O nisi mea moni e uiga i fuala'au papa'e

E masani ona tatou manatu faatauvaa i fuala'au papa'e. E ui i le leai o ni lanu, o fualaau faisua paʻepaʻe e mauoa i meaʻai e pei ole vitamini B, vitamini C, potassium, magnesium, ma seleni. I fuala'au pa'epa'e, o le ae maua ai fo'i phytonutrients e fa'aleleia ai le puipuiga e puipuia ai i tatou mai fa'ama'i.

O a la fualaau faisua o loʻo tatou talanoa ai: - cauliflower - garlic - kohlrabi - aniani - parsnips - turnips - champignons o loʻo i ai le sulforaphane, o le sulfur compound e faʻaumatia ai sela o le kanesa. Ina ia filifilia se ulu lelei o le kalipila, ua lava le gauai atu i le inflorescences - e le tatau ona i ai ni lanu samasama. O le faʻailoga lona lua o le lelei o laulaau fou, susulu, lanumeamata, lea, i le ala, e mafai ona 'ai ma o le a avea ma se faʻaopoopoga lelei i le supa. , e aofia ai champignons, afaina ai mea o loʻo i totonu o le lipids ma le kulukose i totonu o le toto, pulea le mamafa ma le puipuiga, tuʻuina atu le tino i meaʻai ma antioxidants. O le fa'aopoopoina o pulouaitu i lau mea'ai fualaau faisua e manuia ai lou soifua maloloina. E tusa ai ma se suʻesuʻega a le Centers for Disease Control and Prevention i Saina, o tagata e 'ai susu mata a itiiti ifo i le 2 taimi i le vaiaso e 44% maualalo le lamatiaga o le kanesa o le mama. Afai e te le fiafia i le kalaka mata, e faʻatagaina e falai i se vevela maualalo (maualuga vevela e aveesea ai nisi o mea aoga).

Tuua se tali