Ola i le 100 ma se soifua maloloina soifua maloloina: fautuaga mai centenarians
 

Afai o loʻo e faitauina laʻu blog pe fiafia i le umi o le ola, masalo ua e faʻalogo i le tusi a Dan Buettner o Blue Zones. E suʻesuʻe e le tusitala le ituaiga olaga o tagata o loʻo nonofo i "sone lanumoana" - e lima itulagi i Europa, Latina Amerika ma Asia. , Costa Rica), lea na maua ai e le au suʻesuʻe le maualuga o le centenarians i le lalolagi. Ma o nei centenarians e iloga e le gata i se taumafataga faʻapitoa. Latou te minoi tele. Latou te faʻaaluina le taimi e faʻamama ai le popole. Latou auai i nuu, masani lotu, e faʻamalosia i latou e tausisi i se soifua maloloina olaga. Ma latou nonofo i ni aiga tele.

Ae o le mea lena e tatau ona uaʻi faapitoa i ai. lea ma le fia o latou 'aʻai. O le mafuaaga lena Dan Buettner, tagata suʻesuʻe National Faʻafanua, tusia le tusi e sosoʻo "Blue Zones in Practice" (le Lanu moaga sone fofo).

Nei o ni tulafono lautele mo uma sone:

 
  1. Taofi le 'ai pe a o lou manava ua 80% tumu.
  2. Mo le tuai o le aoauli ma le 'aiga o le afiafi,' ai le sili laʻititi o au meaʻai i aso uma.
  3. 'Ai tele meaʻai meaʻai toto, ma le faʻamamafaina o legume. E seasea 'aʻai aano o manu; Tagata nonofo i "sone lanumoana" 'aʻai' aʻano e le sili atu ma le lima taimi i le masina.
  4. Inu 'ava malosi i le feololo ma masani ai.

O le a ou taʻuina atu foi ia te oe e uiga i nisi o foliga vaaia o le taumafataga o taʻitasi o "sone lanumoana".

Ikaria, Eleni

Ole taumafa Metitirani e fesoasoani e lagolago ai le fai'ai ma puipuia ai fa'ama'i tumau. "O le mea e ese ai lenei vaega mai isi nofoaga o le itulagi o le faʻamamafa o pateta, susu 'oti, meli, legumes (aemaise lava chickpeas, asparagus beans ma lentils), lanumeamata vao, nisi o fualaau aina ma nai iʻa."

O le Ikaria e iai ana lava mea'ai sili mo le umi o le ola: sisi feta, tipolo, sage ma marjoram (tagata nofomau e fa'aopoopoina nei la'au ia latou lauti i aso uma). O nisi taimi i Ikaria, e 'ai ni aano o 'oti.

Okinawa, Iapani

Okinawa o se tasi o taʻitaʻi i le numera o centenarians i le lalolagi: e tusa ma le 6,5 tagata i le 10 afe tagata (faʻatusatusa ma le Iunaite Setete: 1,73 i le 10 afe). O le tala o mea'ai e sili atu ona lavelave iinei nai lo nisi o isi sone lanumoana. E pei ona tusia e Buettner, o le tele o tu ma aga masani o taumafa i le lotoifale ua leiloloa i lalo o faatosinaga a Sisifo. I le afa lona lua o le XNUMXth seneturi, na amata ona 'ai e tagata o le motu le itiiti ifo o le limu, turmeric ma pateta suamalie, sili atu araisa, susu ma aano o manufasi.

Ae ui i lea, sa tausia e tagata Okinawa le tu masani o le 'ai o se mea "mai le laueleele" ma "mai le sami" i aso uma. O a latou mea'ai umi e aofia ai meleni oona, tofu, kaliki, araisa enaena, lauti lanumeamata, ma pulou shiitake.

Sardinia, Italia

I luga o lenei motu, o le fuainumera o tamaloloa e selau tausaga i fafine o le tutusa tausaga e tasi i le tasi. E seasea tupu lenei mea: i le lalolagi atoa, e naʻo le toʻatasi le tamaloa mo le toʻa limaselau senetenari fafine.

O mea'ai a le 'aiga umi o le lotoifale e aofia ai le susu o le 'oti ma le sisi pecorino mamoe, o se aofaiga feololo o carbohydrates (lavash, falaoa fa'afefeteina, karite), le tele o dill, legumes, chickpeas, tamato, almonds, susu la'au tii ma vine vine. E tusa ai ma le tala a Buettner, o tagata Sardinia lava latou te faʻaalia lo latou umi o le "ea mama", "uaina i le lotoifale" ma le mea moni latou te "faʻafeiloaʻi i Aso Sa uma." Ae na maua e le au suʻesuʻe se isi tulaga mataʻina: o mamoe lava e fai ai le susu pecorino o loʻo fafaga i nofoaga maugā, o lea e tatau ai i le centenarians ona aʻe pea i luga o mauga ma toe alu ifo i le fanua laugatasi.

Loma Linda, ISA

O le American Blue Zone o le nofoaga lea o tagata Aso Fitu Aso Fitu e aloese mai le tapaa, ava malosi, siva, ata tifaga, ma le aufaasālalau. O tagata Adventist i lenei eria e sili ona maualalo le maualuga o le maʻi fatu fatu ma le maʻisuka i le Iunaite Setete ma e matua maualalo le fua o le tino puta. O a latou “meaʻai faale-Tusi Paia” e faavae i meaʻai o laau (cereals e pei o le oatmeal ma falaoa saito atoa, fualaau aina e pei o avoka, pi, nati ma fualaau faisua, susu soya). E aofia foʻi le Salmon i meaʻai. O nisi tagata e taumamafa i aano o manufasi. Ua faasaina le suka. Na taʻu atu e se tasi o le centenarian o Loma Linda ia Büttner: “Ou te matuā tetee lava i le suka, seʻi vaganā ai mea masani e pei o fualaau ʻaina, aso po o mati, ou te lē ʻai lava i le suka mama pe inu i mea inu kaponi.”

Nicoya Peninsula, Costa Rica

O se tasi o ipu na saunia e Nikoi e 99 tausaga le matua (lea ua 107 tausaga le matua) ia Büttner o araisa ma pi, faatasi ai ma sisi ma coriander i luga o totila sana e faatumu ai se fuamoa i luga. Fa'alotoifale umi- ate fa'aopoopoina se fuamoa i toetoe lava o mea'ai uma.

E pei ona tusia e Buettner, "O le mealilo o le taumafataga a Nikoi o 'tuafafine e toatolu' o faatoaga a Mesoamerican: pi, sana ma maukeni." O mea'ai nei e tolu, fa'atasi ai ma esi, ufi ma fa'i, ua fafagaina ai le ate umi o le itulagi mo le seneturi.

Taumafai e faʻatonutonu taiala paleni a le Blue Zone i lau taumafataga! Ma ia fesoasoani ia te oe, e pei ona masani ai, ou te fautuaina laʻu tusi talosaga i ni fua faigofie mai mea aoga o loʻo fai.

E mafai ona faʻatau le tusi i le pepa ma le eletise i lenei fesoʻotaʻiga.

Tuua se tali