Le isi pepelo e uiga i le vegetarianism
 

Pe a ou tusia ni tala i luga o le blog, e masani ona ou tau atu i ni faamatalaga fia iloa pe mataʻutia foi e uiga i le vegetarianism. O se tasi oi latou, e matua finau lava, e faapea o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) na tuuaia na amanaʻia le vegetarianism o se faaletonu o le mafaufau ... Ma ina ua ou tusia foi e uiga i ai i faamatalaga, sa le mafai ona ou tetee ma filifili e faia se suesuega laitiiti: o fea na faia ai lenei mea. “tala fou” e sau mai ma pe faapefea ona fesootai ma le mea moni. O le mea la na ou mauaina.

E foliga mai e faapea le tala: “Ua faalautele e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) le lisi o maʻi o le mafaufau e manaʻomia ai le vave fesoasoani a se fomaʻi mafaufau. Faaopoopo i ai le vegetarianism ma meaai mata (sic! Ou te sii maia, tausia le sipelaga. – Yu.K.), lea e tusa ai ma le faʻavasegaina o faʻafitauli o le mafaufau o loʻo aofia i le vaega F63.8 (isi faʻafitauli o masani ma faʻamalosi) ".

O lenei faʻamatalaga e leai se mea e faʻatatau i le mea moni, aua e mafai e tagata uma ona faʻamaonia faigofie e ala i le alu i luga ole upega tafaʻilagi a le WHO. Sei o tatou tilotilo i le faʻavasegaina o faʻamaʻi na lomia e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, e taʻua o le International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, 10th Revision (ICD-10) - WHO Version. O loʻo ou vaʻavaʻai i le lomiga o loʻo i ai nei, ICD-10, Version 2016. E le o F63.8 poʻo se isi numera e fai meaʻai. Ma o le mea lenei:

“F63.8. O isi fa'afitauli tau amio ma fa'alavelave. O lenei vaega e faʻatatau i isi ituaiga o amio le talafeagai faifai pea e le o lona lua i faʻamaʻi faʻamaʻi o le mafaufau ma e mafai ai e se tasi ona mafaufau i le le mafai ona teteʻe atu i le manaʻo mo nisi amioga. O lo'o i ai se vaitaimi o le fa'alavelave fa'afuase'i ma se lagona o le toomaga pe a faia le gaioiga talafeagai. (Ia faʻamaoni, o lenei faʻamatalaga e faʻamanatu mai ia te aʻu ... o faʻamaoniga o vaisu suka ma le manaʻo suka =).

 

E le mafai ona ou mauaina se taʻua o le soʻotaga i le va o vegetarianism ma faʻafitauli o le mafaufau i luga o le upega tafaʻilagi a le WHO. E le gata i lea, sa i ai le faafitia o lenei tala mai sui aloaia o le faalapotopotoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, Tatyana Kolpakova, o se sui o le ofisa faʻaitulagi Rusia o le WHO, na taʻu atu i le Voice of Russia e uiga i lenei faitatala: "E matuaʻi le moni lenei mea."

Aisea e avea ai se sui o Rusia ma Leo o Rusia? Masalo ona o luga o le Runet na faʻasalalauina ai lenei tala fou (pe atonu na faʻaalia muamua, - e le mafai ona ou fai atu ma le mautinoa) lenei tala.

Mulimuli ane, seʻi o tatou taulaʻi atu i puna o tala fou. E toalaiti lava i latou. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le upusii o loʻo i luga e mai se nofoaga e taʻua o le supersyroed.mybb.ru, lea, e pei o le tele o isi faʻasalalauga, faʻasino i talafou i punaoa e pei o neva24.ru ma fognews.ru. Ioe, aua le fa'alavelave e tatala nei so'oga: ua le toe iai. I aso nei ua le toe mafai ona maua ia faʻamatalaga i nei punaoa. Ma, o le a le mea e sili atu ona taua, e le mafai ona e mauaina lenei tala mataʻutia i luga o saite e sili atu ona talitonuina, mo se faʻataʻitaʻiga, ofisa tala fou.

O le pito i luga o le faʻasalalauina o mea i luga o le aofia ai o le vegetarianism i le lisi o faʻafitauli o le mafaufau na tupu i le 2012 (o le tala o loʻo taʻua o Mati 20, 2012). Ma o lea ua mavae ni nai tausaga - ma o galu mai lenei faʻavalevalea ma ua uma ona faʻamaonia "mea moni" o loʻo faʻaalia pea iinei ma iina. Fa'anoanoa tele!

