PSYchology

O le lauiloa gagana ma le filosofia o Noam Chomsky, o se tagata faitio malosi i le masini faasalalau a le aufaasālalau ma le malo o Amerika, na tuuina atu se faatalanoaga i le Philosophie magazine i Pale. Vaega.

I itu uma, o lana silafaga e feteenai ma a tatou mausa faaleatamai. Talu mai le taimi o Levi-Strauss, Foucault ma Derid, o loʻo matou suʻeina faʻailoga o le saʻolotoga i le palasitika o le tagata ma le tele o aganuu. Chomsky, i le isi itu, puipuia le manatu o le le mafai ona suia o le natura o le tagata ma le natura o le mafaufau, ma o le mea lea na te iloa ai le faavae o lo tatou saolotoga.

Afai o tatou o ni palasitika moni, na ia faamanino mai, ana leai so tatou maaa faalenatura, semanu tatou te le maua le malosi e tetee atu ai. Ma ina ia taulaʻi atu i le mea autu, pe a taumafai mea uma o loʻo siomia ai i tatou e faʻalavelave ma faʻasalalau o tatou mafaufau.

Na e fanau i Philadelphia i le 1928. O ou mātua o ni tagata malaga na sosola ese mai Rusia.

Na fanau loʻu tamā i se tamai nuu i our country. Na ia tuua Rusia i le 1913 e aloese ai mai le faʻatagaina o tamaiti Iutaia i totonu o le autau - lea e tutusa ma se faasalaga oti. Ma na fanau loʻu tina i Belarus ma sau i le US ao laʻitiiti. O lona aiga na sosola ese mai pogroms.

A o e laʻitiiti, na e alu i se aʻoga alualu i luma, ae i le taimi lava e tasi sa e nofo ai i se siosiomaga o tagata Iutaia mai fafo. E faapefea ona e faamatalaina le siosiomaga o lena vaitaimi?

O le gagana a o'u matua o le gagana Yiddish, ae o le mea e ese ai, ou te le'i faalogoina se upu Yiddish i le fale. I lena taimi, sa i ai se feteenaiga faaleaganuu i le va o le au lagolago a le Yiddish ma le sili atu "faʻaonaponei" Eperu. O oʻu mātua sa i le itu Eperu.

Na aʻoaʻoina e loʻu tamā i le aʻoga, ma mai lava i loʻu laʻitiiti na ma suʻesuʻeina ai ma ia, i le faitauina o le Tusi Paia ma lomiga faaonapōnei i le gagana Eperu. E le gata i lea, sa fiafia lo'u tama i manatu fou i le itu tau aoaoga. O lea na ou ulufale ai i se aoga faataitai e faavae i manatu o John Dewey.1. Sa leai ni togi, leai se tauvaga i le va o tamaiti aoga.

Ina ua faaauau ona ou aʻoga i le aʻoga masani, i le 12 o oʻu tausaga, na ou iloa ai o aʻu o se tagata aʻoga lelei. E na o i matou le aiga Iutaia i lo matou vaipanoa, na siʻomia e tagata Katoliko Aialani ma Siamani Siamani. Matou te le'i talanoa i ai i le fale. Ae o le mea e sili ona uiga ese, o tamaiti na toe foʻi mai vasega ma faiaʻoga Jesuit na latou faia ni tautalaga faʻafefe-Semitic i le faʻaiʻuga o le vaiaso aʻo matou taaalo pesipolo, ua galo atoa le tetee i le Semitism.

Soʻo se failauga ua aʻoaʻoina se numera faʻatapulaʻa o tulafono e mafai ai ona ia faia se numera le gata o faʻamatalaga anoa. O le fatu fatuga lea o le gagana.

Pe ona na e ola aʻe i se siʻomaga e tautatala i le gagana e tautatala ai, o le mea autū i lou olaga o le aʻoaʻoina lea o le gagana?

Atonu na i ai se tasi mafuaaga loloto na vave ona manino mai ia te au: o le gagana o loʻo i ai se meatotino faʻavae e vave ona puʻeina mata, e aoga le mafaufau i le tulaga o le tautala.

