Petal goenbueliya (Hohenbuehelia petaloides)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Pleurotaceae (Voshenkovye)
  • Genus: Hohenbuehelia
  • ituaiga: Hohenbuehelia petaloides (Hohenbuehelia petaloid)
  • Oyster mushroom palapala
  • Suamu eleele (Ukaraina)
  • Pleurotus petalodes
  • Geopetalum petalodes
  • Dendrosarcus petalodes
  • Acanthocystis petalodes
  • Petalodes taoto
  • Pleurotus geogenius
  • Geopetalum geogenium
  • Dendrosarcus geogenius
  • Acanthocystis geogenia

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

Актуальное название: Hohenbuehelia petaloides (Bull.) Schulzer, Feutanaiga a le Zoological-Botanical Society Vienna 16: 45 (1866)

Hohenbuheliya petaloid e ese mai i se tulaga ese, manatua pea, lea e atagia i le igoa. O lona foliga "petal" e masani ona foliga ai le mushroom e pei o se pu seevae ma ipu i fafo poʻo se faga faʻafefe. O isi uiga iloga e aofia ai le tele o ipu pa'epa'e, o se pa'epa'e pa'epa'e pa'u pa'u, manogi manogi ma le tofo, ma, i lalo o le microscope, matagofie "metuloids" (pleurocystidia puipui mafiafia). O lenei Goenbuelia e masani ona aliali mai i vaega i totonu o taulaga, pitonuu, poʻo nofoaga faʻapitonuʻu, ma e masani ona fesoʻotaʻi ma otaota fafie (e ui lava e masani ona le tupu saʻo mai fafie mate) poʻo eleele totō.

Suiga igoa

O lenei ituaiga e manino lava e leai se laki.

E le gata ina i ai le tele o uiga tutusa, e le lava le lua sipelaga: Hohenbuehelia petaloides ma Hohenbuehelia “petalodes” (e aunoa ma i). Ua faaopoopo i ai le faafitauli o le faaliliuina o le sipelaga ma faaleoga o mataitusi "H" ma le "U" i gagana e faaaoga ai le alafapeta Cyrillic. O le "H" i taimi eseese na faʻaliliuina o le "G" poʻo le "X", ma i nisi tulaga na faʻaumatia atoa, "U" i le matala matala na faʻaliliuina o le "U" poʻo le "Yu".

O se taunuuga, ua tatou maua sipelaina o le Hohenbuehelia faapalepale ua faaputuputu i le aluga o taimi:

  • Gauguinbouella
  • Goenbuelia
  • Gauguinbuelia
  • Goenbuelia
  • Hochenbuelia
  • Hohenbuelia
  • Hohenbühelia
  • Hohenbuelia

ulu: 3–9 cm le lautele, e masani ona fai seevae seevae po'o fa'alu, ae o nisi taimi e ese foliga, atonu e foliga ili ma lobed.

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

O le pito o le pulou e faʻapipiʻi muamua, mulimuli ane faʻasaʻo i fafo, ma atonu e faʻafefe teisi. O le pito i luga e pipii i le susu pe a fou, lamolemole ma tula, ae o nisi taimi e paʻepaʻe paʻepaʻe i lalo, aemaise lava i tamaʻi faʻataʻitaʻiga. O le lanu enaena pogisa i le enaena enaena i le taimi muamua, e mou atu i le samasama samasama enaena poʻo le beige, e masani ona i ai se vaega pogisa ogatotonu.

papatusi: fa'aoso fa'aoso, fai soo, ma le tele o papatusi masani, vaapiapi, pubescent lelei i tafatafa o pito. O le lanu o papatusi e paʻepaʻe, e avea ma lanu samasama, samasama-okeri i le matua.

