Meaʻai mo le teʻi

Faʻamatalaga lautele o le faʻamaʻi

 

O le te'i o se tuufaatasiga o faaletonu o le fatu, manava, faapea foi ma le neuro-endocrine regulation ma metabolism ona o le soona ita.

O mafuaʻaga:

O se tulaga o le te'i e tupu pe a fa'aitiitia le tafe toto o se tagata i se tulaga aupito maualalo, mo se fa'ata'ita'iga, ona o le tele o le ma'i toto, fa'amama, allergies, sepsis, po'o fa'ama'i o le fatu fatu.

Faailoga:

  • Fefe po o le fiafia;
  • Lanu lanumoana o laugutu ma fao;
  • Tiga o le fatafata;
  • Le mautonu;
  • niniva, matapogia, fa'aitiitia le toto, pa'u;
  • Susū pa'u aisa;
  • Taofi po'o le fa'aitiitiga ole urination, fa'ateleina le afu;
  • Pusa vave ma manava papa'u;
  • Le malosi, le iloa.

manatu:

E tele ituaiga o te'i, e fa'atatau i le mafua'aga. Fa'avae:

  1. 1 Tiga;
  2. 2 Hemorrhagic (o se taunuuga o le leiloa toto);
  3. 3 Cardiogenic;
  4. 4 Hemolytic (faatasi ai ma le tuiina o le toto o se isi vaega);
  5. 5 Fa'alavelave;
  6. 6 Mu;
  7. 7 Oona fa'ama'i;
  8. 8 Anaphylactic (i le tali atu i se allergen), ma isi.

Mea'ai maloloina mo le te'i

O le togafitiga o le te'i e aofia ai le faʻaumatiaina o lona mafuaʻaga, le faʻamaʻi na mafua ai se tulaga faapena. Ole mea'ai ole ma'i fa'apea e fa'alagolago sa'o ile mea lea. O le mea lea:

 
  • I le tulaga o le mu teʻi, e tatau ona filifili oloa e puipuia ai le faʻamaina o le tino, faʻasaʻo faʻagasologa metabolic, aveese toxins mai le tino ma faʻaosofia ana galuega puipuia. E sili mea'ai vela pe ausa. O aano o manufasi (pisupo, lapiti, moa) ma i'a pa'u (pike perch, hake) e talafeagai. O aano o manu o le a faʻatumuina le tino i le uʻamea ma polotini, ma iʻa - faʻatasi ai ma gaʻo gaʻo polyunsaturated aoga o le vasega omega, faʻapea foʻi ma iodine, potassium, magnesium, bromine, cobalt ma vitamini A, B, D, PP. Latou te le gata ina faʻateleina le faʻaleleia ma faʻaopoopo le malosi taua i se tagata, ae fesoasoani foi i le fausiaina o sela sela, faʻapea foʻi ma le faʻatulagaina o le cardiovascular system. O le mea lea, o i'a o le a aoga i le cardiogenic te'i foi.
  • E lelei le ai o le susu ma le susu. Afai o loʻo tatou talanoa e uiga i le teʻi mu, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi e uiga i meaʻai, talu ai afai e matuaʻi mu le tagata, e mafai e le fomaʻi ona faʻateʻaina meaʻai o le lactic acid (kefir, yogurt) ina ia aua neʻi mamafa le manava ma aua neʻi faʻafefe. . O le susu e iai polotini, e mitiia lelei ma e fesoasoani fo'i e tau fa'ama'i fa'ama'i ona o le immunoglobulins e maua mai i lenei oloa. O le mea lea, e fautuaina mo tagata e maua i faʻamaʻi pipisi oona. O le susu fo'i e fa'aitiitia ai le toto ma e iai mea e fa'amalieina ai. E le gata i lea, e faʻaititia ai le acidity o le manava ma e iai sona aoga aoga i le paʻu. Kefir, ona o lona toʻafilemu aʻafiaga, fesoasoani i neuroses ma faʻalavelave o le neura. O le sisi e iai vitamini A ma le B, e iai sona aafiaga aoga i le paʻu, e fesoasoani i le tino e tetee atu i faʻamaʻi ma toxins, ma faʻaitiitia ai le manaʻo.
  • E aoga le 'ai o suau'u fuala'au (olive, sunflower, sana). Latou te faʻamalieina le tino i vitamini A, D, E, F, faʻapea foʻi ma elemene. O nei oloa e fesoasoani i faʻafitauli o le toto, faʻamaʻi cardiovascular, ma le gaʻo. Latou te faʻasaʻoina le metabolism, maua ni mea faʻamalolo manuʻa, ma faʻateleina le puipuiga.
  • E fautuaina foi e 'ai cereals, aemaise buckwheat, ona o le maualuga o meaʻai. Latou te fa'amalieina le tino i alava ma fesoasoani e tetee atu i ma'i fatu. E le gata i lea, o le buckwheat e taua tele mo faʻamaʻi cardiovascular ma le maʻisuka, aua o loʻo i ai le magnesium ma le potassium. O le karite penina e fa'asusu ai le tino i vitamini B ma antioxidants, e fesoasoani ai e taute'a ai toxins leaga ma fa'amalosia lona puipuiga. E aoga le araisa ona o le maualuga o le folic acid, thiamine ma le carotene, o loʻo aʻafia i le faʻagasologa o le hematopoiesis ma faʻasaʻo le metabolism, faʻapea foʻi ma le aveesea o masima leaga mai le tino. O le Millet e faʻaleleia le gaogao, ma o le oatmeal e puipuia ai le faʻaalia o le cholesterol, puipuia puipui o vaʻa toto. O nisi taimi e fautuaina e fomaʻi le faʻaaogaina o le semolina, aua e faʻamalieina lelei le tino ma e faigofie ona faʻafefe.
  • E mafai ona e 'ai fualaau faisua ma fualaau e le o ni acidic i foliga o le jelly, mousse, jelly, aua latou te faʻamalieina le tino i vitamini aoga ma minerale, faʻateleina lona puipuiga. E mafai ona e kukaina supa fualaau faisua, e faʻafefe lelei foi ma maua ai se aoga aoga i le faiga o meaʻai. E le gata i lea, o fualaau faisua vela o loʻo i ai o loʻo taofia uma a latou seti vitamini.
  • Mai le vai, e mafai ona e inuina sua o fualaau e le o ni acidic ua faʻafefeteina i le vai (latou te faʻatumuina le tino i minerale ma vitamini ma faʻateleina le puipuiga), lauti vaivai ma le susu (e fautuaina mo faʻamaʻi pipisi, oona, maʻi cardiovascular, vaivai, faʻamaʻi o le gastrointestinal tract ona o mea o loʻo i totonu o amino acids i lauti, lea e tuʻufaʻatasia lelei ma le susu emulsion), faʻapea foʻi ma le decoction o le rosehip (e faʻaititia ai le toto ma faʻateleina le puipuiga, e iai sona aafiaga aoga i le faagasologa o le hematopoiesis, faʻapea foʻi ma le cardiovascular system.Ae ui i lea, o tagata e maua i le thrombosis, gastritis ma le hypervitaminosis C e tatau ona faʻatalanoa se fomaʻi aʻo leʻi faʻaaogaina).

