoa e pei o Peleseuma e tipi i lalo i tausaga uma.

Talu mai le 1950, o le ʻafa o vaomatua o le teropika o le lalolagi ua faaleagaina. O le faiga lea e sili ona pupuu e mafai ona mafaufauina, ona o le palapala i totonu o le vaomatua e matua manifinifi ma utiuti ma e manaʻomia ona puipuia i lalo o le faʻaoga o laau. I le avea o se laufanua, e mafai ona galue mo se taimi puupuu lava. Afai e aai povi i lea fanua mo le ono i le fitu tausaga, e oo lava i le mutia o le a le mafai ona ola i luga o lenei eleele, ma o le a liu pefu.

O a ni aogā o nei vaomatua, atonu e te fesili ai? O le afa o manu ma laau uma i luga o le paneta e ola i vaomatua vevela. Ua latou faasaoina le paleni faalenatura o le natura, mitiia vai mai timuga ma faaaoga, e fai ma faalamea, o laulaau po o lala uma ua pa'u'u. O la'au e mitiia le carbon dioxide mai le ea ma fa'asa'oloto ai le okesene, e fai ma māmā o le paneta. O se ituaiga mata'ina o meaola e maua ai le toeitiiti atoa le limasefulu pasene o vailaau uma. Ose mea valea le togafitia o se tasi o punaoa sili ona taua i lenei auala, ae o nisi tagata, o tagata e ona fanua, latou te maua ni tamaoaiga tele mai ai.

O fafie ma aano o manu o loo latou faatauina atu e matuā tele lava ni polofiti, ma a oo ina lafulemu le laueleele, ona latou feoaʻi ai loa lea, ma toe tātuu i lalo isi laau, ma atili mauʻoa ai. O ituaiga o loo nonofo i nei vaomatua ua faamalosia e tuua o latou fanua, ma o nisi taimi e fasiotia ai. O le to'atele o lo'o ola o latou olaga i nofoaga fa'ama'i, e leai ni mea e ola ai. O le vaomatua e faʻaumatia e ala i se auala e taʻua o le tipi ma le mu. O lona uiga o lena o laau e sili ona lelei e tatuu i lalo ma faatau atu, ae o isi laau e susunuina, ma o le mea lea e saosaolaumea i le vevela o le lalolagi.

Pe a faamafanafanaina e le la le paneta, o nisi o nei vevela e le oo atu i luga o le fogaeleele, ae tumau pea i le ea. (Mo se faʻataʻitaʻiga, tatou te ofuina peleue i le taumalulu e faʻamafanafana ai o tatou tino.) A aunoa ma lenei vevela, o le a avea lo tatou paneta ma nofoaga malulu ma leai se ola. Ae o le vevela tele e oʻo atu ai i taunuuga leaga. O le vevela lea o le lalolagi, ma e tupu ona o nisi kasa na faia e tagata e oso aʻe i le ea ma maileia ai le tele o le vevela i totonu. O se tasi o nei kasa o le carbon dioxide (CO2), o se tasi o auala e gaosia ai lenei kesi o le susunuina o fafie.

Pe a tipi i lalo ma susunuina vaomatua vevela i Amerika i Saute, e faia e tagata ni afi tetele e faigata ona mafaufauina. I le taimi muamua na o atu ai tagata vaalele i fafo ma tilotilo i le Lalolagi, ma le mata le lava na mafai ona latou vaaia na o le tasi le foafoaga o lima o tagata - o le Pa Tele o Saina. Ae i le vaitau o le 1980, na mafai ona latou vaʻaia se isi mea na faia e le tagata - o ao tetele o le asu o loʻo sau mai le vaomatua Amazonian. A o tipi i lalo vaomatua e fai ai vao, o le carbon dioxide uma o loʻo mitiia e laau ma vao mo le faitau selau afe o tausaga ua tulaʻi mai ma saosaolaumea i le vevela o le lalolagi.

E tusa ai ma lipoti a le malo i le lalolagi atoa, o lenei faiga naʻo (i le tasi-lima) e saofagā i le vevela o le lalolagi i luga o le paneta. Pe a tipi i lalo le togavao ma fafaga povi, o le a sili atu le ogaoga o le faʻafitauli, ona o le latou faʻaogaina o meaʻai: e faʻasaʻoloto e povi le kasa ma paʻu i se aofaiga tele. Methane, o le kesi latou te faamatuu atu, e luasefululima taimi e sili atu ona aoga i le taofiofia o le vevela nai lo le kaponi dioxide. Afai e te manatu e le o se faʻafitauli lea, seʻi o tatou fuafua - 1.3 piliona povi i luga o le paneta ma e maua uma le 60 lita o methane i aso uma, mo le aofaʻi o le 100 miliona tone methane i tausaga taʻitasi. E oo lava i fetilaisa e sausauina i luga o le eleele e saosaolaumea i le vevela o le lalolagi e ala i le gaosia o le nitrous oxide, o se kasa e tusa ma le 270 taimi e sili atu ai le lelei (nai lo le kaponi dioxide) i le taofiofia o le vevela.