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

vae: o loʻo i ai, ae e faigata ona fuafua tonu, talu ai e foliga mai o se faʻaopoopoga o le pulou. Ole maualuga ole vae 1-3 cm, mafiafia 3-10 mm. Fa'ailoga, fa'aa'ai, e mafai ona fa'alili teisi i lalo, malo, fa'alava-alava, ivi (ona o papatusi ua mou atu). Lanu mai le enaena, enaena enaena i le pa'epa'e. O le mea e muta ai papatusi, o le vae e pala pe teisi pubescent i le pito i lalo, o se mycelium basal paʻepaʻe e iloa i lalo o le vae.

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

Pulp: pa'epa'e, mausi, malo ma le matua, e le suia le lanu pe a fa'aleagaina. I lalo o le paʻu e mafai ona e vaʻai i le gelatinous layer.

Sogisogi ma tofo: vaivai vaivai.

Vailaau: KOH i luga o le pulou e le lelei.

spore pauta: Lanu paʻepaʻe.

Uiga laititi:

Spora 5–9 (-10) x 3–4,5 µm, ellipsoid, lamolemole, hyaline i KOH, e le o le amyloid.

Cheilocystidia e pei o le spindle-foliga i le pear-shaped, capitate, poʻo le faʻalavelave; e oʻo atu ile 35 x 8 µm.

Pleurocystidia tele (“metuloids”); lanceolate i fusiform; 35–100 x 7,5–20 µm; ma puipui mafiafia tele; lamolemole, ae o nisi taimi e fausia ai apical inlays (o nisi taimi e faigata ona vaai i luga o mauga KOH, ae vaaia i luga o le lactophenol ma cotton blue); hyaline ma puipui okeri i KOH.

O le Pileipellis ose mea manifinifi, e pei o le pa'u o elemene 2,5-7,5 µm le lautele ma le pyleocystidia fa'asalalau solo i luga o se sone mafiafia o le hyphae gelatinized.

E iai feso'ota'iga pipii.

Saprophyte, e tupu ta'ito'atasi po'o ni vaega, i luga o le 'ele'ele, e masani ona latalata i otaota fafie. E masani lava i togalaau, paka, mutia (etc.) poʻo totonu foi o ipu - ae fiafia foi e ola i le togavao.

Summer ma le autumn. Goenbueliya terrestrial tupu i Europa, Asia, Amerika.

Ose mushroom e mafai ona 'aina ma se tofo e le mafaamatalaina ma le pulu malo tele.

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

Lentinellus foliga taliga (Lentinellus cochleatus)

atonu e foliga tutusa lava, ae e tupu saʻo mai le laʻau, e faʻailo pito o papatusi ma se faʻauiga lelei.

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

Oyster Oyster (Pleurotus ostreatus)

O le Hohenbuehelia petaloides e ese mai lenei ma isi pulou faisua tutusa i le i ai o se gelatinous layer, pubescence i luga o papatusi ma le tuputupu ae e le o ogalaau.

Petal Goenbuelia (Hohenbuehelia petaloides) ata ma faʻamatalaga

Tapinella panuoides (Tapinella panuoides)

e mafai, e pei o Goenbuelia petaloid, e tupu i luga o fasi laupapa, ae toetoe lava a leai ni vae o Tapinella ma o le mushroom atoa o loʻo i lanu samasama, e faigofie ona vavae ese papatusi mai le pulou. O le Tapinella e lanu samasama enaena e o'o ile lanu samasama pomu.

O loʻo i ai se manatu o loʻo faʻatali le faʻamaoniga ma le faʻamaoniga e lua ituaiga vavalalata vavalalata o Hohenbuelia e ola i Isaraelu - Hohenbuehelia geogenia ma Hohenbuehelia tremula - eseese i nisi o faʻailoga ma masaniga o le tuputupu aʻe - o le mea muamua e fiafia e ola i lau, aemaise lava oak, togavao, ma le. lona lua - i coniferous. Masalo o mea manogi tatou te maua i pine ma cypress o le Hohenbuehelia tremula.

O loʻo faʻaogaina e le tusiga ata mai fesili i le Recognizer.

Tuua se tali