Mataupu
Myopia: o mea uma e te manaʻomia e iloa e uiga i le vaʻai mamao
Myopia: o le a le mea?
La myopia e le o se faama'i ae a faanenefu vaaiga lea e iloga i le a va'ai vavalalata ae manino le va'ai pogisa mai mamao. E a'afia ai le tusa ma le tasi vaetolu o tagata matutua i Europa ma Amerika i Matu, o le myopia o le fa'aletonu vaaia sili ona taatele, ma o lo'o fa'atupula'ia pea lona fa'ateleina.
E masani ona aliali mai i letausaga aoga (i le tamaitiiti po o le talavou) ma agai i luma i le amataga o le matua, lea e foliga mai e mautu. O nisi o myopia malosi, e ta'ua o le myopia “fa'ama'i”, e fa'anoanoa e tupu a'e i le olaga atoa.
O loʻo iai tulaga eseese o le myopia eseese mai le tasi mataupu i le isi lea e iu ai i se faasalaga vaaia sili atu pe itiiti le taua. O tagata myopia “Malamalama” e le tatau ona faasa'o tumau o latou myopia ae na'o tulaga lamatia pe talafeagai e pei o le ave taavale, alu i le fale tifaga, ma isi ... O isi o le a matua leaga le vaai, e oo lava i le latalata.
I ophthalmology, o le ogaoga o mea sese (e aofia ai le myopia) e fuaina i diopters. E ala i faʻasalalauga, o le tikeri o le myopia o loʻo faʻamatalaina i se faʻailoga "minus", e amata mo se faʻataʻitaʻiga mai le -0,25 i le -2,50 diopters mo myopia vaivai, - 2,75 i -6 diopters mo myopia feololo, -6 diopters ma luga atu mo malosi myopia.
O ai e a'afia ile myopia?
Ole fa'atupuina ole myopia ile faitau aofa'i e eseese ma le matua,tupuaga fa'afanua, Ma lesiosiomaga. I Farani, e tusa ai ma le Haute Autorité de Santé (HAS), 29% o le faitau aofaʻi e vaʻaia. O le fuainumera foi lea e maua i Amerika i Matu.
I le isi itu, o atunuu Asia e sili atu ona afaina: 80 i le 90% o tamaiti aʻoga e pupuu le vaʻai i nisi o taulaga o Saina, Taiuani, Hong Kong, Iapani, poʻo Korea i Saute. Faatasi ai ma i latou, 10 i le 20% e maualuga le myopia, lea e mafai ona oʻo atu ai fa'alavelave tu'ugamau.
E tusa ai ma le tele o fuainumera, 2,5 piliona tagata (o le tasi vaetolu o le faitau aofaʻi o le lalolagi) o le a vaʻaia i le 2020, faʻatusatusa i le 1,6 piliona i aso nei.2.
Mafuaʻaga o le myopia
I se mata masani, o le ata o mea faitino o loʻo faʻaalia i luga o le retina (o se ituaiga "ata ata" o loʻo i tua o le mata). O le mata ma le tioata, o tioata i luma o le mata, e galue e maua ai se ata maʻai i luga o le retina.
I le tulaga o le myopia, o le mata o le maʻai e le o luga o le retina, ae i luma. O le tele o taimi, o lenei fa'alavelave e feso'ota'i ma se mata mata e umi tele. Ona tatou talanoa lea myopia axile.
E seasea lava, e mafai foi ona a'afia ai se pi'o tele o le mata. I tulaga uma, o le ata o mea mamao e foliga mai e faanenefu, aua e le mafai e le tioata ona taui.
O mafuaʻaga o le myopia e lua kenera et atugaluga, ae e lē o lauiloa tele i latou. E o'o mai i le taimi nei, e sili atu i le 20 vaega fa'aletagata ua fa'ailoaina ma e ono iai ni kenera e a'afia ile myopia3. E tusa ai ma nisi o suʻesuʻega, e sili atu i le 70 genes e iai sona sao i faaletonu o le toe faʻaleleia1. O nisi o nei kenera e fa'ailoga mo tulaga tuputupu a'e, po'o ni elemene o le mata mata2.
Ae ui i lea, a o faʻaauau pea ona faʻateleina le faʻateleina o le myopia i le lalolagi atoa, o loʻo maua e le au suʻesuʻe o mea tau le siosiomaga o loʻo iai foi se sao taua i le atinaʻeina o lenei maʻi vaʻaia. E tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei4, leai se fa'aalia i le la faanatura fa'alavelaveina le tupu a'e o mata ma ono fa'atupu ai le myopia. O olaga o lo'o iai nei (ta'aloga vitiō, faitau tusi, mata, nai gaoioiga i fafo, ma isi) e tatau ona 'alofia i le tele e mafai ai.
Vasega ma ono faigata
I le tele o tulaga, o le axile myopia e faʻasaʻo lelei ma faʻasaʻo, e le o se faʻafitauli i le olaga i aso faisoo. E masani ona faʻamautu pe a ma le 25 tausaga ma e masani ona le sili atu i le -6 diopters.
