Pe o le a ola ea i latou e ʻai aano o manu? Fa'atatauga tau tamaoaiga, fa'afoma'i ma fa'aletino

Ua 'ai e tagata aano o manu talu mai le Vaitau Aisa. O le taimi lena, e tusa ai ma tagata suʻesuʻe, na alu ese le tamaloa mai se meaʻai faʻavae ma amata ona 'ai aano o manu. O lenei "aganuʻu" o loʻo ola pea e oʻo mai i aso nei - ona o le manaʻomia (mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o le Eskimos), masani poʻo tulaga ola. Ae o le tele o taimi, o le mafuaaga o le na o se le malamalama. I le limasefulu tausaga ua tuanaʻi, na maua ai e le au taʻutaʻua faʻapolofesa soifua maloloina, tagata suʻesuʻe meaʻai, ma biochemists faʻamaoniga faʻamaonia e le tatau ona e 'ai aano o manu ina ia tumau ai le soifua maloloina, o le mea moni, o se meaʻai e talia e tagata faʻatau e mafai ona afaina ai tagata.

Talofa, vegetarianism, e faavae i luga o tulaga faafilosofia, e seasea avea ma se auala o le olaga. E le gata i lea, e taua e le gata o le mulimuli i se taumafataga o meaʻai, ae ia malamalama foi i aoga sili o le vegetarianism mo tagata uma. O le mea lea, se'i o tatou tu'u ese le itu faaleagaga o le vegetarianism mo le taimi nei – e mafai ona faia ni galuega tele e uiga i lenei mea. Seʻi o tatou nonofo i inei i ni manatu aogā, i se faaupuga, “faalelalolagi” finauga e lagolagoina le vegetarianism.

Seʻi o tatou talanoaina muamua le mea e taʻua “le talafatu o porotini”. O le mea lea e uiga i ai. O se tasi o mafua'aga autu e ala ai ona aloese mai le tele o tagata i le vegetarianism o le fefe e mafua ai le le lava o le polotini i le tino. "E fa'afefea ona e maua uma polotini lelei e te mana'omia mai se mea'ai e fa'atatau i la'au, e leai se susu?" fesili mai tagata faapena.

A'o le'i taliina lenei fesili, e aoga le manatua o le mea moni o le polotini. I le 1838, na maua ai e le fomaʻi Dutch chemist Jan Müldscher se vailaʻau o loʻo i ai le nitrogen, carbon, hydrogen, oxygen ma, i ni vaega laiti, o isi elemene kemisi. O lenei tuufaatasiga, lea e faavae ai ola uma i luga o le fogaeleele, o le saienitisi na taʻua o le "sili ona maualuga". Mulimuli ane, na faʻamaonia le taua moni o le polotini: mo le ola o soʻo se tino, e tatau ona faʻaumatia se aofaiga. E pei ona aliali mai, o le mafuaʻaga o lenei mea o amino acids, o le "muamua puna o le ola", lea e maua mai ai polotini.

I le aofaʻi, e 22 amino acids ua iloa, 8 o ia mea e taua (e le gaosia e le tino ma e tatau ona 'ai ma meaʻai). O nei amino acids e 8: lecine, isolecine, valine, lysine, trypophane, threonine, methionine, phenylalanine. O ia mea uma e tatau ona aofia i vaega talafeagai i se taumafa paleni paleni. Se'ia o'o i le ogatotonu o le 1950, o aano o manu sa manatu o le puna sili lea o porotini, aua o lo'o i ai uma 8 amino acids taua, ma na'o le sa'o sa'o. Ae ui i lea, i aso nei, ua oʻo mai le au fai meaʻai i le faaiuga o meaʻai o loʻo avea ma puna o porotini e le gata e lelei e pei o aano o manufasi, ae sili atu nai lo. O la'au fo'i e iai uma amino acids e 8. E iai i laʻau le malosi e faʻapipiʻi ai amino acids mai le ea, eleele, ma le vai, ae naʻo manu e mafai ona maua mai le polotini e ala i laʻau: a le o le 'aina, poʻo le 'ai o manu na 'ai laau ma miti uma a latou meaʻai. O le mea lea, e iai le filifiliga a le tagata: ia maua saʻo e ala i laʻau poʻo se auala taamilo, i le tau o le maualuga o le tamaoaiga ma punaoa - mai aano o manu. O le mea lea, e leai se amino acids o loʻo i totonu o aano o manufaʻatasi nai lo mea e maua e manu mai laʻau - ma e mafai e tagata lava ia ona maua mai laau.

