E toatolu ni tina lagolago

Carine, 36, tina o Erin, 4 ma le afa, ma Noël, 8 masina (Paris).

lata

"O laʻu auala e toe faʻaleleia ai, sina mea itiiti, le le tonu o le natura. “

“Na ou tuuina atu la’u susu i le taimi o o’u tina e lua. Mo le ulumatua, sa ou faia ni tupe faaagaga tetele ina ia mafai ona ia inuina i le vasega pepe i le ao. Ae na te lei manao lava e ave le fagu. O lea na ou iu ai i le sefulu lita e leʻi faʻaaogaina i totonu o le pusaaisa ma Sa ou faafesootaia le lactarium. Sa latou faia ni su'ega fa'ama'i i la'u fa'atau, fa'atasi ai ma se su'ega toto ia te a'u. Sa i ai foi la'u aia tatau i se fesili e le gata i le soifua maloloina ma lo'u olaga.

Sa ou tuuina atu o lo‘u suāsusu mo masina e lua, se‘ia te‘a lo‘u afafine ma le susu. O le faiga e mulimuli ai e foliga faʻasaʻo ae, a uma loa ona e tago i le gaugau, e taʻavale na o ia! I le afiafi, ina ua uma ona fufulu muamua oʻu susu i vai ma fasimoli e le faʻafefeteina, sa ou faʻafefeina laʻu susu. Faʻafetai i le pamu eletise eletise faʻalua e tuʻuina atu e le lactarium (e tatau ona faʻamaʻi aʻo leʻi faʻataʻitaʻiina taʻitasi), na mafai ai ona ou faʻaaogaina le 210 i le 250 ml o le susu i le tusa ma le sefulu minute. Ona ou teuina lea o laʻu gaosiga i fagu faʻaoga tasi, sapalai foi e le lactarium. O lolomi taitasi e tatau ona fa'aigoaina ma le fa'aeteete, fa'atasi ai ma le aso, igoa ma, pe a talafeagai, o vaila'au na inu. O le mea moni, o le tele o togafitiga e mafai ona faia e aunoa ma se faʻafitauli.

Na pasia e le tagata aoina le tolu vaiaso pe sili atu, e aoina le lita ma le afa i le lua lita. I le faafesuiaiga, na ia tuuina mai ia te au se ato ua tumu i le aofaiga talafeagai o fagu, igoa ma mea e faamama ai. Na tilotilo mai loʻu toʻalua ia te aʻu i se mea ese teisi ina ua ou ave i fafo laʻu mea faigaluega: e mautinoa lava e le matua manaia le faʻaalia o lau susu! Ae sa ia lagolagoina au i taimi uma. Sa matua lelei lava ina ua fanau mai le Kerisimasi sa ou toe amata. Ua ou fiafia ma mitamita i lenei meaalofa. Mo i matou na manuia i le mauaina o pepe soifua maloloina i le taimi, o se auala e faaleleia teisi ai le le tonu o le natura. E tauia foi le faapea atu e aunoa ma le le o se fomai po o se tagata suesue, matou te aumaia la matou piliki laitiiti i le fale. “

Saili atili: www.lactarium-marmande.fr (vaega: “Les autres lactariums”).

Sophie, 29 tausaga, tina o Pierre, 6 vaiaso le matua (Domont, Val d'Oise)

lata

“O lenei toto, afa o lo'u toto, afa o le pepe, e ono faasaoina ai ola. “

"Na mulimuli mai ia te aʻu mo loʻu maʻitaga i le falemaʻi Robert Debré i Pale, o se tasi o falemaʻi failele i Farani e aoina le toto. Mai laʻu asiasiga muamua, na taʻu mai ia te aʻu o le foaʻiina o le toto o le placental, pe sili atu le saʻo o le foaʻi o sela o le fatu mai le umbilical cord, ua mafai ai ona togafitia tagata mamaʻi o loʻo maua i faʻamaʻi toto, leukemia… Ma o lea e laveai ai ola. A o ou faailoa atu lo’u fiafia, sa valaaulia a’u i se faatalanoaga patino, ma isi tina o le a avea, e faamatala manino mai ia i matou le mea e aofia ai lenei foai. O le faatosaga e nafa ma le faataitaiga na tuuina mai ia i matou meafaigaluega na faaaoga i le taimi o le fanauina, aemaise lava le taga na faamoemoe e aoina ai le toto, ua saunia i se tui lapoa ma paipa. Na ia faamautinoa mai ia i matou o le tui o le toto, lea e faia mai le maea, e le'i fa'atupuina se tiga ia i matou po'o le pepe, ma o mea faigaluega e le'i mama. O nisi o tamaitai na teenaina: mai le sefulu, e na o le toatolu oi matou ua filifili e faaauau le malaga. Sa ou faia se suega toto ma sainia se pepa o le tautoga, ae sa ou saoloto e toe toso i soo se taimi ou te manao ai.

