Maa fatugaʻo (maʻa fatugaʻo)

Maa fatugaʻo (maʻa fatugaʻo)

le maa fatugao, e masani ona taʻua” maa fatugao O tioata malo ia e fau i fatuga'o ma e mafai ona mafua ai le tiga matuia. Fa'aaoga e foma'i le faaupuga urolithiasis e faʻailoa ai nei tioata, e mafai foi ona maua i le vaega o totoe o le urinary system: i totonu o le vevela, urethra poʻo ureters (silasila i le ata).

I le toetoe lava 90% o tulaga, maa urinary fa'atupu i totonu ole fatuga'o. O lo latou lapopo'a e matua fesuisuia'i, e amata mai i ni nai millimita i ni nai senitimita le lautele. O le tele o ia mea (80%) e aveese fa'afuase'i e ala i le ui atu i ala eseese o le urinary system ma mafua ai ni nai fa'ailoga. Ae ui i lea, o ureters, o loʻo i le va o fatugaʻo ma le vevela, o ni ala laiti lava. O se maa e fausia i totonu o le fatuga'o, lea o loʻo ui atu i le vevela, e mafai ona faigofie ona faʻalavelaveina se ureter ma mafua ai. tiga matuitui. Ua taʻua lea ole colic fatugao.

O ai e aʻafia?

O ma'a fatuga'o e taatele, ma e foliga mai ua fa'atupula'ia i le 30 tausaga talu ai. I le va o le 5% ma le 10% o tagata o le a oʻo i se osofaʻiga o le renal colic ao latou olaga. O ma'a fatuga'o e tupu soo i le faʻamaʻi. E faaluaina le masani itagata nai lo fafine. E mafai foi ona aafia nisi tamaiti.

E sili atu ma le afa o tagata ua uma ona maua se numera o le a toe maua i totonu o le 10 tausaga o le osofaʻiga muamua. O le se suiga. e taua tele la.

Mafuaaga

O fa'atatauga o le taunu'uga lea o tioata o masima minerale ma acids o loʻo i ai i le maualuga tele o le faʻaogaina i le urine. O le faagasologa e tutusa ma le matauina i le vai o loʻo i ai le tele o masima minerale : i tua atu o se faʻatonuga faʻapitoa, o le masima e amata ona tioata.

O ma'a fatuga'o e mafai ona mafua mai i le tele o mea. O le tele o taimi, e mafua ona o le le lava o le fa'afefeteina o le urine, o lona uiga o le a maualalo tele le taumafa vai. O se meaai e le paleni, e tele naua i le suka po o le polotini, e mafai foi ona tuuaia. I le tele o tulaga, e ui i lea, matou te le maua se mafuaʻaga faʻapitoa e mafai ona faʻamatalaina le faʻavaeina o maʻa.

E seasea lava, o se fa'ama'i, o vaila'au fa'apitoa, o se kenera (e pei o le cystic fibrosis po'o le hyperoxaluria) po'o se fa'ama'i gasegase (e pei o le ma'i suka) e mafai ona o'o atu ai i le fa'atupuina o ma'a urinary. E fa'apea fo'i, e mafai ona a'afia ai fa'aletonu o le urinary tract, aemaise lava i tamaiti.

Ituaiga o fa'atatauga

O le vaila'au o le ma'a e fa'alagolago i le mafua'aga, ae o le tele o ma'a fatuga'o o lo'o i ai kalisiu. O su'esu'ega o le urine ma se au'ili'iliga o ma'a na toe maua e mafai ai ona iloa o latou fatuga.

Fuafuaga fa'atatau i le calcium. E tusa ma le 80% o ma'a fatuga'o uma. Latou te aofia ai faʻatusatusaga e faʻatatau i le calcium oxalate (sili ona taatele), calcium phosphate poʻo se faʻafefiloi o le lua. E mafua ona o le fa'amama, tele naua vaitamini D, fa'ama'i ma vaila'au, fa'ale-aganu'u po'o se mea'ai e tele naua i le oxalate (silasila i Mea'ai i le Vaega o Puipuiga).

Fuafuaga struvite (poʻo le ammonia-magnesian phosphate). E feso'ota'i atu i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i po'o fa'ama'i faifaipea e mafua mai i siama ma e tusa ma le 10% o fa'ama'i.1. E le pei o isi ituaiga o maa, e sili atu ona taatele i tamaitai nai lo alii. O le tele o taimi, e tupu mai i tagata o lo'o i ai se fa'a'au'au fa'ama'i.

Fuafuaga o le uric acid. E fai ma sui o le 5 i le 10% o ma'a fatuga'o. E mafua ona o le maualuga o le maualuga o le uric acid i le urine. O tagata e maua i le gout po'o e mauaina le chemotherapy e sili atu ona maua. E mafai foi ona mafua mai i se siama.

Maa Cystine. O lenei fomu e sili ona seasea. I tulaga uma, o lo latou fa'avaeina e fa'atatau i le cystinuria, o se faaletonu o le kenera e mafua ai ona alu ese mai fatuga'o le tele o le cystine (se amino acid). O lenei ituaiga o fa'atatau e mafai ona tupu i le amataga o le tamaitiiti.

Mafai faigata

E seasea fa'alavelave pe a tausia lelei ma'a. Ae peitai, e mafai ona tupu e faaopoopo atu i le tasi faalavelave o se ureter e ala i se fa'atatau, a maʻi nofo i lalo. E mafai ona o'o atu ai i se fa'ama'i toto (sepsis) lea e mana'omia tali faʻafuaseʻi. O le isi tulaga e mafai ona ogaoga pe a na'o le tagatatasi fatugao o lo'o i ai fatuga'o colic.

Taua. O a'afiaga fa'alesoifua maloloina e feso'ota'i ma ma'a fatuga'o e tele; e taua tele le mataituina lelei e se fomaʻi.

 

Tuua se tali