Su'ega susu: o le a le aoga?

O le susu soya na muai faailoa atu i tagata lautele i le Iunaite Setete e John Harvey Kellogg, o ia o le na faia le fatu sana ma granola (oatmeal suamalie ma nati ma vine) ma le ulu o le Battle Creek Sanitarium mo le limasefulu tausaga. O le tamaititi aoga a Kellogg, Dr. Harry W. Miller, na aumaia le malamalama o le susu soya i Saina. Na galue Miller i le faaleleia atili o le tofo o le susu soya ma amata ai le gaosiga faapisinisi i Saina i le 1936. E mautinoa lava o le susu soya e mafai ona suitulaga tatau mo susu manu. I atunuʻu atinaʻe eseese, o le le lava o le susu o povi ua manaʻomia ai le faʻatupeina i le atinaʻeina o meainu e faʻavae i luga o fualaau faisua. Faʻatapulaʻaina o meaʻai (faʻateʻaina le cholesterol ma gaʻo tumu), talitonuga faʻalelotu (Buddhism, Hinduism, nisi vaega o le faʻaKerisiano), manatu faʻapitoa ("faʻasaoina le paneta"), ma filifiliga a le tagata lava ia (faʻafefe i meaʻai susu, fefe i faʻamaʻi e pei o le maʻi povi valea. ) – O nei mea uma e mafua ai le fa'atupula'ia o le aofa'i o tagata e fiafia i isi mea e sui a'i susu povi. O le faʻatupulaia o le fiafia e faʻamatalaina foʻi e ala i iloiloga faʻalesoifua maloloina (lactose intolerance, susu allergy). O isi mea'ai susu i aso nei ua ta'ua eseese o “suisusu sui”, “sui inu susu” ma “meainu e le o susu”. O le susu soya ua na'o se tasi o oloa o lo'o avanoa mo tagata fa'atau i aso nei. O le fa'avae mo oloa e le o ni susu o soya, fatu, tofu, fualaau faisua, nati ma fatu. O le soya atoa o lo'o fa'aaogaina e fai ma mea autu i le tele o mea'ai. O le tele o fa'ailoga o lo'o lisiina ai pi o "soya atoa uma" e fa'ailo i tagata fa'atau e fiafia i mea fa'aola. Soy protein isolate, o se porotini fa'atotonu e maua mai le soya, o le mea lona lua e sili ona taatele i lenei ituaiga o oloa. O le tofu e faʻaaogaina e fai ma mea autu. O le tofu e fai mai le soya palu, e pei lava o le sisi e faia mai le susu o povi. O isi mea'ai e fa'aaogaina fatu, fualaau faisua, nati, po o fatu (araisa, oats, pi lanumeamata, pateta, ma sekati) e fai ma mea autu. O fua o meainu e le o ni susu e fai ile fale e fa'aogaina ai le soya, almonds, cashews, po'o fatu sesame. O oloa e le o ni susu e fa'atatau i tulaga e pei o foliga ma le manogi. Afai o le oloa o le caramel poʻo le samasama enaena i le lanu, e foliga mai o le a teena e aunoa ma le taumafai. O mea paʻepaʻe poʻo lanu kulimi e foliga sili atu ona manaia. O manogi leaga e le faʻaopoopoina foi i le matagofie o le oloa.

O mea e afaina ai le matagofie o oloa e le o ni susu:

  • tofo - suamalie tele, masima, faʻamanatu i le lime,
  • tumau - ga'a, sua, fa'ameamea, pefu, pa'u, su'u,
  • toe tofo – pi, oona, “fomai”.

