Teuina o Fuaisa: E te Manaomia I taimi uma se Pusa?

E le taumate, o le toatele o tatou ua masani i le teuina o fualaau faisua i totonu o le pusaaisa. Ae ui i lea, e tusa ai ma tagata atamamai, mo le teuina o nisi ituaiga o fualaau faisua ma fualaau aina, e le mafai ona e mafaufauina se nofoaga sili atu ona leaga nai lo le pusaaisa. Ioe, ioe, i se tulaga malulu, o fualaau faisua e matua lemu ma, o se taunuuga, e faifai malie. Ae i le taimi lava e tasi, o le pusaaisa e faʻamago mea uma e oʻo i totonu.

Ia mafaufau nei: o le ā le siʻosiʻomaga e tutupu ai vaega o fualaau faisua tatou te ʻai? O le a ta'u mai ai ia i tatou le auala sili e teu ai i totonu o la tatou umukuka. I le mulimuli ai i lenei manatu, pateta, faapea foi aniani, kāloti, ma isi fualaau faisua, o le a sili atu ona lelei i fafo atu o le pusaaisa-fai mai, i totonu o se kapoti faʻalelei lelei.

 

O pateta malulu, i le ala, e mafai ona mafua ai ni lamatiaga faʻafuaseʻi i le soifua maloloina: e pei ona fai mai se lipoti a le New Scientist 2017, "E le tatau ona e teuina pateta mata i totonu o le pusaaisa. I le maualalo o le vevela, o le enzyme e taʻua o le invertase e talepeina le sucrose i le kulukose ma le fructose, lea e mafai ona fausia ai le acrylamide i le taimi o kuka." O le faʻasalalauga na faia i le tali atu i lapataiga mai le UK Food Standards Agency e uiga i aʻafiaga e ono aʻafia ai le acrylamide, lea e sili atu pe a kuka pateta i le vevela i luga aʻe o le 120 ° C - lea, e tatau ona maitauina, e aofia ai le tele o ipu, mai meataalo. e tunu, i le vaega lamatia. . O le mea moni e faapea, e tusa ai ma suʻesuʻega, o le acrylamide e mafai ona avea ma mea e mafai ona faʻaosofia ai ituaiga uma o kanesa. Peitaʻi, na vave ona faamafanafanaina e le New Scientist le aufaitau e ala i le taʻua o se failauga mo se faalapotopotoga e suʻesuʻe ai le kanesa i Peretania e faapea "e leʻi faʻamautuina le sootaga saʻo o le acrylamide i le kanesa."

Ae faapefea isi fualaau faisua? E tusa ai ma le faamatalaga a Jane Scotter, o se tagata tomai faapitoa i fualaau aina ma fualaau faisua ma e ona le faatoaga biodynamic, “O le tulafono auro o le: afai o se mea ua matua i le la ma ua maua lona suamalie masani ma le mama, aua le tuu i totonu o le pusaaisa.” O lona uiga, mo se faʻataʻitaʻiga, tamato, faʻapea foʻi ma fualaau suamalie uma, e le tatau ona teuina i totonu o le pusaaisa.

 

E pei ona fai mai Sieni, “o fuala'au suamalie ma fuala'au faisua e matua faigofie lava ona mitiia ai tofo eseese ma i'u ai ina mou atu le suamalie ma le tofo." I le tulaga o tamato, o lenei mea e sili ona maitauina, aua o le enzyme e tuʻuina atu i le tamato lona tofo e faʻaumatia i le mea muamua i le vevela i lalo ole 4 ° C.

Ae, ioe, o loʻo i ai se faʻaoga saʻo mo le pusaaisa. O le fautuaga lenei a Sieni: “O lau latisi po o lau sipuni, afai e te le o fuafua e ai i le taimi lava lena, e mafai ona tuu saogalemu i totonu o le pusaaisa – pei o le tele o fualaau faisua lanumeamata, e umi atu ona teu i le malulu.”

Ae faʻafefea ona puipuia laulaau mai le mago pe afai e 90% vai? Fai mai Sieni, “E tatau ona fufulu laulaau i le vai mafanafana-ae aua le malulu, aua e faateia ai, ma e mautinoa lava e le vevela, aua o le a na o le pupuna lava—ona tatali lea, afifi i se taga pepa iila, ma tuu i totonu o le pusaaisa. . O le taga o le a fausia ai se micro-climate mo laulaau - ma e mafai ona toe faʻaaogaina i le tele o taimi - lea o le a latou toe faʻaola ai pea e ala i le mitiia o le susu na fausia i totonu o le ato.

Tuua se tali