5 mea sese e fai e vegans ma le auala e aloese ai

O mea'ai tatou te 'ai i aso uma e mafai ona lamatia, aemaise lava pe afai e te filifili e sui i se mea'ai fou e aunoa ma le iloaina muamua.

O le a le lamatia o meaai, e te fesili ai. Ia, pe a e mafaufau pe faʻafefea e le leai o ni meaʻai e mafai ona mafua ai le tele o aʻafiaga, mai le mamafa o le mamafa i le faʻaitiitia o le mafaufau ma isi, o le tali e "matua lamatia." Afai e te pei o le tele o tagata Amerika, o lau "faiga masani" fou atonu o le alu e leai ni aano o manufasi.

O fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina o le soifua maloloina ma paleni mea'ai (vegan) e le mafai ona fa'afitia. O le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le fuafuaina lelei, faʻaleleia, meaʻai faʻavae e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o aʻafiaga o le tino puta, maʻi fatu, maʻi suka, ma le stroke, faʻapea foʻi ma le umi o le olaga.

O le fasifuaitau autu iinei o le "se meaʻai fuafuaina lelei, lelei, faʻavae laau." E otometi lava ona fa'afeso'ota'i e tagata le 'ai mea'ai po'o le vegan ma le soifua maloloina, ae o le mea moni, o le fa'ate'aina o aano o manu mai mea'ai e le fa'amaonia ai le soifua maloloina lelei. O le mea moni, o le avea ma se tagata ma'i vegetarian e faigofie e pei o se ma'i-'ai aano o manu. O le aoga moni e maua pe a suia aano o manufasi ma/poʻo meaʻai susu i le tele o fualaau 'aina, fualaau faisua, legumes, soya, ma meaʻai faʻaleleia.

Atonu o lo'o e mauaina fa'amatalaga o mea'ai mai se puna e le fa'atuatuaina.  

Afai e te filifili e avea oe ma tagata fai mea'ai pe a uma ona e faitau i se mekasini e uiga i lau tagata lauiloa e sili ona e fiafia i ai o loʻo faʻaalia le vegetarianism, e tatau ona e faitau atili. E ui lava e foliga vaivai ma maloloina, e le o lona uiga latou te mauaina uma mea e manaʻomia mo le gaioiga masani o le tino. O le le lava o vaitamini e taatele i mea'ai e le lelei ona fuafuaina, ae maise le le lava o le vaitamini B12. O se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o le le atoatoa o le B12 o loʻo taatele i tagata fai meaʻai. O le le lava o vaitamini faaumiumi e mafai ona oo atu ai i le faaleagaina tumau o neura. O le aloese mai se fa'aletonu e matua faigofie lava: su'e se puna fa'atuatuaina o fa'amatalaga pe fa'afeso'ota'i se foma'i po'o se tagata fai mea'ai.

O e fai ma vaisu i meaai mama?

E masani ona ou tau i “fualaau faasaina”—o i latou ua lafoai aano o manufasi ae faatumuina le avanoa i chips, pretzels, ma masi ona ua latou le iloa se isi mea e ai. O le fa'afitauli e leai se aoga o mea'ai. Ua na'o le suau'u le aoga e teuina i le ga'o (ona e le mafai ona 'ai) ma faateleina ai le lamatiaga o le ma'i fatu. Afai o oe o se tagata 'ai mea'ai, taumafai e fa'ase'e le gravy chips ae filifili mo mea'ai e sili atu ona lelei e pei o kāloti, pata pinati, popcorn, masi saito atoa, po'o almonds ma vine.  

E tutusa au mea'ai

Vaai faalemafaufau: e te ala i taeao uma ma ofuina ofu tutusa. E ui o ou lavalava e foliga manaia i se pati, e le talafeagai mo se faatalanoaga o galuega. Tulaga pito i lalo: e tasi le suti e le mafai ona ofi uma i mana'oga patino ma fa'apolofesa. Atonu e te mauaina le mea o loʻo ou mauaina: i lenei faʻataʻitaʻiga, o lou suti o lau meaʻai. Afai e te 'ai i le mea lava e tasi i taimi uma, o le ae le lava i le tele o vitamini taua, minerale, ma gaʻo maloloina, e lamatia ai le le atoatoa o meaʻai poʻo le toe foʻi i aano o manufasi.

O mea'ai eseese e taua tele pe a o'o i le soifua maloloina. Taulai atu i le lava o le polotini (nati, fatu, legumes, tofu), calcium (fualaau faisua uliuli ma lanumeamata, kale, broccoli), uʻamea (pi mago ma lentils, soya), vitamini B12 (saito suamalie o le taeao, susu soya, iʻa gaʻo) , vaitamini D (la o le aoauli ma mea faaopoopo), ma e masani ona 'ai le tele o fualaau 'aina ma fualaau faisua.

E te ola i se pulu polotini  

A o'o i polotini, e lua fa'aituau. O le tasi e na'o le polotini "moni" e mafai ona maua mai le steak ma le moa, ma le lona lua e te manaʻomia le tele o polotini e te ola maloloina ai. Afai o lo'o e nofo i totonu o se pulu polotini, o le a ou sasaina. E ui e le o toe iai i au mea'ai le polotini e tagitagi ma pi'i, e lelei fo'i le polotini mai puna e leai se leo.

O puna lelei o polotini e maua mai i la'au e aofia ai lentils, soya atoa, pata pinati, quinoa, pi uliuli ma le mumu, chickpeas, ma pi. E le gata i lea, e te manaʻomia le itiiti ifo nai lo le mea e te manaʻo ai. O le tele o tagata e manaʻomia le 0,8 g i le 1 kilokalama o le mamafa.

E mafai ona e fuafuaina lenei mea i ni nai laasaga faigofie:

  • Vaevae le mamafa i pauna ile 2,2 e maua ai le mamafa ile kilokalama
  • Faatele le numera e maua i le 0,8-1
  • Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te mamafa 125 pauna, e te manaʻomia pe tusa ma le 45-57 kalama o porotini i le aso.

E te manatu e te puipuia mai ma'i e mafua mai i mea'ai

E ui o le toʻatele o loʻo sui i se meaʻai meaʻai mo mafuaaga faʻalesoifua maloloina, o isi o loʻo agaʻi atu i lenei ala pe a uma ona faʻaalu le tele o po i tafatafa o le faletaele. O le mea e leaga ai, o se mea'ai e fa'avae i la'au e le mafai ona puipuia atoatoa oe mai siama leaga i au mea'ai. O le mea moni, o se lipoti a le CDC o loʻo faʻaalia ai o laau e mafua ai le tele o faʻamaʻi mai meaʻai e pei o aano o manufasi. E ui lava ina toeitiiti lava o vaiaso uma e tutupu mai ai ma'i e mafua mai i mea'ai, ae na'o ma'i sili ona taatele e o'o atu i tala fou.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamaʻi o le listeriosis ona o le cantaloupe, lea na maliliu ai le 33 ma faʻamaʻi ai le toeitiiti 150 tagata i le 2011. O le pito i lalo o le saogalemu o meaʻai e tatau ona faʻamuamua mo soʻo se tasi (aemaise lava tamaiti ma tagata e vaivai le puipuiga) o loʻo manaʻo e taulaʻi i ai. taumafa “mama”.

O laau e ofoofogia, ae latou te le maua i taimi uma le gauai e tatau ai. E ala i le aloese mai nei mea sese ma le tuʻuina o laʻau i le pito i luga o au meaʻai, e mafai ona e faʻaopopoina tausaga i lou olaga ma, sili atu ona taua, faʻaopoopo le ola i ou tausaga!  

 

Tuua se tali