Melanoleuca warty-legged (Melanoleuca verrucipes)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Tricholomataceae (Tricholomovye po'o Ryadovkovye)
  • Genus: Melanoleuca (Melanoleuca)
  • ituaiga: Melanoleuca verrucipes (Melanoleuca verrucipes)
  • Mastoleucomyces verrucipes (Fr.) Kuntze
  • Melanoleuca verrucipes f. malie (P.Karst.) Fontenla & Para
  • Melanoleuca verrucipes var. fa'aleaga Raithelh.
  • Melanoleuca verrucipes var. e te maua kusi
  • Tricholoma verrucipes (Fr.) Bres.

Melanoleuca verrucipes (Melanoleuca verrucipes) ata ma faʻamatalaga

Igoa nei: Melanoleuca verrucipes (Fr.) Faipese

tala fa'asolopito

O lenei "Warty Cavalier" na faamatalaina i le 1874 e le fomaʻi suʻesuʻe Suetena o Elias Magnus Fries, o le na faaigoa ia Agaricus verrucipes. O lona igoa fa'asaienisi ua talia nei, Melanoleuca verrucipes, na amata mai i se lomiga a Rolf Singer i le 1939.

Etymology

O le ituaiga igoa Melanoleuca e sau mai upu anamua melas o lona uiga o le uliuli ma leucos o lona uiga o le paepae. Leai se Warty Cavalier e uliuli ma paepae moni, ae o le tele e iai pulou e eseese lanu enaena i luga ma papaʻe papaʻe i lalo.

O le epithet verrucipes patino o lona uiga moni lava "ma le warty vae" - "ma le warty vae, vae", ma le upu "vae", o lona uiga, "vae", pe a oʻo mai i le gaʻo.

E masani lava o le faʻamatalaga o Melanoleuca i le ituaiga o se miti taufaafefe. O le Melanoleuca verrucipes o se tuusaunoaga manaia, o se tasi o nai ituaiga o melaneuca e mafai ona iloa e macro-features e aunoa ma le suʻesuʻeina o vao o microscopy.

O le melanoleuca verrucous peduncle e ese mai i ona tagata e ala i se moli, toetoe lava paʻepaʻe paʻepaʻe e ufiufi i le laʻititi, ae e matua iloga le lanu enaena poʻo le lanu uliuli, e pei o paʻu poʻo warts.

ulu: 3-7 cm le lautele (o nisi taimi e oʻo atu i le 10 cm), mai le paʻepaʻe i le kulimi ma le ogatotonu lanu enaena, o le pulou e muamua faʻafefete ona faʻamafola, toetoe lava o taimi uma ma se tamai tubercle maualalo, i totonu o pulou matutua lautele lautele pe toetoe lava mafolafola. , mago, tula, lamolemole, o nisi taimi e sinasina sinasina. O le lanu e paʻepaʻe, paʻepaʻe, e masani ona iai se sone pogisa i le ogatotonu. O le aano o le pulou e manifinifi, pa'epa'e e matua'i sese kulimi.

papatusi: fa'apipi'i lautele, fai soo, ma le tele o papatusi. O le lanu o papatusi e paʻepaʻe, lanu paʻepaʻe kulimi, e amata ona enaena pe a matutua.

vae: umi 4-5 cm ma le mafiafia 0,5-1 cm (o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga ma se 'au e oʻo i le 6 cm le umi ma oʻo atu i le 2 cm mafiafia). Mafolafola ma fai sina fulafula pito. Mago, pa'epa'e i lalo o le enaena pogisa e toetoe lava a pa'u uliuli. E leai se mama po'o se sone annular. O le aano o le vae e malo, filo.

