“E Le Na'o le Vaivai”: Iloaina ma Faatoilaloina o le Fa'anoanoa Fa'atama

Iā Novema 11, 2019, i Moscow, na paʻū ai i fafo se fafine e 36 tausaga le matua mai le faamalama o se fale ma lana fanau e toʻalua. Ua maliliu le tina ma lana tama teine ​​laitiiti, o le atalii e ono tausaga le matua o loo i ai i le tausiga tigaina. E iloa a o leʻi maliu, na taʻua e le fafine le falemaʻi i le tele o taimi: o lana tama teine ​​​​na musu e susu. Talofa, o ia tulaga mataʻutia e le masani ai, ae toaitiiti tagata e talanoa e uiga i le faʻafitauli o le atuatuvale o le tina failele. Matou te lolomiina se vaega mai le tusi a Ksenia Krasilnikova "E le na o le vaivai. Auala e iloa ma foia ai le atuatuvale o le tina failele.

Fa'afefea ona Iloa pe na tupu ia te oe: Fa'ailoga o le Fa'anoanoa Fa'atama

Sa ou masalomia le atuatuvale o le tina failele pe a ma le vaiaso talu ona ou fanau. Mulimuli ane, na ou iloa ai e tusa ma le 80% o aʻu faʻailoga e fetaui lelei i le ata masani o le falemaʻi o le maʻi. O fa'ailoga masani o le fa'anoanoa o le tina failele o lagona fa'anoanoa, lagona fa'aletonu o oe o se matua leaga, fa'alavelave le moe ma le mana'o, ma fa'aitiitia le mafaufau. O le tele o fafine e maua i lenei suʻesuʻega e oʻo mai i manatu eseese e uiga i le faʻaleagaina o la latou tama (faʻatusatusaga e faasino i mafaufauga mataʻutia e matua ese lava mai mea e manaʻo i ai le tagata. - Approx. Science ed.).

Afai e le faʻateleina le atuatuvale ona o le psychosis, e le lolo atu se fafine ia i latou, ae o tina o loʻo i ai se tulaga ogaoga o le maʻi, faʻatasi ma mafaufauga pule, e ono fasiotia ai le la tama. Ma e le ona o le ita, ae ona o le manao e faafaigofie le olaga mo ia ma se matua leaga. “Sa pei aʻu o se fualaau faisua, e mafai ona ou taoto i luga o le moega i le aso atoa,” o le tala lea a Margarita e 20 ona tausaga. — O le mea e sili ona leaga o le malamalama e leai se mea e mafai ona toe faafoʻisia. O se tamaitiiti e faavavau, ma sa ou manatu ua lē o toe iā te aʻu loʻu ola. O le maʻitaga na faateʻia ai Margarita, o le tulaga na faigata ona o se mafutaga faigata ma lana tane ma se tulaga faigata tau tupe.

O auga o le faaletonu o le tina failele e foliga mai o se vaega ma se vaega o le tulaga faatina

“Sa faigofie le ma'itaga, e aunoa ma se toxicosis, fa'amata'u o le fa'atofano, fula ma le mamafa tele. <...> Ma ina ua lua masina le matua o le tamaitiiti, sa amata ona ou tusi atu i aʻu uo ua avea loʻu olaga ma seoli. Sa ou tagi i taimi uma,” o le tala lea a Marina e 24 tausaga. — Ona amata ai lea ona ou osofaʻia o aʻu: Na ou solia loʻu tinā. Sa ou manao ina ia faasaoina mai lo’u tulaga faatina ma faasoa mai ia te au faigata ma faigata. Ina ua lima masina le matua o le tamaitiiti, sa faigata mea uma ia te au: savali, alu i se mea, alu i le vaitaele. Sa miti lava Marina i se tamaitiiti; o le atuatuvale na tupu ia te ia sa lei faamoemoeina mo ia.

“O loʻu olaga, lea na ou fausia ai piliki i piliki e pei lava ona ou fiafia i ai, na faafuasei ona paʻu,” o upu ia a Sofia e 31 tausaga. “Na faaletonu mea uma, e leai se mea na manuia mo a’u. Ma ou te leʻi vaʻaia ni faʻamoemoega. Sa na ona ou fia moe ma tagi.”

Sa lagolagoina Sofia e aiga ma uo, sa fesoasoani lona toalua i le tamaitiiti, ae sa le mafai lava ona feagai ma le atuatuvale e aunoa ma se fesoasoani faafomai. O le tele o taimi, o fa'afitauli o le soifua maloloina o le mafaufau pe a fai failele e le mafai ona iloa ona o a latou fa'ailoga masani (e pei o le vaivai ma le le mautonu) e foliga mai o se vaega o le tulaga fa'atina pe e feso'ota'i ma se fa'ata'ita'iga fa'atina.