E tupu o le mafuaʻaga o le faʻaalia o ia tala e (e le) faʻaseseina ma le loto i ai o faʻamatalaga moni. O le mea lea, i le taimi lava e tasi, na ou filifili e suʻe, ae o le a le mea moni e iloa e le saienisi e uiga i le fesoʻotaʻiga i le va o vegetarianism ma le mafaufau? O le a ou faasino atu i le lomiga i le International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity aso Iuni 7, 2012 (o lona uiga, ina ua maeʻa le "lipoti" muamua e uiga i le F63.8), o tusitala na aoteleina le tele o faaiuga ma faia a latou suʻesuʻega i Siamani. . Ulutala: Mea'ai fuala'au ma fa'aletonu o le mafaufau: fa'ai'uga mai se su'esu'ega fa'alenu'u

O le faaiʻuga lenei a le au tusitala: “I aganuu i Sisifo, o le taumafa i meaʻai e fai meaʻai e fesootaʻi atu i le faateleina o le lamatiaga o maʻi faalemafaufau. Ae ui i lea, e leai se faʻamaoniga o se mafuaʻaga mafuaʻaga mo le vegetarianism i le mafuaʻaga o le le atoatoa o le mafaufau. “

O le a ou taʻu atu ia te oe sina mea itiiti e uiga i mea na ou aʻoaʻoina mai lenei suʻesuʻega. Ua faailoa mai e ana tusitala ni ituaiga se tolu e ono mafai ona fai i le va o le taumafa o mea'ai i mea'ai ma le tulaga o le mafaufau o le tagata.

Ole ituaiga muamua ole feso'ota'iga ole biological. E feso'ota'i ma le leai o ni mea'ai fa'apitoa e mafai ona mafua mai i le vegetarianism. "I le tulaga faʻale-aganuʻu, o le tulaga o meaʻai e mafua mai i meaʻai e mafai ona aʻafia ai le neuronal function ma le faiʻai synaptic plasticity, lea e aʻafia ai gaioiga e taua mo le amataga ma le tausia o faʻafitauli o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai faʻamaoniga malosi e faʻapea o gaʻo gaʻo omega-3 filifili umi e mafua ona fesoʻotaʻi ma le lamatiaga o le maʻi faʻafitauli tele. E le gata i lea, e ui lava e le o manino le faʻamaoniga, o le vitamini B12 maualuga e mafua ona fesoʻotaʻi ma faʻafitauli ogaoga faʻafitauli. Ua maua i su'esu'ega e fa'aalia e le au fai mea'ai le maualalo o le tino o ga'o omega-3 filifili umi ma le vaitamini B12, lea e ono fa'atuputeleina ai lo latou fa'aletonu tele. ” O le faaiuga a saienitisi: i lenei tulaga, o le suiga i le vegetarianism atonu e muamua atu i le amataga o faaletonu o le mafaufau.

O le a se mea e mafai ona ou fai atu ai i lenei mea? Atonu e aoga le fa'apaleni atili o au mea'ai.

E le gata i lea, o le ituaiga lona lua o fesoʻotaʻiga o loʻo talanoa i ai saienitisi e faʻavae i luga o uiga mautu o le mafaufau. Latou te fa'aaafia uma le filifiliga o se mea'ai mea'ai ma le atina'eina o fa'afitauli o le mafaufau. I lenei tulaga, e le o fesoʻotaʻi le vegetarianism ma le atinaʻeina o se faʻafitauli o le mafaufau.

Ma le mea mulimuli, o le ituaiga lona tolu o fesoʻotaʻiga: o le atinaʻeina o faʻafitauli o le mafaufau e faʻateleina ai le avanoa e filifili ai se meaʻai meaʻai. I lenei tulaga, o le amataga o le faaletonu o le mafaufau o le a muamua atu i le suiga i le vegetarianism. E ui lava, o loʻo faʻamalamalama e saienitisi, e le lava ni faʻasalalauga faʻasalalau i lenei ituaiga o fesoʻotaʻiga. E tusa ai ma loʻu malamalama, o le itu o loʻo i ai atonu o se tagata e maua i se maʻi e mafua ai ona popole tele o ia i ana masaniga poʻo le mafatia o manu e masani ona filifili meaʻai faʻasaina, e aofia ai le vegetarianism.

I le taimi lava e tasi, o le suʻesuʻega o loʻo matauina ai le avanoa e le gata o se mea le lelei, ae o se fesoʻotaʻiga lelei foi i le va o vegetarianism ma le soifua maloloina o le mafaufau: "O lea, o nisi o le mafaufau ma le socio-demographic uiga o vegetarians, e pei o se auala le lelei o  faia. – Ua ta'ua e Yu.K.) e mafai ona i ai ni a'afiaga leaga i le soifua maloloina o le mafaufau, ae o isi uiga e pei o le soifua maloloina lelei ma le fa'aosofiaga fa'ale-aganu'u e mafai ona i ai ni a'afiaga lelei. ”

Tuua se tali