Teratoma

Teratoma

O le upu teratoma e faasino i se vaega o tumo lavelave. O ituaiga sili ona taatele o le ovarian teratoma i fafine ma le testicular teratoma i alii. O le latou pulega e aofia ai le aveese o le tuma e ala i taotoga.

O le a le teratoma?

Fa'amatalaga ole teratoma

Teratomas o tuma e mafai ona mama pe leaga (kanesa). O nei tuma e fai mai o germinal ona e tupu mai i sela germinal primordial (sela e maua ai gametes: spermatozoa i tane ma ova i fafine).

O fomu sili ona taatele e lua o:

  • ovarian teratoma i fafine;
  • testicular teratoma i alii.

Ae ui i lea, o teratomas e mafai foi ona faʻaalia i isi vaega o le tino. E mafai ona tatou faʻavasega faʻapitoa:

  • sacrococcygeal teratoma (i le va o le lumbar vertebrae ma le coccyx);
  • cerebral teratoma, lea e faʻaalia i le epiphysis (pineal gland);
  • mediastinal teratoma, poʻo le teratoma o le mediastinum (ituaiga o le fatafata o loʻo i le va o mama e lua).

Faʻavasegaina o teratomas

Teratomas e mafai ona matua ese lava. O nisi e mama ae o isi e leaga (kanesa).

E tolu ituaiga o teratoma ua faʻamatalaina:

  • teratoma matua o ni tuma mama e faia i aano eseese;
  • teratoma e le'i matua o ni tuma ma'i e faia i aano e le'i matua e pei o le aano o le embryonic;
  • monodermal po'o teratoma fa'apitoa e seāseā fo'i e ono fa'ama'i pe leaga.

Mafuaaga o teratomas

Teratomas o lo'o fa'aalia e ala i le atina'eina o mea e le masani ai. O le amataga o lenei atinaʻe faʻaletonu e leʻi faʻamautuina.

Tagata ua afaina i teratomas

Teratomas e fai ma sui o le 2 i le 4% o tuma i tamaiti ma talavou matutua. Latou te fai ma sui o le 5 i le 10% o le testicular tuma. I fafine, matua cystic teratomas e fai ma sui o le 20% o ovarian tuma i tagata matutua ma le 50% o ovarian tuma i tamaiti. Ole teratoma ole fai'ai e maua ile 1 i le 2% ole tuma ole fai'ai ma le 11% ole tuma ole tamaitiiti. Fa'ailoa a'o le'i fanau mai, o le sacrococcygeal teratoma e mafai ona a'afia ai le 1 i le 35 pepe fou. 

Su'esu'ega o teratomas

Ole su'esu'ega ole teratoma e masani lava ona fa'avae ile ata fa'afoma'i. Ae ui i lea, o tuusaunoaga e iai e faʻatatau i le nofoaga o le teratoma ma lona atinaʻe. O su'esu'ega o le toto mo fa'ailoga tumo e mafai, mo se fa'ata'ita'iga, ona faia i nisi tulaga.

Faailoga o teratoma

O nisi teratomas atonu e le iloa ae o isi e mafua ai le faʻalavelave tele. O a latou fa'ailoga e fa'alagolago e le gata i o latou foliga ae fa'apea fo'i ma o latou ituaiga. O palakalafa o loʻo i lalo o loʻo tuʻuina atu ai ni nai faʻataʻitaʻiga ae le aofia uma ituaiga o teratomas.

Fula mafai

O nisi teratoma e mafai ona fa'aalia e pei o le fula o le vaega ua a'afia. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona matauina le faʻateleina o le voluma o le testicular i le testicular teratoma. 

Isi faʻailoga fesoʻotaʻi

I le faaopoopo atu i le fulafula e ono tupu i nisi nofoaga, o se teratoma e mafai ona faʻaosofia ai isi faʻamaoniga e pei o:

  • tiga o le manava ile ovarian teratoma;
  • fa'alavelave manava pe a o'o le teratoma i totonu o le mediastinum;
  • faʻafitauli o le urinary poʻo le faʻamalosi pe a maua le teratoma i le itulagi o le coccyx;
  • tiga o le ulu, pua'i ma fa'alavelave va'aia pe a iai le teratoma i totonu o le fai'ai.

Tulaga lamatia o faʻalavelave

O le iai o se teratoma e ono tula'i mai ai se fa'alavelave fa'alavelave. I fafine, ovarian teratoma e mafai ona oʻo atu ai i le tele o faʻalavelave e pei o:

  • ose adnexal torsion e fetaui ma le taamilosaga o le ovary ma le faagaau;
  • fa'ama'i pipisi;
  • ose ma'i ta'e.

Togafitiga mo teratoma

O le puleaina o teratomas e masani lava ile taotoga. O le taotoga e aofia ai le aveeseina o le teratoma. I nisi tulaga, o le taotoga e faaopoopo i le chemotherapy. E fa'alagolago lea i vaila'au e fa'aumatia ai sela mama'i.

Puipuia le teratoma

O faiga e aofia ai i le atinaʻeina o se teratoma e leʻi malamalama atoatoa ma o le mea lea e leai ai se puipuiga faʻapitoa.

Tuua se tali