Faʻamaʻi A

Influenza A: fa'afefea ona puipuia lau tama?

Tamaiti, o se faʻamoemoe autu mo le influenza A

Tamaiti ma talavou, i le umi o fesoʻotaʻiga i totonu o vasega ma taimi malolo, faʻasalalau vave le faʻamaʻi. Mo se faʻamaoniga, o lenei fuainumera: 60% o tagata e maua i le fulū A e i lalo o le 18.

Peitaʻi, e lē tatau ona fefefe mātua i le faamaʻi. E tumau pea le lelei mo le tele o tamaiti.

Lelei fa'afoliga, mai le la'ititi!

Pau lava le auala e aloese ai mai le faʻaleagaina o le faʻaaogaina lea o tulafono tumamā, ile aʻoga ma le fale.

Aoao lau tama e:

- fufulu lima masani ile fasimoli ma le vai po'o se vaifofo vai;

- tale ma mafatua a'o puipuia oe i le fa'au'u o le tulilima;

- fa'aoga ie 'ese'ese, e togi i latou i totonu o se talone tapuni ma fufulu lima ina ua mavae ;

- aloese mai fesootaiga vavalalata faatasi ma tamaiti o le vasega.

Influenza A: tatou tui pe leai?

O se tui e le faamalosia, ae fautuaina!

Ua fautuaina e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le tui o tamaiti e ave i ai le faamuamua, mai le 6 masina, aemaise lava pe afai e iai ni a'afiaga (sma, suka, faaletonu o le fatu, faaletonu o fatu, immunodeficiency, ma isi). O le tui e puipuia ai tamaiti, ae sili atu i mea uma e faʻatapulaaina ai le sosolo o le siama H1N1.

E tele tui o lo'o avanoa nei i Farani. Ole tele e mana'omia ni tui se lua, tolu vaiaso e va ai.

O fea ma o afea e fai ai tui?

O matua o tamaiti o loʻo aʻoga i le aʻoga poʻo le aoga tulagalua e tatau ona o, e aunoa ma le faia o se taimi, i le nofoaga autu o tui o loʻo faʻaalia i luga o le valaaulia.

Mo fesili fa'atino, e vala'aulia tamaiti a'oga tulagalua ma a'oga maualuluga ina ia tu'iina i taimi o vasega o lo'o fa'atulagaina i la latou a'oga, pe a fa'atagaina e matua.

Fa'atasi pe leai ni fa'aoga?

toe fafaguina : tui fa'apipi'i o vaila'au fa'aopoopo e fa'amalosia ai le tali atu a le tagata ma'i.

E tusa ai ma le faamatalaga a le fomaʻi o Brigitte Virey *, “e leai se mea e popole ai i le natura o tui. O vailaʻau faʻapitoa ia o loʻo i ai o loʻo aʻafia ma tuuaia i le mafuaʻaga o aʻafiaga e ono tutupu ".

O le mafuaaga lea, e fai ma puipuiga, o tui puipuia e faasaga i le influenza A e aunoa ma ni fesoasoani e ave i ai le faamuamua i tina ma'itaga, tamaiti mai le 6 i le 23 masina ma tagata e iai se faaletonu o le tino po o ni allergies.

Ae ui i lea, e foliga mai o nofoaga autu o tui taʻitasi e faʻaaogaina a latou lava tulafono ...

O lo'o e fa'atali pea…

O le a le manatu o lau foma'i tamaiti? Fesili atu ia te ia mo sona manatu i le tui! Afai na e filifilia o ia, e te faatuatuaina o ia.

* sui o le vaega faʻamaʻi / tui faʻamaʻi o le French Association of Ambulatory Pediatrics

Influenza A: iloa ma togafitia

Influenza A, fulū vaitau: o le a le eseesega?

O fa'ailoga o le (H1N1) i tamaiti e talitutusa lava ma tagata matutua: vevela i luga atu o le 38 ° C, vaivai, leai se leo, leai se 'ai, tale mago, manava manava, manava manava, pua'i, tiga o le manava ...

Ae ui i lea, e masani ona faigata ona iloa le eseesega i le va o le fulū A ma le fulū taimi. E na'o le su'ega a foma'i mo le virusi H1N1 pe a iai ni fa'alavelave.

I fa'ailoga muamua, 'aua le ave lau tama i le a'oga! Fa'afeso'ota'i lau foma'i tamaiti.

O a togafitiga e fa'aagaga mo tamaiti pe a maua i le influenza A?

O fa'ailoga e masani ona pasi pe a uma le fa'aaogaina o le paracetamol po'o le ibuprofen (galo aspirin!). I le mataupu faavae, Tamiflu e faʻaaogaina mo pepe (0-6 masina) ma tamaiti e iai aʻafiaga. Ae o nisi foma'i e fa'alauteleina le talavai i tagata uma.

Fa'aaliga: fa'alavelave fa'alavelave (sthma fa'ateteleina, foliga o le bronchitis po'o le niumonia) e molimau i le ogaoga o le fa'ama'i. E tatau ona taofia lau tama ile falemaʻi!

Tuua se tali