“O le a le mea na e faamoemoeina? Ioe, e le momoe tina i le po!", "Na e manatu o se tafaoga?", "Ioe, e faigata tamaiti, na ou filifili e avea ma tina - ia onosai!" O nei mea uma e mafai ona faʻalogoina mai aiga, fomaʻi, ma o nisi taimi mai tagata faigaluega totogi e pei o faufautua susu.

I lalo ua ou lisiina faailoga masani o le atuatuvale o le tina failele. O le lisi e faʻavae i luga o faʻamatalaga ICD 10 i luga o le atuatuvale, ae na ou faʻaopoopoina i se faʻamatalaga o oʻu lava lagona.

  • Lagona o le faanoanoa/gaogao/te'i. Ma e le gata i le lagona faapea e faigata le tulaga faatina. O le tele o taimi, o nei mafaufauga e o mai faatasi ma le talitonuga e le mafai ona e feagai ma le tulaga fou o mataupu.
  • Loimata e aunoa ma se mafuaaga.
  • Lelavā ma le leai o se malosi e le toe faʻatumu e tusa lava pe mafai ona e moe mo se taimi umi.
  • Le le mafai ona fiafia i le mea sa masani ona avea ma se fiafia - se massage, se taele vevela, se ata tifaga, se talanoaga filemu e ala i le moligao, poʻo se feiloaiga ua leva ona faʻatali ma se uo (o le lisi e le gata).
  • Faigata e taulai atu, manatua, fai faaiuga. E le mafai ona mafaufau, e le oo mai upu i lou mafaufau pe a e manao e fai se tala. E te le manatua le mea na e fuafua e fai, o loʻo i ai se puao faifai pea i lou ulu.
  • Tausalaina. E te manatu e tatau ona sili atu lou tulaga faatina nai lo oe. E te manatu e sili atu mea e tatau i lau tama. E te taumānatu pe o malamalama o ia i le faigatā o lou tulaga ma lagona e te lē o maua le olioli i le faatasitasi ma ia.

E foliga mai ia te oe ua e mamao tele mai le pepe. Atonu e te manatu o loo ia manaʻomia se isi tinā.

  • Le mapu po'o le popole tele. E avea ma se aafiaga i tua, lea e le mafai ai e sedative fualaau faasaina po o faiga malolo malolo atoatoa. O se tasi i lenei vaitau e fefe i mea patino: maliu o e pele, falelauasiga, faʻalavelave mataʻutia; o isi e oo i le mata’u lē talafeagai.
  • Fa'anoanoa, itaitagofie, lagona o le ita po'o le ita. O se tamaitiiti, tane, aiga, uo, soo se tasi e mafai ona ita. O se apa e leʻi fufuluina e mafai ona tupu ai le ita ita.
  • O le musu e vaai aiga ma uo. Atonu e le fiafia oe ma lou aiga i le lē fegalegaleai, ae e leai se mea e mafai ona fai.
  • Faigata i le fausia o se sootaga faalelagona ma le tamaitiiti. E foliga mai ia te oe ua e mamao tele mai le pepe. Atonu e te manatu o loo ia manaʻomia se isi tinā. E faigata ia te oe ona faʻalogo i le tamaititi, o fesoʻotaʻiga ma ia e le maua ai se fiafiaga, ae, i se isi itu, e faʻaleagaina ai le tulaga ma faʻateleina ai le lagona o le tausalaina. O nisi taimi atonu e te manatu ai e te le alofa i lau tama.
  • O masalosaloga i lo latou gafatia e tausia se tamaitiiti. E te manatu o loʻo e faia mea sese uma, o loʻo tagi o ia ona e te le paʻi lelei ia te ia ma e te le malamalama i ona manaʻoga.
  • O le momoe faifaipea pe, i se isi itu, le mafai ona moe, tusa lava pe o moe le tamaititi. O isi fa'alavelave moe e ono tupu: mo se fa'ata'ita'iga, e te ala i le po ma e le mafai ona toe moe, tusa lava pe e te matua vaivai. Po o le a lava le tulaga, o lau moe e matua leaga lava - ma e foliga mai e le gata ona e iai sau tamaititi e ee i le po.
  • Fa'aletonu le mana'o: a le o le fia 'ai faifaipea, pe le mafai ona e tu'uina sina mea'ai itiiti i totonu ia te oe.

Afai e te matauina le fa pe sili atu faʻaaliga mai le lisi, o se taimi lea e saili ai se fesoasoani mai se fomaʻi

  • Le atoatoa le fiafia i feusuaiga.
  • Tiga le ulu ma maso.
  • Lagona o le leai o se faamoemoe. E foliga mai o le a le pasi lava lenei setete. O se fefe mata'utia o nei aafiaga faigata e ia te oe e faavavau.
  • Mafaufauga o le faatiga ia te oe lava ma/poo le pepe. O lou tulaga ua matua le mafai ona tatalia ma amata ai e le mafaufau ona suʻe se auala e alu ese ai, o nisi taimi e sili ona mataʻutia. E masani lava o uiga i na mafaufauga e faitioina, ae o latou foliga vaaia e matua faigata lava ona tauaveina.
  • Mafaufau e sili le oti nai lo le faaauau pea ona oo i nei lagona uma.