O mea'ai masani e fa'aopoopo i meainu e le o ni susu o lo'o maua i le maualuga o le susu o povi. O mea'ai ia e aofia ai: porotini, calcium, riboflavin (vitamini B2), vitamini B12 (cyanocobalamin B12) ma vaitamini A. O le susu o povi ma nisi o oloa e le o ni susu faapisinisi e maualuga i le vaitamini D. Ua silia nei ma le tolusefulu meainu e le o susu i luga. maketi o le lalolagi, ma o loʻo i ai le tele o manatu e uiga i le talafeagai o lo latou faʻamalosia. O nisi meainu e le o fa'amalosia uma, a'o isi e fa'amalosia malosi e a latou gaosiga ina ia mafai ai ona fa'alatalata atu i le susu o povi i le tulaga tau taumafa. E ui lava o le tofo taliaina o se mea taua i le filifilia o oloa e le o ni susu, e tatau ona sili atu ona taua le aoga o mea taumafa. E taua le filifilia o se faʻailoga faʻamalosi, pe a mafai, e aofia ai le itiiti ifo i le 20-30% o faʻamatalaga masani o meaʻai o le calcium, riboflavin ma le vitamini B12, lea e tutusa ma le faʻasologa o meaʻai o meaʻai susu. O tagata o loʻo nonofo i latitudes i matu (lea e vaivai tele le susulu o le la i le taumalulu mo le vaitamini D e faʻapipiʻiina e le tino lava ia) e tatau ona fiafia i meainu e le o susu e faʻamalosia i le vaitamini D. E i ai se lauiloa ma manatu sese e mafai ona avea meainu e le o susu. susu sui i so'o se fua. . O le faigata tele i le kuka e tulaʻi mai i le tulaga o le faʻamafanafanaina (kuka, tao) oloa e le o ni susu. O meainu e le o ni susu (fa'avae i le soya po'o le maualuga o le calcium carbonate) e fa'afefiloi i le vevela maualuga. O le fa'aogaina o meainu e le o ni susu e ono i'u ai i suiga i le fa'a'au'au po'o le fua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o puddings e le faʻamaʻa pe a faʻaaogaina susu susu. Ina ia faia gravies, e tatau ona e faʻaaogaina se aofaiga tele o le mafiafia (starch). I le filifilia o se meainu e le o ni susu ma lona faʻaaogaina atili i le kuka, o le manogi o se mea taua. Ole manogi suamalie po'o le vanilla e tau le talafeagai mo sou supo po'o mea'ai suamalie. O meainu e le'i susu e fa'atatau i le soya e masani lava ona mafiafia ma sili atu ona fe'ai nai lo meainu fa'atatau i saito po'o nati. O meainu e le fa'atatau i araisa susu e iai se tofo māmā ma suamalie e fa'amanatu ai le tele o tagata i mea'ai susu. O meainu e le fa'atatau i le susu e sili atu ona talafeagai mo ipu suamalie. E lelei le iloa o le uiga o igoa. “1% ga’o”: o lona uiga "1% i le mamafa o le oloa", ae le o le 1% o kalori i le kilokalama. "O le oloa e leai se cholesterol": o le fa'amatalaga sa'o lea, ae ia manatua o mea uma e le o ni susu e le o iai le cholesterol aua e maua mai i la'au. I le natura, e leai ni laau e iai le cholesterol. “Malamalama/Maulalo Kalori/ Ga'o Sa'oloto”: O nisi mea'ai e maualalo le ga'o e maualuga le kalori. O le vaiinu e le o ni susu, e ui lava e leai se ga'o, e iai le 160 kilokalori ile valu aunese ipu tioata. E tasi le valu aunese ipu susu o povi e maualalo le ga'o o lo'o iai le 90 kilokalori. O isi kilokalori i meainu e le o ni susu e maua mai i le carbohydrate, e masani lava i foliga o suka faigofie. “Tofu”: O nisi o oloa o lo'o fa'asalalauina o “meainu e le o ni susu susu” e iai le suka po'o se mea suamalie nai lo le tofu e fai ma mea autu; lona lua - suauu; lona tolu o le calcium carbonate (calcium supplement). O le tofu e foliga mai o le fa, lima poʻo le ono o mea sili ona taua. Atonu o lona uiga o le faavae o ia meainu o le carbohydrate ma le suauu, ae le o le tofu. Pe a filifilia se vaiinu e suitulaga i le susu, mafaufau i mea nei: 1. O le filifiliga o meainu e le o ni susu e iai le ga'o fa'aitiitia po'o le ga'o masani e fa'alagolago i mea'ai e taumafai le tagata fa'atau e maua. E aoga le filifilia o meainu e aofia ai le itiiti ifo i le 20-30% o le faʻaaogaina o le calcium, riboflavin ma le vaitamini B12 i aso uma. 2. Afai e faia le filifiliga e fiafia i meainu e le o ni susu ma le maualalo o meaʻai, o isi meaʻai e mauoa i le calcium, riboflavin ma le vitamini B12 e tatau ona 'ai i aso uma. 3. E te manaʻomia le faʻatauina o susu susu i ni mea laiti, mo suʻega, ina ia malamalama pe talafeagai mo le tagata faʻatau i foliga vaaia, manogi ma le tofo. Pe a faʻafefiloi oloa i foliga o pauta, e tatau ona mulimulitaʻia faatonuga a le gaosiga. 4. E leai se tasi o nei oloa e talafeagai mo pepe. O meainu e le o susu e masani lava ona le lava polotini ma ga'o ma e le fa'amoemoe mo le fa'amamago o le pepe e le'i matua. O pepe i lalo o le tasi le tausaga e talafeagai mo vaiinu soya faapitoa mo pepe.

Tuua se tali