E le gata i lea, o meaʻai laau e iai se isi mea taua: faʻatasi ai ma amino acids, e te maua ai mea e manaʻomia mo le faʻaogaina atoatoa o polotini: gaʻo, vitamini, elemene elemene, hormones, chlorophyll, ma isi. I le 1954, o se vaega o saienitisi i le Iunivesite o Harvard. faia suʻesuʻega ma iloa ai afai e taumafaina e le tagata fualaau faisua, cereals, ma meaʻai susu i le taimi e tasi, e sili atu nai lo le ufiufiina o le protein i aso taitasi. Na latou fa'ai'uga e matua faigata lava le tausia o se mea'ai fuala'au eseese e aunoa ma le sili atu i lenei fuainumera. I se taimi mulimuli ane, i le 1972, na faia ai e Dr. F. Stear ana lava suʻesuʻega e uiga i le taumafaina o porotini e tagata vegetarian. E ofoofogia iʻuga: o le tele o mataupu na mauaina le sili atu ma le lua tulaga masani o porotini! O lea la, o le "talafatu e uiga i polotini" na faʻamaonia.

Ma o lenei sei o tatou liliu atu i le isi itu o le faafitauli o loo tatou talanoaina, lea e mafai ona faamatalaina e faapea: 'ai aano o manu ma fia aai i le lalolagi. Mafaufau i le ata lenei: 1 eka o soya e maua mai ai le 1124 pauna o polotini taua; O le 1 eka o araisa e maua ai le 938 pauna. Mo sana o le fuainumera lenei o le 1009. Mo le saito o le 1043. Ia mafaufau nei i le mea lenei: 1 eka o pi: sana, araisa po o saito e faʻaaoga e faʻaolaina ai se povi e maua ai na o le 125 pauna o le polotini! O lenei mea e taʻitaʻia ai i tatou i se faʻaiʻuga le fiafia: o le mea moni, o le fiaai i luga o la tatou paneta e fesoʻotaʻi ma le 'ai o aano o manu. Ua matauina soo e le au atamamai i le itu tau taumafa, suesuega o le siosiomaga, ma le au faipolotiki e faapea, afai e siitia atu e le Iunaite Setete le faaputuga o fatu ma soya sa faaaoga e fafaga ai lafumanu i tagata matitiva ma fia aai o isi atunuu, o le a foia le faafitauli o le fia aai. Fai mai le su'esu'ega o mea'ai a Harvard o Gene Mayer, o le tipiina o le 10% i le gaosiga o aano o manufasi o le a fa'asaolotoina ai saito e fafaga ai le 60 miliona tagata.

I le tulaga o vai, fanua ma isi punaoa, o aano o manufasi o le oloa sili ona taugata e mafai ona mafaufauina. E naʻo le 10% o polotini ma kalori o loʻo i totonu o meaʻai, lea e toe foʻi mai ia i tatou i foliga o aano o manufasi. E le gata i lea, e faitau selau afe eka o fanua fa'ato'aga o lo'o totoina i tausaga ta'itasi mo mea'ai. Faatasi ai ma le eka o fafaga e fafaga ai se povi, i le taimi nei tatou te maua na o le 1 pauna o porotini. Afai o le vaega lava lea e tasi e totōina i soya, o le a maua le 7 pauna o porotini. I se faapuupuuga, o le tausiaina o lafumanu mo le fasia e leai se mea ae o se faʻaumatiaga o punaoa a le tatou paneta.