Fesoasoani muamua mo le te'i

O le fesoasoani muamua i se tagata ua te'i o le aveesea lea po'o le fa'avaivaia o le mafua'aga na mafua ai le te'i. E masani lava, e fesoasoani le ammonia i lenei mea, lea e tuʻuina atu i le tagata manua e sogisogi, faʻamafanafanaina i paʻu vevela, lauti, lea e ofoina atu i le tagata maʻi. E mafai foi ona e avatu le ava malosi po o le vodka e inu ai, pe na o le analgin, ma ia mautinoa e valaau se falemaʻi.

Afai o le mafuaʻaga o le teʻi o le toto, e manaʻomia le faʻaogaina o se fusi faʻamalosi, ma afai o loʻo i ai se gau, ona le faʻaogaina lea. Afai o le te'i e mafua mai i le vai (mai le malemo), afi (mai le asphyxiation e le carbon monoxide), poʻo vailaʻau (mai mu), faʻaumatia. Ma o le mea autu o le manatua o fesoasoani faafomaʻi taimi e mafai ona laveaʻiina le ola o se tagata.

Mea'ai mata'utia ma leaga i le te'i

Talu ai ona o le teʻi e mafua mai i maʻi, manuʻa, allergen poʻo le tuiina o le toto, o le lisi o meaʻai mataʻutia e fesoʻotaʻi saʻo ma nei vaega. Ae,

  • E le manaʻomia le taumafaina o mea inu ma caffeine, aua e aʻafia ai le neura, ma e mafai ona faʻaosofia ai faʻafitauli o faʻamaʻi.
  • O le tele o le taumafaina o suamalie e mafai ona mafua ai le faʻalavelaveina o le gastrointestinal tract ma, o se taunuuga, faʻalavelave i le tino.
  • O mea inu 'ava malosi e afaina pe a 'ona le tino i mea oona.
  • O meaʻai gaʻo tele, faʻapea foʻi ma mea vevela, ulaula, masima, meaʻai apa, e fesoasoani i le faʻavaeina o le cholesterol ma i ai se aʻafiaga leaga i le cardiovascular system.
  • E le aofia ai pulou, aua latou te faia se avega i luga o le tino i le taimi o le gaogao.
  • Faatasi ai ma le te'i mu, o mea'ai o le lactic acid ma fuamoa vela e mafai ona le aofia ai, ona e mamafa tele le gastrointestinal tract.

Atu!

O le pulega e le tali atu mo soʻo se taumafaiga e faʻaoga le faʻamatalaga saunia, ma e le faʻamautinoaina o le a le afaina ai oe lava ia. O mea e le mafai ona faʻaaogaina e faʻatonu ai togafitiga ma faia se faʻamaoniga. Faʻatalanoa i taimi uma lau fomaʻi faʻapitoa!

Meaʻai lelei mo isi faʻamaʻi:

Tuua se tali