Soʻo se failauga ua aʻoaʻoina se numera faʻatapulaʻa o tulafono e mafai ai ona ia faia se numera le gata o faʻamatalaga anoa. O le fatuga foafoa lea o le gagana, o le a le mea e avea ai ma tomai fa'apitoa e na'o tagata e iai. O nisi o faifilosofia masani - Descartes ma sui o le aoga a Port-Royal - na maua lenei mea. Ae sa toaitiiti i latou.

Ina ua amata ona e galue, sa pulea le structuralism ma amioga. Mo i latou, o le gagana o se faiga faʻapitoa o faʻailoga, o le galuega autu o le tuʻuina atu lea o fesoʻotaʻiga. E te le ioe i lenei manatu.

E faapefea ona tatou iloa se faasologa o upu o se faailoaga talafeagai o la tatou gagana? Ina ua ou taliina nei fesili, sa talitonuina o se fuaiupu e kalama pe afai ma pe afai e uiga. Ae e matua le moni lenei mea!

O fuaiupu nei e lua e leai se uiga: “O manatu lanu meamata e leai ni lanu e momoe ma le ita”, “O manatu lanu meamata e leai ni lanu e momoe ma le ita.” O le fuaiupu muamua e saʻo, e ui lava i le mea moni o lona uiga e le manino, ma o le lona lua e le gata e leai se uiga, ae e le taliaina foi. O le a faaleoina e le failauga le fuaiupu muamua i le leo masani, ma i le lona lua o le a ia tautevateva i upu uma; e lē gata i lea, o le a sili atu ona faigofie ona ia manatua le fuaiupu muamua.

O le a le mea e talia ai le fuaiupu muamua, ae le o le uiga? O le mea moni e fetaui ma se seti o mataupu faavae ma tulafono mo le fausiaina o se fuaiupu o loʻo i ai i soʻo se failauga moni o se gagana.

E fa'afefea ona tatou si'itia mai le kalama o gagana ta'itasi i le manatu fa'apea o le gagana o se fausaga lautele lea e masani lava "fausia i" tagata soifua uma?

Se'i fai ma fa'ata'ita'iga le aoga o suinauna. A ou fai atu "John e manatu o ia e atamai," "ia" e mafai ona faauigaina a Ioane po o se isi. Ae afai ou te fai atu “Ua manatu Ioane e atamai o ia,” o lona uiga o le “ia” o se tasi e ese mai ia Ioane. O se tamaititi e tautala i lenei gagana e malamalama i le eseesega o nei fausaga.

O faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai e amata mai i le tolu tausaga, e iloa e tamaiti nei tulafono ma mulimuli i ai, e ui i le mea moni e leai se tasi na aʻoaʻoina i latou i lenei mea. O lea la o se mea ua fausia i totonu ia i tatou e mafai ai ona tatou malamalama ma faʻaogaina nei tulafono ia i tatou lava.

O le mea lea e te ta'ua o le kalama lautele.

O se seti o mataupu faavae e le masuia o tatou mafaufau e mafai ai ona tatou tautala ma aʻoaʻoina la tatou lava gagana. O le kalama lautele o loʻo faʻaalia i gagana faʻapitoa, ma tuʻuina atu ia i latou se seti o avanoa.

O lea la, i le Igilisi ma le Falani, e tuʻu le veape i luma o le mea, ma le Iapani mulimuli ane, o le mea lea i le Iapani latou te le fai mai "John hit Bill", ae na o le "John hit Bill". Ae i tua atu o lenei fesuiaiga, ua faʻamalosia i tatou e faʻapea o loʻo i ai se "ituaiga totonu o le gagana", i upu a Wilhelm von Humboldt.2tuto'atasi mai mea ta'ito'atasi ma aganu'u.

O le kalama lautele o loʻo faʻaalia i gagana faʻapitoa, ma tuʻuina atu ia i latou se seti o avanoa

I lou manatu, e le faasino le gagana i mea faitino, e faasino i uiga. E fete'ena'i, a ea?

O se tasi o fesili muamua e fesiligia e filosofia ia lava o le fesili a Heraclitus: e mafai ona laa faalua i le vaitafe tutusa? E faapefea ona tatou iloa o le vaitafe lava lea e tasi? Mai le va'aiga o le gagana, o lona uiga o lou fesili ifo ia te oe lava pe fa'apefea ona fa'ailoa mai ni fa'aletino e lua i le upu lava e tasi. E mafai ona e suia lona kemisi pe toe suia lona tafe, ae o le vaitafe o le a tumau pea o se vaitafe.

