Phellinus hartigii (Phellinus hartigii)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Incertae sedis (o le tulaga le mautinoa)
  • Poloaiga: Hymenochaetales (Hymenochetes)
  • Aiga: Hymenochaetaceae (Hymenochetes)
  • Genus: Phellinus (Phellinus)
  • ituaiga: Phellinus hartigii

Tinder fungus (Phellinus hartigii) ata ma faʻamatalaga

tino fua:

tino fua o le gaʻo e masani ona faia i le pito i lalo o le ogalaau i lona itu i matu. O tino fua tasi e tumau. O nisi taimi e tutupu fa'atasi tino fuala'au i ni kopi se tele. I le taimi muamua, o tino fua e pei o le jelly, ona faʻapalapala. Fa'apipi'i fa'avae lautele. E fai si lapoa, e tusa ma le 28 senitimita le lautele, e oʻo atu i le 20 senitimita le mafiafia. O le pito i luga e talatala, ma lautele, sone laa, i le taimi muamua e lanu samasama-enaena, ona suia lea o le lanu i le eleelea efuefu pe uliuli. A o'o ina matua le mushroom, e ta'e le pito i luga ma ufitia i limu lanu meamata. O pito o le tino o fualaʻau e lapotopoto, faʻafefe, enaena-enaena poʻo le mumu mumu.

Hymenophore:

enaena ele pe lanu samasama. O pores e angular pe lapotopoto. O tubules o loʻo faʻatulagaina i ni vaega se tele, o faʻapalapala taʻitasi e vavae ese e se faʻamaʻi.

pulupa:

laupapa, malo tele, zonal. I luga o gau, o le pulupulu ei ai se iila silika. Samasama-elea pe samasama-enaena.

Faʻasalalau:

Trutovik Hartig e maua i vaomatua coniferous. E tupu i luga o conifers, e masani lava i luga o fir.

Tutusa:

O lenei ituaiga e foliga tutusa ma Phellinus robustus, lea e tupu i luga o le oak. O le ese'esega o le mea'ai ma fa'alava o a'ano fa'ama'i i le va o fa'afugaga o tubules.

Manulauti tau tamaoaiga:

Gartig's tinder fungus e mafua ai se pala samasama e fa'atapula'a mai fafie maloloina e laina uliuli vaapiapi. O lenei mushroom o se fa'ama'i mata'utia o fir. E afaina laau e ala i lala gaui ma isi manu'a. I le amataga o le pala, o le fafie ua afaina e avea ma fibrous, vaivai. O le mycelium lanu enaena o le gaʻo e faʻaputu i lalo o le paʻu, o lala pala e aliali mai. Ona fa'atupu ai lea o fa'ama'i i luga o le ogalaau, lea e fai ai tino fuala'au le ga'o.

Tuua se tali