E leai se tasi na te iloa tonu le mea e mafai ona oʻo i ai le vevela o le lalolagi. Ae o le mea ua tatou iloa ma le mautinoa o le vevela o le lalolagi o loʻo faasolosolo malie ona siʻitia ma o lea ua amata ai ona liusuavai le aisa polar. I Antarctica i le 50 tausaga ua tuanaʻi, ua siitia le vevela i le 2.5 tikeri ma 800 sikuea kilomita o le fata aisa ua liusuavai. I le na o le limasefulu aso i le 1995, 1300 kilomita o le aisa na mou atu. A o liusuavai le aisa ma vevela le sami o le lalolagi, e faalautele atu i le eria ma siitia ai le suasami. E tele taumatematega e uiga i le maualuga o le maualuga o le suasami, mai le tasi mita i le lima, ae o le tele o saienitisi e talitonu o le maualuga o le suasami e le maalofia. Ma o lona uiga o lena o le tele o motu e pei o Seychelles poʻo Maldives o le a mou atu ma le tele o nofoaga maualalo ma e oʻo lava i taulaga uma e pei o Bangkok o le a lolovaia.

E oo lava i le tele o teritori o Aikupito ma Bangladesh o le a mou atu i lalo o le vai. O Peretania ma Aialani o le a le sola ese mai lenei faʻalavelave, e tusa ai ma suʻesuʻega mai le Iunivesite o Ulster. 25 aai e lamatia i lologa e aofia ai Dublin, Aberdeen ma le talafatai o Issex, North Kent ma vaega tetele o Lincolnshire. E oo lava i Lonetona e le o se nofoaga saogalemu atoatoa. E faitau miliona tagata o le a faamalosia e tuua o latou fale ma fanua - ae o fea o le a latou nonofo ai? Ua leai se fanua.

Masalo o le fesili sili ona ogaoga o le a le mea o le a tupu i pou? O fea o i ai vaega tetele o eleele aisa i le itu i saute ma matu o pou, lea e taʻua o le Tundra. O nei fanua ose fa'afitauli tuga. E iai le faitau miliona o tone o le methane i vaega o le eleele aisa, ma afai e vevela le tundra, o le a alu aʻe le kasa methane i le ea. O le tele o le kesi o loʻo i ai i le atemosifia, o le malosi o le vevela o le lalolagi ma o le mafanafana o le tundra, ma isi. E ta'ua lea o le “positive feedback” a amata loa lea faiga, e le toe mafai ona taofia.

E leai se tasi e mafai ona taʻu mai po o le a le taunuuga o lenei faagasologa, ae e mautinoa lava o le a afaina ai. Ae paga lea, o lenei mea o le a le aveesea ai aano o manufasi o se faʻaumatiaga o le lalolagi. Talitonu i ai pe leai, sa lanu meamata ma fuga mai le Toafa Sahara ma sa totō ai e tagata Roma le saito iina. O lenei ua mou atu mea uma, ma o le toafa o loʻo faʻalautele atili, salalau atu i le 20 tausaga mo le 320 kilomita i nisi nofoaga. O le mafuaaga autu o lenei tulaga o le soona fafaga o 'oti, mamoe, kamela ma povi.

A o puʻea e le toafa fanua fou, e feoaʻi foʻi lafumanu, ma faʻaumatia mea uma i lo latou ala. O se li'o leaga lea. O le a ʻaina e povi ia laau, o le a faaleagaina le laueleele, o le a suia le tau ma mou atu timuga, o lona uiga o le taimi lava e liua ai le lalolagi i se toafa, o le a tumau e faavavau. E tusa ai ma le faamatalaga a Malo Aufaatasi, i aso nei, o le tasi vaetolu o le fogāeleele ua toetoe lava a avea ma toafa ona o le faaaogāsesēina o fanua e fai ai lafumanu.

Ose tau maualuga tele lea e totogi ai meaai tatou te le mana’omia. Ae paga lea, e le tau totogiina e le au gaosi aano o manu mo le tau o le faamamaina o le siosiomaga mai le filogia latou te mafua ai: e leai se tasi e tuuaia le au fai puaa mo le faaleagaina e mafua mai i timuga o le suka po o le lafu povi mo eleele leaga. Ae ui i lea, o le Center for Science and Ecology i New Delhi, Initia, na suʻesuʻeina ituaiga eseese o oloa ma tuʻuina atu ia i latou se tau moni e aofia ai nei tau e leʻi faʻasalalau. E tusa ai ma nei faʻatusatusaga, e tasi le hamburger e tatau ona tau £ 40.

O le to'atele o tagata e itiiti se mea e iloa e uiga i mea'ai latou te 'ai ma fa'aleagaina le si'osi'omaga e mafua mai i nei mea'ai. O se faiga fa'a-Amerika i le olaga: o le olaga e pei o se filifili, o so'otaga ta'itasi e faia i mea eseese - manu, laau, vaitafe, sami, iniseti, ma isi. Afai tatou te motusia se tasi o sooga, ua tatou faavaivaia le filifili atoa. O le mea tonu lena o loo tatou faia nei. Toe fo’i i la tatou tausaga o le evolusione, ma le uati i le lima e faitau i lalo le minute mulimuli i le vaeluaga o le po, e faalagolago tele i sekone mulimuli. E tusa ai ma le tele o saienitisi, o le fua o le taimi e tutusa ma le punaoa o le ola o la tatou augatupulaga ma o le a avea ma se mea matautia e filifili ai pe ola lo tatou lalolagi pe leai foi a o tatou ola ai.

E taufaafefe, ae e mafai ona tatou faia uma se mea e laveai ai o ia.

Tuua se tali