I le isi itu, afai e te setiina ni pa puipui i le talafatai ma taʻavale tane suauʻu i luga, o le a avea ma "auala". Afai e te suia lona pito ma faʻaaogaina e faʻatautaia ai le taulaga, e avea ma "auala tele". I se faapuupuuga, o le vaitafe o se manatu, o se mafaufau, ae le o se mea. O lea ua uma ona faamamafa e Aristotle.

I se auala uiga ese, na o le pau le gagana e fesoʻotaʻi saʻo i mea o le gagana a manu. O lea ma lea tagi a se manuki, faatasi ai ma lea ma lea gaioiga, o le a malamalama manino e ona aiga o se faailoga o le matautia: iinei o le faailoga e faasino tonu i mea. Ma e te le tau mana'omia le iloa po'o le a le mea o lo'o tupu i le mafaufau o le manuki e te malamalama ai pe fa'apefea ona galue. O le gagana a le tagata e le maua lenei meatotino, e le o se auala e faʻasino ai.

E te te'ena le manatu e fa'atatau i le tele o fa'amatalaga o lo tatou malamalama i le lalolagi i le fa'atamaoaigaina o upu o la tatou gagana. O le a la le matafaioi e te tofia i le eseesega o gagana?

Afai e te vaʻavaʻai totoʻa, o le ae iloa ai o le eseesega i le va o gagana e masani ona papaʻu. O gagana e leai se upu faʻapitoa mo le mumu e taʻua o le "lanu o le toto." O le upu "vaitafe" e aofia ai le lautele o mea faʻapitoa i Iapani ma Swahili nai lo le Igilisi, lea tatou te iloa ai le va o se vaitafe (vaitafe), o se vaitafe (vaitafe) ma se vaitafe (vaitafe).

Ae o le uiga autu o le "vaitafe" o loo i ai pea i gagana uma. Ma e tatau ona i ai, mo se mafuaaga faigofie e tasi: e le manaʻomia e tamaiti le iloa o suiga uma o se vaitafe pe aʻoaʻoina uma uiga o le faaupuga "vaitafe" ina ia mafai ona maua lenei uiga autu. O lenei malamalama o se vaega masani o latou mafaufau ma e tutusa lava le i ai i aganuu uma.

Afai e te vaʻavaʻai totoʻa, o le ae iloa ai o le eseesega i le va o gagana e masani ona papaʻu.

E te iloa o oe o se tasi o faifilosofia mulimuli e tausisi i le manatu o le i ai o se natura faʻapitoa o le tagata?

E lē taumatea, e iai le natura faaletagata. E le o matou o manuki, e le o ni pusi, e le o ni nofoa. O lona uiga e iai o tatou lava natura, lea e faʻaeseese ai i tatou. Afai e leai se natura faaletagata, o lona uiga e leai se eseesega o au ma le nofoa. E faavalevalea lea mea. Ma o se tasi o vaega taua o le natura faaletagata o le tomai i le gagana. Na maua e le tagata lenei tomai i le faagasologa o le evolusione, o se uiga o le tagata o se ituaiga meaola, ma e tutusa uma lava i tatou.

E leai se vaega faapena o tagata e maualalo le tomai i le gagana nai lo isi. Ae mo le eseesega o tagata taitoatasi, e le taua. Afai e te ave se tamaititi mai se ituaiga o Amazon e leʻi faʻafesoʻotaʻi ma isi tagata mo le luasefulu afe tausaga talu ai ma siitia o ia i Pale, o le a ia tautala Farani vave.

I le i ai o fausaga faanatura ma tulafono o le gagana, e te va'aia ai se finauga e lagolagoina ai le sa'olotoga.

O se mafutaga talafeagai lea. E leai se fatufatuga e aunoa ma se faiga o tulafono.

O se punavai: filosofia mekasini


1. John Dewey (1859-1952) o se tagata faifilosofia Amerika ma se faiaoga fou, tagata soifua, lagolago o le pragmatism ma meafaigaluega.

2. Faifilosofia ma le gagana Prussian, 1767-1835.

Tuua se tali