Suesuega: O le taumafaina o aano o manufasi e afaina ai le paneta

Ua fausia se alamanuia tele i mea'ai. O le tele o ana oloa ua mamanuina e fesoasoani i tagata e faʻaitiitia le mamafa, fausia maso, pe sili atu le soifua maloloina.

Ae a o faatupulaia pea le faitau aofaʻi o le lalolagi, ua taufetuli saienitisi e atiaʻe se taumafa e mafai ona fafagaina le 10 piliona tagata i le 2050.

E tusa ai ma se lipoti fou na lomia i le British medical journal The Lancet, ua faʻamalosia tagata e 'ai le tele o meaʻai e faʻavae i laʻau ma faʻaitiitia aano o manufasi, susu ma suka i le tele e mafai ai. O le lipoti na tusia e se vaega o le 30 saienitisi mai le salafa o le lalolagi o loʻo suʻesuʻeina meaʻai ma meaʻai. Mo le tolu tausaga, sa latou suʻesuʻeina ma talanoaina lenei autu ma le faʻamoemoe o le atinaʻeina o fautuaga e mafai ona faʻaaogaina e malo e foia ai le faʻafitauli o le ola mo le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o le lalolagi.

“E tusa lava pe itiiti le faateleina o aano o manufasi mumu po o le taumafaina o susu o le a faigata ai pe le mafai foi ona ausia lenei sini,” o le tala lea a le lipoti.

Na maua e tusitala o le lipoti a latou faaiuga e ala i le fuaina o aʻafiaga eseese o le gaosiga o meaʻai, e aofia ai kasa greenhouse, vai ma le faʻaaogaina o fualaʻau, nitrogen poʻo phosphorus mai fertilizers, ma le taufaamatau i meaola eseese ona o le faʻalauteleina o faʻatoaga. O loo finau le au tusitala o le lipoti, afai e pulea uma nei mea, ona faaitiitia lea o le kasa e mafua ai suiga o le tau, ma o le a lava foi eleele e totoe e fafagaina ai le toatele o le lalolagi.

E tusa ai ma le lipoti, o aano o manufasi ma suka i le lalolagi atoa e tatau ona faʻaititia i le 50%. E tusa ai ma le saunoaga a Jessica Fanso, o le tusitala o le lipoti ma le polofesa o faiga faʻavae o meaʻai ma amioga i le Iunivesite o Johns Hopkins, o le a faʻaitiitia le taumafaina o aano o manufasi i fua eseese i vaega eseese o le lalolagi ma i vaega eseese o le faitau aofaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taumafaina o aano o manufasi i le US e tatau ona faʻaitiitia ma suia i fualaau aina ma fualaau faisua. Ae i isi atunuu o loʻo feagai ma faʻafitauli o meaʻai, o aano o manufaʻa na o le 3% o taumafa a le faitau aofaʻi.

"O le a tatou i ai i se tulaga faigata pe a leai se gaioiga e faia," o le tala lea a Fanso.

O fautuaga e faʻaitiitia ai le taumafaina o aano o manufasi, ioe, e le o se mea fou. Ae e tusa ai ma Fanso, o le lipoti fou e ofoina atu auala eseese o suiga.

Na taʻua e le au tusitala le vaega lenei o la latou galuega "The Great Food Transformation" ma faʻamatalaina taʻiala eseese i totonu, e amata mai i le le toaaga i le sili ona malosi, e le aofia ai le filifiliga a tagata faatau.

"Ou te manatu e faigata i tagata ona amata le suiga i le siʻosiʻomaga o loʻo i ai nei ona e le lagolagoina e faʻamalosi ma faiga faʻapolokiki," o le tala lea a Fanso. O lo’o fa’ailoa mai i lea ripoti, afai e sui le faiga fa’avae a le malo i fa’ato’aga e fa’atupe ai le fesoasoani, o se tasi lea o togafiti e toe fa’aleleia ai le faiga o taumafa. O le a suia ai le averesi o tau o taumafa ma fa'amalosia ai tagata fa'atau.

“Ae pe o le a lagolagoina e le lalolagi atoa lenei fuafuaga o se isi fesili. O malo o loʻo iai nei e foliga mai e le manaʻo e faia ni laasaga i lenei itu, "o le tala lea a Fanso.

Fete'ena'iga o le fa'asa

E le o tagata atamamai uma e ioe o meaʻai e faʻavae i laʻau o le ki lea i le saogalemu o meaʻai. O Frank Mitlener, o se saienitisi i le Iunivesite o Kalefonia, na ia manatu o aano o manufasi e le tutusa le fesoʻotaʻi ma suiga o le tau e mafua ai le afu.

“E moni e iai le aafiaga o lafumanu, ae e foliga mai o le lipoti lea e fai ma sao tele i aafiaga o le tau. Ae o le faʻapogai autu o faʻamaʻi gaʻo o le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo, "o le tala lea a Mitner.

E tusa ai ma le US Environmental Protection Agency, o le susunuina o suauu mo alamanuia, eletise ma felauaiga e mafua ai le tele o kasa oona. O fa'ato'aga e tusa ma le 9% o fa'aoso, ma lafumanu e tusa ma le 4%.

E le ioe foi Mitlene i le auala a le Fono mo le fuafuaina o le aofa’i o kasa oona e gaosia e lafumanu, ma e finau mai o le tele naua o vaega ninii sa tuuina atu i le methane i le fuafuaina. Pe a faatusatusa i le kaponi, e tumau pea le methane i le ea mo se vaitaimi puupuu, ae tele sona sao i le mafanafana o le sami.

Fa'aitiitia mea'ai fa'aleaga

E ui lava ina faitioina fautuaga tau taumafa o loʻo tuʻuina atu i totonu o le lipoti, o le faʻamalosi e faʻaitiitia ai otaota o meaʻai ua faʻateleina. I totonu o le US lava ia, toetoe lava 30% o meaʻai uma e faʻaumatia.

O ta'iala e fa'aitiitia ai otaota o lo'o fa'amatala atu ile lipoti mo tagata fa'atau ma tagata gaosi oloa. E sili atu le teuina ma le fa'aogaina o tekonolosi e mafai ona fesoasoani i pisinisi e fa'aitiitia mea'ai otaota, ae o a'oa'oga fa'atau o se ta'iala lelei.

Mo le toʻatele, o le suia o masaniga taumafa ma faʻaitiitia le faʻaumatia meaʻai o se faʻamoemoega faigata. Ae o Katherine Kellogg, o le tusitala o le 101 Ways to Eliminate Waste, fai mai e na o le $250 lona tau i le masina.

“E tele naua auala e fa’aaoga ai a tatou mea’ai e aunoa ma le maumau, ma ou te manatu o le to’atele o tagata latou te le iloa. Ou te iloa le kukaina o vaega uma o se fualaau faisua, ma ou te iloa o se tasi lea o aʻu masaniga sili ona aoga," o le tala lea a Kellogg.

Ae ui i lea, o Kellogg e nofo i Kalefonia, latalata i nofoaga e taugofie ai maketi a faifaatoaga. Mo isi alalafaga o loʻo nonofo i mea e taʻua o toafa o meaʻai-itulagi e le o maua ai faleoloa poʻo maketi-e mafai ona faigata le mauaina o fualaau aina ma fualaau faisua fou.

“O gaioiga uma matou te fautuaina o loʻo avanoa nei. E le o le tekinolosi o le lumanaʻi. Pau lava le mea latou te leʻi oʻo i se fua tele, ”o le tala lea a Fanso.

Tuua se tali