Pleurisy – Mafuaaga, Fa'ailoga, Togafitiga

Pleurisy – Mafuaaga, Fa'ailoga, Togafitiga

O le pleurisy e faʻaalia i le mumū o le pleura, o le membrane e ufiufi ai mama. O lenei gasegase e mafua ai le tiga tele i le fatafata ma isi faʻailoga faʻapitoa.

O le a le pleurisy?

Uiga o le pleurisy

Pleurisy o le fula o le pleura, o le membrane e ufiufi ai mama.

O le fula lea o le pleura e mafua ai le tiga matuitui ma le ogaoga i le fatafata ma le fatafata i le manava loloto. O le tiga e mafai foi ona faʻaogaina i totonu o tauau.

O isi fa'ailoga e mafai ona fa'aalia ai le ma'i pipii, e pei o le manava manava, dyspnea (faigata le manava), tale mago, mafatua po'o le manava papa'u.

O le asiasiga i le fomaʻi e fautuaina i le matauina o nei faʻamaoniga muamua ina ia faʻaitiitia ai le tiga. I le tulaga o se tale ogaoga, faufau, afu po'o le toto isu, e mana'omia le fa'atalanoaga vave.

O le su'esu'eina o lenei fa'ama'i e vave, pe a va'ai i fa'ailoga muamua ma fa'ailoga.

O isi suʻega faʻaopoopo e mafai ona faʻamaonia ai lenei faʻamaʻi, e pei o:

  • su'ega toto, e iloa ai le iai o mea fa'aletino e feso'ota'i ma se fa'ama'i;
  • leitio;
  • ultrasound;
  • biopsy, o se tamai faʻataʻitaʻiga o le pleura.

O nisi ituaiga o pleurisy e mafai ona eseese:

  • La purulent pleurisy, taunuuga o lavelave o le niumonia. E masani lava ona tupu ai le faaputuputuina o le sua i totonu o le lua pleural.
  • La pleurisy faaumiumi, i'uga o le pleurisy e tumau i le taimi (sili atu i le tolu masina).

Mafuaaga ole pleurisy

I le tele o tulaga o le pleurisy, o le mafuaʻaga muamua o se faʻamaʻi viral (pei o le fulū, mo se faʻataʻitaʻiga) poʻo siama (i le tulaga o le niumonia, mo se faʻataʻitaʻiga).

O siama e nafa ma pleurisy e mafai ona: virus influenza (virus e nafa ma fulū), Epstein-Barr Virus, cytomegalovirus, ma isi.

Ole siama ole tele ole puna ole pleurisy e toe amata: streptococcus, staphylococcus poʻo streptococcus aureus methicillin-resistant (e maua aemaise ile falema'i).

I ni tulaga e seasea ona tupu, o le pleurisy e mafai ona mafua mai i le fausiaina o se toto masaa, taofia le tafe atu o le toto i le mama pe a tupu embolism embolism poo le kanesa o le mama.

O isi mafua'aga e mafai fo'i ona mafua mai ile fa'ama'i, ae maise ole ta'otoga o le manava, chemotherapy, radiotherapy, fa'ama'i pipisi mai le HIV (AIDS virus), po'o le mesothelioma (ituaiga o mama o le kanesa).

O ai ua afaina ile pleurisy

Pleurisy o se fula o le manava e mafai ona afaina tagata uma.

E ui i lea, o le matutua (65 tausaga ma sili atu), e sili atu ona popole ona o lo latou faʻateleina o faʻamaʻi pipisi.

Fa'ailoga, fa'ailoga ma togafitiga mo pleurisy

Fa'ailoga ole pleurisy

O fa'ailoga autu e feso'ota'i ma le pleurisy toe amata tiga tele o le fatafata. O nei tiga e fa'amamafa i le tulaga o le manava loloto, tale po'o le mafatua.

O lenei tiga e mafai ona lagona i totonu o le fatafata pe sosolo atu i isi vaega o le tino, aemaise o tauau ma tua.

O isi faʻaʻailoga e mafai foi ona fesoʻotaʻi ma le pleurisy, faʻatasi ai ma nei:

  • o le faigata manava, aemaise lava le manava;
  • a tale mama ;
  • of fiva (aemaise lava i tamaiti);
  • a mamafa leiloa e aunoa ma se isi mafuaaga autu.

O a'afiaga o le pleurisy

O fa'alavelave fa'alavelave mo le atina'eina o sea fa'ama'i e masani lava o fa'ama'i viral po'o siama o le pleura.

Ta'otoga o mama, kanesa po'o le pulmonary embolism.

O tagata e vaivai le puipuiga o le tino (tagata matutua, tagata o loʻo i ai se faʻamaʻi masani masani, tagata e vaivai le tino puipuia, ma isi) e sili atu le lamatiaga o le atiaʻe o le pleurisy.

E faapefea ona togafitia pleurisy?

Togafitiga mo le fa'ama'i e fa'alagolago i le mafua'aga autu.

I le tulaga o se siama viral, pleurisy e mafai ona togafitia faʻafuaseʻi ma e aunoa ma se togafitiga. E le gata i lea, afai o le pleurisy e mafua mai i se siama siama, e masani ona faʻaaoga togafitiga faʻamaʻi e faʻatapulaʻa faʻalavelave ma faʻaitiitia ai faʻamaoniga.

Nonsteroidal anti-inflammatory drugs e mafai ona fa'atonuina e fa'aitiitia ai fa'ailoga ma fa'amama ai le tiga.

Tuua se tali