Ae ui i lea, o nisi myopia e alualu i luma (e taʻua foi o faʻamaʻi myopia) ma e le mautu. Latou te manaʻomia se siaki vaʻaia masani e se fomaʻi mata, ma se fetuutuunaiga o le faʻasaʻoga masani.
E le gata i lea, o le myopia (aemaise lava pe a malosi) e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le atiaʻe o faʻamaʻi mataʻutia.1e aofia ai:
- un vavaeina retina e mafai ona mafua ai le tauaso;
- glaucoma (fa'aleagaina o le neura mata);
- fa'ama'i (fa'apootia o le tioata);
- toto mai le makula (ituaiga tutotonu o le retina).
Ma le mea mulimuli, e taua le matauina e le o tagata uma i le lalolagi e manuia mai le faʻasaʻoina lelei o mea faitino. E tusa ma le 150 miliona tagata i luga o le paneta o loʻo mafatia i mea sese e leʻi faʻasaʻoina, 8 miliona oi latou e tauaso.2.
O faʻamaoniga o le myopia e:
- a leiloa o le va'ai mamao mai mea mamao (O le faaupuga "mamao" e faʻatatau. Atonu e amata ona faanenefu le vaai mai ni nai sefulu senitimita le mamao i tulaga o le maualuga o le myopia);
- a e tatau ona latalata atili atu ina ia manino atili ai (o se tasi lea o fa'ailoga e iloagofie o le myopia vave);
- faigata ona vaai pe a aveina se taavale, lea e sili ona matautia mo oe lava ma mo isi;
- o nisi taimi e tiga ai le ulu.
O le myopia maualalo e faasolosolo malie. O mea mamao e foliga faanenefu, a'o mea lata ane e tumau pea le ma'oti.
E masani lava, o tamaiti ma'i po'o tupulaga talavou e faigata ona faitau mea o lo'o tusia i luga o le laupapa pe a nonofo i tua o le potuaoga. O le faitauina o fa'ailoga mamao po'o igoa o le auala e faigata.
O le ma'i o le myopia, po'o le myopia malosi, e amata i le amataga o le tamaitiiti. E vave ona tupu, i le olaga atoa, ma e le mautu i le matua. E mafai ona oʻo i - 30 diopters. Aemaise lava o le ituaiga myopia lea e ono tula'i mai ai ni fa'alavelave (ta'oto'o o le mata, glaucoma, vave fa'ata, tauaso).
Tagata e lamatia i le myopia
Myopia e sili atu ona taatele:
- i nisi aiga, mo mafua'aga fa'aletagata. O tamaiti ei ai se tasi poʻo matua uma e vaʻaia e sili atu le vaʻaia nai lo isi.
- i tagata o aiga Caucasian ma Asia, ma e le masani ai i latou e tupuga mai Aferika1.
Faʻamatalaga o tulaga lamatia
Ole tele ole siosiomaga e foliga mai e fa'ateleina ai le lamatiaga ole myopia:
- le itiiti le taimi e alu i fafo i le taimi o le tamaitiiti5, ma o le mea lea o le le maua o le susulu o le la;
- fa'ata'ita'i tele o nisi gaioiga fa'amalosi mata e galulue vavalalata, e pei o le faitau tusi, su'iina, nisi o taaloga vitio, ma isi… 2;
- Le manaʻoga malosi mo galuega vavalalata i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: matou te talanoa i le myopia aʻoga.
O le manatu o le matou fomaʻi
I le avea ai o se vaega o lona tulaga faʻalelei auala, Passeportsanté.net valaʻaulia oe e saili le manatu o se soifua maloloina polofesa. Dr Jacques Allard, fomai aoao, avatua ia oe lona manatu e uiga i le myopia :
O le myopia o le fa'aletonu o le va'aiga sili ona taatele ma o lo'o fa'aauau pea ona fa'ateleina. E masani ona aliali mai i tausaga a'oga ma e taua le pu'eina i le vave e mafai ai. Afai o lou faigata i le va'ai mamao ua fa'ailoga ua lava e fa'alavelaveina ai oe i le fa'atinoina o se galuega po'o le taofia fo'i o oe mai le fa'aogaina atoatoa o nisi o gaioiga, fa'afeso'ota'i se foma'i mata (optometrist i Quebec po'o le foma'i mata i Farani). E le gata i lea, afai e te le mafatia i soʻo se faʻalavelave vaʻaia, e fautuaina e fai se suʻesuʻega muamua o lau vaai i le 40 tausaga ma i taimi masani mulimuli ane, i le 2 i le 4 tausaga i le va o le 40 ma le 54 tausaga, i le 1 i le 3 tausaga i le va. 55 ma le 64 tausaga, ma taʻi 1 i le 2 tausaga pe a uma le 65 tausaga. Dr. Jacques Allard MD FCMFC |