Pulp: pa'epa'e, pa'epa'e, kulimi i fa'ata'ita'iga ua tele, e le suia le lanu pe a fa'aleagaina.

sogi: sina mushroom, sina anise po'o le manogi almond e mafai. Latou te tusia e uiga i lanu o le manogi, e tusa ai ma punaoa eseese: almonds oona, sisi sisi, faʻapea foʻi ma le falaoamata, fua. Po'o le: oona, aniseed, o nisi taimi peary, atonu e le lelei i faʻataʻitaʻiga matutua.

tofo: malu, leai ni foliga.

spore pauta: pa'epa'e i le kulimi sesega.

uiga mata'utia:

Spora 7–10 x 3–4,5 µm umi ellipsoid, fa'atasi ai ma warts amyloid e itiiti ifo ile 0,5 µm le maualuga.

Basidia 4-spore.

Cheilocystidia e le'i maua.

Pleurocystidia 50–65 x 5–7,5 µm, fusiform ma se tumutumu maai vaapiapi ma tasi septum, puipui manifinifi, hyaline i KOH, pito i luga o nisi taimi e ufiufi i tioata.

O le tram plate e le tutusa.

Pileipellis o se cutis o elemene 2,5–7,5 µm lautele, septate, hyaline i KOH, lamolemole; o sela fa'ai'u e masani ona fa'atutu, fa'a po'o, fa'atasi ai ma pito lapotopoto.

E le maua so'oga pipii.

Saprophyte, e ola ta'ito'atasi pe i ni vaega laiti i le palapala po'o le fasi laupapa, i le eleele e mauoa i le humus ma le vao e mauoa i laulaau ma le vao, fasi laupapa po'o fa'aputuga faapalaga.

Melanoleuca verruciforma e tupu mai le tautotogo e oo i le tautoulu, fua o fua i le faaiuga o le taumafanafana ma le autumn.

E maua i soo se mea, e seasea.

I le itu i matu ma mauga mauga o Europa, e tupu masani i nofoaga mutia, ae i isi vaega o Europa e masani ona maua i laufanua laufanua - paka, mutia, sikuea. I Amerika i Matu, e tupu i totonu o le Pasefika i Matusisifo ma le itu i matu sasaʻe ma Mid-Atlantic states, i luga o fafie ma isi nofoaga faʻafanua, poʻo totonu o vao mutia ma tafatafa o auala.

E foliga mai o le tufatufaina atu i le lalolagi atoa o lenei ituaiga ua matua faʻalauteleina i tausaga talu ai ona o lona faʻafeiloaʻi atu i laʻau faʻatau atu i fafo, ipu faapalaga, ma mulch togalaau fafie.

O le tele o pulou mai le ituaiga Melanoleuca e manatu e mafai ona 'ai, ae o lo latou tofo, sa'o, e matua'i. Masalo o le mafuaaga lena o le tele o taʻiala Europa latou te lisiina i latou o le "Inedible", faʻatasi ai ma faʻamatalaga i le faiga o le "talu ai o nei ituaiga o pulou e matua faigata lava ona iloa, matou te fautuaina ia manatu uma i latou o ni masalosaloga, ae le o le aoina mo meaai."

Ae ui i lea, e leʻi mafai ona maua faʻamatalaga i luga o le oona o Melanoleuca warty-legged. Matou te tuʻuina lenei ituaiga i le "Inedible", ae le ona o le toe inisiua, ae ona o le seasea o Melanoleuca verrucipes i le teritori o le USSR muamua. Aua le 'ai, sili atu le tele o ata lelei e mafai.

Melanoleuca verrucipes (Melanoleuca verrucipes) ata ma faʻamatalaga

Melanoleuca uliuli ma paepae (Melanoleuca melaleuca)

Macroscopically e mafai ona matua tutusa, ae leai se uiga lanu enaena una i luga o le au.

  • Na ioe Akariko P.Karst.
  • Agaricus verrucipes (Fr.) Fr.
  • Armillaria verrucipes Sa saunoa Fr.
  • Ou te malilie faatasi ma Clitocybes P.Karst.
  • Clitocybe fa'afefe P.Karst.
  • Clitocybe verrucipes (Fr.) Maire
  • Gyrophila verrucipes (Eng.) O le a.

Ata: Vyacheslav.

Tuua se tali