I le faaopoopo atu i le tele o vaega o fanua lafulemu, o le fausiaina o povi e manaʻomia ai le 8 taimi sili atu mo ona manaʻoga nai lo le totoina o fualaau faisua, totoina o soya poʻo fatu: e manaʻomia e manu ona inu, ma fafaga e manaʻomia le faʻafefe. I se tulaga lautele, e faitau miliona tagata o loʻo faʻaumatia pea i le fiaaai, ae o se vaega toʻaitiiti o tagata faʻamanuiaina o loʻo taumafaina i latou lava i polotini aano o manufasi, faʻatau ma le le alofa i fanua ma punaoa vai. Ae, o le mea e ofo ai, o le aano o manu e avea ma fili o latou tino.

Ua faamaonia mai e vailaau faaonaponei: O le 'ai aano o manu e tumu i le tele o lamatiaga. O le kanesa ma fa'ama'i fatu o lo'o fa'ama'i fa'ama'i i atunu'u o lo'o maualuga ai le taumafaina o aano o manufasi a tagata ta'itasi, ae o fa'ama'i e maualalo, e seasea fa'apea. Na tusi Rollo Russell i lana tusi “On the Causes of Cancer” e faapea: “Na ou iloa mai i atunuu e 25 e masani ona ʻai aano o manufasi, e 19 e matuā maualuga le pasene o le kanesa, ma e na o le tasi le atunuu e maualalo le fua, i le o le taimi lava e tasi Mai le 35 atunuu e faatapulaa pe leai foi aano o manufasi, e leai se tasi e maualuga le kanesa.”

Na taʻua e le Journal of the American Physicians Association i le 1961, "O le suia i se taumafataga o meaʻai e taofia ai le tupu aʻe o le maʻi fatu fatu i le 90-97% o mataupu." Pe a fasia se manu, ona lē toe alu ese lea o ana otaota e ala i lona toto ma tumau ai i le “apa” i le tino oti. O tagata e 'ai aano o manufasi e mitiia ai mea oona ia, i totonu o se manu ola, e tuua ai le tino i le mimi. Na taʻua e Dr. Owen S. Parret, i lana tusi Why I Don't Eat Meat, e faapea, pe a kukaina aano o manufasi, e aliali mai ni mea leaga i le tuufaatasiga o le sua, ma o le iʻuga e toetoe lava a tutusa le tuufaatasiga o vailaau ma le urine. I totonu o atunuʻu faʻapisinisi e iai le malosi o le atinaʻeina o faʻatoʻaga, o aano o manufaʻa "faʻatamaoaigaina" i le tele o mea leaga: DDT, arsenic / faʻaaogaina e avea o se mea e faʻaosofia ai le tuputupu aʻe /, sodium sulfate / faʻaaogaina e tuʻuina atu ai aano o manu se "fou", toto-mumu lanu /, DES, homone fa'akomepiuta / fa'amasani ta'uta'ua/. I se tulaga lautele, o aano o manufasi o loʻo i ai le tele o carcinogens ma e oʻo lava i metastasogens. Mo se faʻataʻitaʻiga, naʻo le 2 pauna aano o manu falai o loʻo iai le tele o le benzopyrene e pei o le 600 sikaleti! E ala i le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le cholesterol, tatou te faʻaitiitia ai le avanoa e faʻaputuina ai le gaʻo, ma o le mea lea o le lamatiaga o le oti mai se fatu fatu poʻo le apoplexy.

O se fa'alavelave e pei o le atherosclerosis o se manatu fa'apitoa mo se tagata fai mea'ai. E tusa ai ma le Encyclopædia Britannica, “O polotini e maua mai i nati, fatu, e oo lava i meaʻai susu e manatu i ai e matuā mamā pe a faatusatusa i mea o loo maua i aano o povi—o loo iai le tusa ma le 68% o le vai ua faaleagaina.” O nei "mea leaga" e i ai se aafiaga leaga e le gata i le fatu, ae faapena foi i le tino atoa.