D-aso, taulaʻi i le fanau mai o laʻu pepe, E leai se mea na ou vaai i ai ae na o le afi, aemaise lava talu ai o le tuʻi o se gaioiga vave tele. Na pau lo'u fa'agata, pe a ave lo'u toto, o le toe sau lea e su'e le toto i le falema'i, ma ave le su'ega o le soifua maloloina mo le 3 masina o la'u pepe. O faiga masani na faigofie ona ou usitaʻia: Sa le mafai ona ou vaai ia te a'u lava e le o agai atu i le faaiuga o le faagasologa. Ou te fai ifo ia te aʻu lava o lenei toto, afa o loʻu, afa o laʻu pepe, atonu e fesoasoani e laveai ola. “

Saili atili: www.laurettefugain.org/sang_de_cordon.html

Charlotte, 36, tina o Florentine, 15, Antigone, 5, ma Balthazar, 3 (Paris)

lata

“Ua ou fesoasoani i tamaitai ia avea ma tina. “

“O le foai atu o a’u fuamoa o le mea muamua lava o le toe faafoi mai o sina mea itiiti na tuuina mai ia te au. O le mea moni, afai o laʻu tama teine ​​​​matua, na fanau mai i le moega muamua, na afuafua e aunoa ma se faʻalavelave, o isi laʻu fanau e toʻalua, o fua o se mafutaga lona lua, semanu e le mafai ona vaʻaia le malamalama o le aso e aunoa ma se foaʻi faʻalua sperm. Na ou mafaufau mo le taimi muamua lava e foaʻi atu aʻu fuamoa ina ua ou vaai i se lipoti a le televise i se fafine na onosai mo le silia ma le fa tausaga, a o aʻu lava o loʻo faʻatali mo se foaʻi mo Antigone. Na kiliki.

Ia Iuni 2006, na ou alu i le Parisian CECOS (NDRL: Centers for the Study and Conservation of Eggs and Sperm) oe na uma ona togafitia aʻu. Sa ou faia muamua se faatalanoaga ma se fomai o le mafaufau. Ona tatau lea ona ou faia se taimi atofaina ma se fomaʻi. Na ia faatuina se karyotype e faamautinoa ai ou te le o tauaveina ni kenera e mafai ona feaveai se faaletonu. Mulimuli ane, na faʻatonuina aʻu e se fomaʻi e faia se faasologa o suʻega: suʻega falemaʻi, ultrasound, suʻega toto. O le taimi lava e fa'amaonia ai nei manatu, ua matou malilie i se fa'atulagaga o fonotaga., e faalagolago i la'u taamilosaga.

O le faʻamalosi na faia i ni vaega se lua. Muamua o se menopause faufau. O afiafi uma, mo le tolu vaiaso, sa ou faia ai aʻu tui i aso uma, ma faʻamoemoe e taofi loʻu gaosiga o oocytes. O mea e sili ona le fiafia o aʻafiaga o lenei togafitiga: vevela vevela, maualalo le libido, hypersensitivity ... Ua mulimulita'i i le vaega pito sili ona taofiofia, fa'aoso fa'aoso. Mo le sefululua aso, ua le toe tasi, ae lua tui i aso taitasi. Fa'atasi ai ma su'esu'ega hormonal ile D8, D10 ma le D12, fa'atasi ai ma su'esu'ega e siaki ai le atina'e sa'o o follicles.

I le tolu aso mulimuli ane, na sau ai se tausimaʻi e tuʻuina aʻu e faʻaosofia ai loʻu faʻataʻitaʻiina. O le taeao na sosoo ai, na faafeiloaia ai aʻu i le matagaluega o toe fanauina fesoasoani o le falemai lea na mulimuli mai ia te aʻu. I lalo o fa'ama'i fa'apitonu'u, na faia ai e la'u foma'i le tui, fa'aaogaina se su'esu'ega umi. O le tautalaga sa'o, e le'i i ai so'u tiga, ae na o le malosi o le ma'i. A o ou taoto i le potu malolo, sa musumusu mai le tamaitai tausima’i i lo’u taliga: “Na e foa’i mai le sefulutasi oocytes, e manaia. »Sa ou lagonaina sina faafefeteina o le faamaualuga ma fai ifo ia te au lava ia o le taaloga e matua aoga lava le moligao...

Na taʻu mai ia te aʻu o le aso talu ona uma le foaʻi, na o mai ni fafine se toʻalua e ave aʻu oocytes. Mo isi, ou te le iloa nisi mea. Iva masina mulimuli ane, sa ou maua se lagona uiga ese ma sa ou faapea ifo ia te aʻu lava: “I se mea i le natura, o loo i ai se fafine faatoa fanau mai se tamaitiiti ma o se faafetai ia te au. Ae i lo'u mafaufau, e manino lava: E leai se isi lava tama na ou tauaveina. Na ou fesoasoani i le tuuina atu o le ola. Ae peitai, ou te malamalama, mo nei tamaiti, E mafai ona vaaia au, mulimuli ane, o se vaega o la latou tala. Ou te le tetee i le aveesea o le le faailoaina o le foai. Afai o le fiafia o nei tagata matutua i le lumanaʻi e faalagolago i le vaʻaia o oʻu foliga, iloa loʻu faasinomaga, e le o se faʻafitauli. “

Saili atili: www.dondovocytes.fr

Tuua se tali