O le gaosiga o aano o manufasi o se lamatiaga i le paneta

O le a'afiaga o le gaosiga o aano o manufasi i luga o le si'osi'omaga ua matua'i o'o lava i ni vaega e fa'amalosia ai tagata e tu'u a latou masaniga sili ona leaga. E tusa ma le 1,4 piliona povi o loʻo faʻaaogaina mo aano o manufasi, ma o lenei numera o loʻo faʻatupulaia i le fua faatatau e tusa ma le 2 miliona i le masina.

O le fefe o se afi sili o le naunautai. O le fefe, i le isi itu, e taofia oe i ou tamatamai vae. “O le a ou taofi le ulaula i lenei tausaga,” e le o toe manaʻo faʻalelotu e taʻua i le Po o le Tausaga Fou. Ae na'o le taimi lava e va'aia ai le oti vave o se fa'amoemoe e le maalofia - ona i ai lea o se avanoa moni e mafai ai ona foia moni le mataupu o le ulaula.

Ua fa'alogo le to'atele i a'afiaga o le 'ai o aano o manu mūmū, e le'o fa'atatau i le maualuga o le cholesterol ma le ma'i fatu, ae o lona sao i le kasa oona. O manu fagafao i totonu o aiga o le puna sili lea o le methane anthropogenic ma e tusa ma le 11,6% o kasa kasa e mafai ona mafua mai i gaioiga a tagata.

I le 2011, e tusa ma le 1,4 piliona povi, 1,1 piliona mamoe, 0,9 piliona 'oti ma le 0,2 piliona pafalo, o le faitau aofaʻi o manu na faʻateleina e tusa ma le 2 miliona i le masina. O a latou lafumanu ma fafaga o loʻo nofoia se vaega tele nai lo se isi lava faʻaogaina o fanua: 26% o le eleele o le lalolagi o loʻo faʻaogaina mo lafumanu, aʻo faʻatoʻaga faʻatoʻaga o loʻo nofoia ai le tasi vaetolu o fanua faʻatoʻaga - fanua e mafai ona toto ai fualaʻau, legumes ma fualaau faisua mo le taumafaina. tagata po'o le gaosiga o le malosi.

E silia ma le 800 miliona tagata e mafatia i le fiaaai tumau. O le faʻaaogaina o fanua faʻatoʻaga e sili ona lelei mo le gaosiga o meaʻai a manu e fesiligia i luga o mafuaaga tau amio aua e saofagā i le faʻaumatia o meaʻai a le lalolagi. 

O isi taunuuga lauiloa o le 'ai o aano o manufasi e aofia ai le faʻaleagaina o le vaomatua ma le leiloa o meaola eseese, ae seʻi vagana ua faʻalavelave malo, e foliga mai e le mafai ona faʻaitiitia le manaʻoga mo aano o manu. Ae o le a le malo filifilia lauiloa o le a fa'avasegaina le taumafaina o aano o manufasi? O le tele ma le tele o tagata, aemaise lava i Initia ma Saina, ua avea ma tagata fiafia i aano o manufasi. O lafumanu na maua ai le maketi o le lalolagi i le 229 miliona tone o aano o manufasi i le 2000, ma o loʻo faʻateleina le gaosiga o aano o manufasi ma o le a sili atu i le faaluaina i le 465 miliona tone i le 2050.

O le manaʻo Iapani i aano o tafola e leaga iʻuga, e pei o le fiafia o Saina i meaʻai nifo elefane, ae o le fasiga o elefane ma tafola e mautinoa lava e leai se mea e sili atu na o se agasala i le tulaga o le fasia tele ma le faʻalauteleina e fafagaina ai le lalolagi. . O manu e tasi le manava, e pei o puaa ma moa, e maua mai ai se aofaiga itiiti o le methane, atonu o le a tuueseese le sauā, e tatau ona tatou tausia ma 'ai atili? Ae o le faʻaaogaina o iʻa e leai se isi mea: o le sami o loʻo gaogao pea, ma o mea uma e 'ai e aau pe fetolofi e maua. O le tele o ituaiga o iʻa, figota ma ula i le vao ua uma ona faʻaumatia, o lea ua totoina iʻa e faʻatoʻaga.

Moral Nutrition e feagai ma le tele o paso. “A’ai i’a suau’u” o le fautuaga lea a le pulega o le soifua maloloina, ae afai tatou te mulimuli uma i ai, o le a sili atu ona lamatia le faʻatauina o iʻa suauʻu. "A'ai atili fualaau aina" o se tulafono ese, e ui lava o sapalai fualaau aina vevela e masani ona faalagolago i suauu vaalele. O se mea'ai e mafai ona fa'afetauia mana'oga fa'atauva—fa'aitiitia kaponi, amiotonu fa'aagafesootai, fa'asaoina o meaola eseese, ma mea'ai a le tagata lava ia—e foliga mai e aofia ai fuala'au 'aina ua toto ma selesele e ala i tagata faigaluega totogi lelei.

A oo mai i le lumanai le manuia o le lalolagi, o le ala lavelave i le va o mafuaaga ma aafiaga o le faafitauli sili lea mo i latou o loo taumafai e faia se eseesega.  

 

Tuua se tali