O le tino o le tagata o le masini sili ona lavelave. Ma, pei o soʻo se taavale, e sili atu le suauʻu e tasi nai lo le isi. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o aano o manufasi o se suauʻu sili ona le aoga mo lenei masini, ma e sau i se tau maualuga. O se faaaʻoaʻoga, o tagata Eskimo, e masani ona ʻai iʻa ma aano o manu, e vave lava ona matutua. Ole averesi ole fa'amoemoe ole ola e toetoe lava a sili atu ile 30 tausaga. O le Kirghiz i se tasi taimi na 'ai tele aano o manufasi ma e seasea ola umi atu nai lo le 40 tausaga. I le isi itu, o loo iai ituaiga e pei o Hunza o loo nonofo i Himalayas, po o vaega faalelotu e pei o le Aso Fitu o le Toe Afio Mai, o le averesi o le umi o le ola i le va o le 80 ma le 100 tausaga! Ua talitonu saienitisi o le vegetarianism o le mafuaaga lea o lo latou soifua maloloina lelei. O Initia Maya o Yutacan ma ituaiga Yemeni o le vaega Semitic e lauiloa foi mo lo latou soifua maloloina lelei - toe faʻafetai i se meaʻai meaʻai.

Ma i le faaiuga, ou te fia faamamafa atu se isi mea. Pe a 'ai aano o manu, o se tagata, e pei o se tulafono, natia i lalo o ketchups, sauces ma gravies. Na te fa'agaoioia ma fa'aleleia i le tele o auala 'ese'ese: falai, vela, siu, ma isi. O le a le mea e fai ai nei mea uma? Aisea e le 'ai ai, e pei o ni manu fe'ai, aano o manu mata? O le tele o tagata su'esu'e, tagata su'esu'e i mea'ai, ma tagata su'esu'e o le tino ua fa'amaonia ma le mautinoa e le o ni tagata e fa'a'ai tino. O le mafuaaga lena latou te matua filiga ai e suia meaai e le masani ai mo i latou lava.

I le physiologically, e sili atu ona vavalalata tagata i herbivores e pei o manuki, elefane, ma povi nai lo manu manu e pei o taifau, taika, ma nameri. Se'i tatou faapea e le afu tagata fe'ai; i totonu ia i latou, o le fesuiaiga o le vevela e tupu e ala i faʻatonuga o le manava ma le laulaufaiva faʻaoso. O manu fai fua, i le isi itu, e iai afu afu mo lenei faʻamoemoe, lea e alu ese ai mea leaga eseese mai le tino. E uumi ma le maamaai nifo o manu fe'ai ina ia mafai ai ona taofi ma fasi manu; E pupuu nifo ma e leai ni matiuu. O le faua o manu fe'ai e le'o iai le amylase ma o lea e le mafai ai ona fa'amavae muamua le masoa. O le ga'o o manu'ai e maua mai ai le tele o le hydrochloric acid e fa'alilo ai ponaivi. O auvae o manu feʻai e faʻatapulaʻaina le maualuga o le feʻaveaʻi naʻo luga ma lalo, ae i herbivores latou te feoai i se vaalele faalava e lamu ai meaai. E sasae e manu fe'ai le vai, mo se fa'ata'ita'iga, o se pusi, herbivores e tosoina mai i totonu o latou nifo. E tele na faʻataʻitaʻiga, ma o ia mea uma e faʻaalia ai le tino o le tagata e fetaui ma le faʻataʻitaʻiga vegetarian. Fa'aletino fa'aletino, e le fa'afetaui tagata i se 'ai aano o manu.

Atonu o fa'aupuga sili ona fa'amalosi e lagolagoina ai le vegetarianism. Ioe, e saoloto tagata uma e filifili mo ia lava po o le a le faʻataʻitaʻiga taumafa e mulimuli ai. Ae o le filifiliga e faia e fiafia i le vegetarianism o le a le masalomia o se filifiliga sili ona aoga!

Punavai: http://www.veggy.ru/

Tuua se tali