Manatua: afai e iai ni ou mafaufauga e pule i le ola, e te manaʻomia vave se fesoasoani. E mafai e matua taʻitoʻatasi ona oʻo i se tasi pe lua faʻamaoniga mai le lisi o loʻo i luga, ae o nei mea e masani ona sosoo ai ma taimi o le soifua manuia ma le faʻamoemoe. O i latou e mafatia i le atuatuvale o le tina failele e masani lava ona latou mauaina le tele o faailoga, ma o nisi taimi e tasi, ma latou te le alu ese mo vaiaso.

Afai e te matauina le fa pe sili atu faʻaaliga mai le lisi ia te oe lava ma iloa ua e nofo faʻatasi ma i latou mo le silia ma le lua vaiaso, o se taimi lea e saili ai se fesoasoani mai se fomaʻi. Manatua o le suʻesuʻega o le atuatuvale o le tina failele e mafai ona faia e se fomaʻi faapitoa, ma e le o se tusi lenei.

Fa'afefea ona fa'atatauina oe lava: Le Edinburgh Postpartum Depression Rating Scale

Ina ia suʻesuʻeina mo le atuatuvale o le tina failele, na fausia ai e le au suʻesuʻe o le mafaufau Sikotilani JL Cox, JM Holden ma R. Sagowski le mea e taʻua o le Edinburgh Postpartum Depression Scale i le 1987.

Ole su'esu'ega lea a le tagata lava ia e sefulu. Ina ia tofotofoina oe lava, vase le tali e sili ona fetaui lelei ma ou lagona i le fitu aso ua tuanaʻi (taua: E LE o ou lagona i le aso).

1. Sa mafai ona ou ata ma vaai i le itu malie o le olaga:

  • E pei ona masani ai (0 points)
  • E itiiti ifo nai lo le masani (1 points)
  • E mautinoa e itiiti ifo nai lo le masani (2 points)
  • E leai lava (3 points)

2. Sa ou vaai atu i le lumanai ma le fiafia:

  • I le tulaga tutusa e pei ona masani ai (0 points)
  • E itiiti ifo nai lo le masani (1 points)
  • E mautinoa e itiiti ifo nai lo le masani (2 points)
  • Toetoe lava leai (3 points)

3. Na ou tuua'ia a'u lava ina ua faaletonu mea:

  • Ioe, i le tele o tulaga (3 points)
  • Ioe, o nisi taimi (2 points)
  • E le masani (1 points)
  • Toetoe lava leai (0 points)

4. Sa ou popole ma popole mo le leai o se mafuaaga:

  • Toetoe lava leai (0 points)
  • E seasea (1 points)
  • Ioe, o nisi taimi (2 points)
  • Ioe, e masani lava (3 points)

5. Na ou lagona le fefe ma le popole e aunoa ma se mafuaaga manino:

  • Ioe, e masani lava (3 points)
  • Ioe, o nisi taimi (2 points)
  • Leai, e le masani (1 points)
  • Toetoe lava leai (0 points)

6. Ou te leʻi feagai ma le tele o mea:

  • Ioe, i le tele o tulaga ou te leʻi gafatia uma (3 points)
  • Ioe, o nisi taimi ou te leʻi lelei e pei ona masani ai (2 points)
  • Leai, o le tele o taimi na ou faia lelei (1 points)
  • Leai, na ou faia e pei lava o taimi uma (0 points)

7. Sa ou matuā lē fiafia ua lē mafai ai ona ou moe lelei;

  • Ioe, i le tele o tulaga (3 points)
  • Ioe, o nisi taimi (2 points)
  • E le masani (1 points)
  • E leai lava (0 points)

8. Sa ou lagona le faanoanoa ma le le fiafia:

  • Ioe, o le tele o taimi (3 points)
  • Ioe, e masani lava (2 points)
  • E le masani (1 points)
  • E leai lava (0 points)

9. ‘Ua ‘ou matuā lē fiafia, ‘ua ‘ou tagi;

  • Ioe, o le tele o taimi (3 points)
  • Ioe, e masani lava (2 points)
  • Na'o nisi taimi (1 points)
  • Leai, leai (0 points)

10. Na oo mai le manatu i lo’u mafaufau e faatiga ia te au lava;

  • Ioe, e masani lava (3 points)
  • O nisi taimi (2 points)
  • Toetoe lava leai (1 points)
  • E leai lava (0 points)

iʻuga

0-8 points: maualalo le avanoa o le atuatuvale.

8-12 points: e foliga mai o loʻo e feagai ma pepe lanumoana.

13-14 points: ono mafai ona maua le atuatuvale o le tina failele, e tatau ona faia ni puipuiga.

15 points pe sili atu: maualuga le avanoa e maua ai le atuatuvale ile falemaʻi.

Tuua se tali