E mafai e tamaiti ona 'ai susu? Aisea e matautia ai le susu o povi mo le soifua maloloina o tamaiti

O tagata matutua uma ma tamaiti, e seasea ona tuʻuina i lalo, latou te iloa le faʻaupuga lauiloa ma malie - "Inu, tamaiti, susu, o le a e soifua maloloina!" Ae ui i lea, o aso nei, faʻafetai i le tele o saienitisi suʻesuʻega, o le lelei o lenei faʻamatalaga ua matua mou atu - e aliali mai e le o tagata matutua uma ma tamaiti susu e matua maloloina. E le gata i lea, i nisi tulaga, o le susu e le gata le le maloloina, ae faʻapea foi ma lamatiaga i le soifua maloloina! E mafaia pe leai foi ile susu ole fanau?

Mafai e tamaiti 'ai susu? Aisea e lamatia ai povi susu mo tamaiti soifua maloloina

E tele augatupulaga na tutupu aʻe i luga o le talitonuga o le susu o le manu o se tasi o "maatulimanu" o le soifua maloloina o le tagata, i se isi faaupuga, o se tasi o sili ona taua ma aoga meaʻai i le taumafataga e le gata i tagata matutua, ae faʻapea foi ma tamaiti toetoe lava mai le fananau mai. Peitai, i o tatou taimi, tele lanu uliuli ua aliali mai luga o le papaʻe igoa o le susu.

Mafai e tamaiti 'ai susu? Taua tausaga!

Ua aliali mai e tofu lava le tagata soifua ma a latou lava sootaga faʻapitoa ma le susu o povi (ma i le ala, e le gata i le susu povi, ae faʻapea foi ma 'oti, mamoe, kamela, ma isi). Ma o nei sootaga e faʻatonutonu muamua lava e le agavaʻa o a matou digestive system e faʻamalosia lelei faʻatagaina lenei lava susu.

O le pito i lalo o le susu o loʻo i ai se suka susu faapitoa - lactose (i le saʻo gagana a saienitisi, lactose o se gaʻo o le vaega disaccharide). Ina ia talepeina lactose, o se tagata manaʻomia se lava aofaʻiga o se faʻapitoa enzyme - lactase.

A fanau se pepe, o le gaosia o le lactase enzyme i lona tino e matua maualuga - o lea natura "mafaufau" ina ia mafai ai ona maua e le pepe le sili aoga ma mea aoga mai le susu o lona tina.

Ae ma le matua, o le gaioiga o le gaosiaina o le enzyme lactase i le tino o le tagata e matua faʻaitiitia (i le 10-15 tausaga i nisi talavou, e toetoe lava a mou atu). 

O le mafuaʻaga lea e le faʻamalosia ai e vailaʻau faʻaonapo nei le faʻaogaina o le susu (e le o meaʻai susu susu, ae saʻo susu lava!) E tagata matutua. I aso nei, ua ioe fomaʻi o le inu susu e sili atu le afaina o le soifua maloloina o tagata nai lo le lelei ...

Ma o iina e tulaʻi mai ai se fesili talafeagai: afai o se pepe faatoa fananau mai ma se pepe i lalo ifo o le tasi le tausaga le sili atu le maualuga o le gaosia o le lactase i o latou olaga atoa i le lumanaʻi, o lona uiga ea o pepe, pe a fai o le faʻasusu e le mafai, e sili atu le aoga e fafaga "Ola" le susu o povi nai lo le faʻatumuina o le pepe mai le faletupe?

Ua aliae mai - leai! O le faʻaaogaina o susu o povi e le gata e le lelei mo le soifua maloloina o pepe, ae le gata i lea, e tumu i le tele o mea matautia. O a na?

Mafai e le susu ona faʻaaoga mo tamaiti i lalo o le tasi le tausaga?

O le mea e laki ai, pe paga lea, i mafaufau o le toatele o tagata matutua (aemaise i latou o loʻo nonofo i nuʻu mamao) i tausaga ua tuanaʻi, na tupu ai se stereotype e faʻapea e leai se susu a se tina talavou, e mafai ma e tatau ona fafagaina le pepe. ma le palu mai le apa, ae faʻateʻa male povi poʻa susu poʻo susu susu. Fai mai a latou e sili atu le tamaoaiga, ma latalata i le natura, ma sili atu aoga mo le tuputupu aʻe ma le tuputupu aʻe o le tamaititi - mulimuli ane, o le mea lea na faia ai e tagata mai taimi ua leva! ..

Ae o le mea moni, o le faʻaaogaina o susu mai manu faʻatoʻaga e pepe (o lona uiga, tamaiti i lalo o le tasi le tausaga) e ono lamatia ai le soifua maloloina o tamaiti!

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o faʻafitauli sili ona faigata o le faʻaaogaina o le susu o le povi (poʻo se 'oti, o le tamai solofanua, o le renini - e leʻo le mea tonu) i meaʻai a tamaiti i le tausaga muamua o le olaga o le atinaʻeina o rickets ogaoga i le toeititi 100 % o mataupu.

Faʻafefea ona tupu lenei mea? O le mea moni o rickets, pei ona lauiloa, e tutupu faʻasaga i le talaʻaga o le faʻavasegaina o le leai o le vaitamini D. Ae tusa lava pe maua le pepe na maua ai lenei taua tele vitamini D mai le fanau mai, ae i le taimi e tasi fafagaina o ia i le povi susu (lea , i le ala, o ia lava o se limafoai punaoa o vaitamini D), lea o soʻo se taumafaiga e puipuia rickets o le a le aoga - o le phosphore o loʻo i totonu o le susu, talofa, o le a avea ma mafuaʻaga o le faifai pea ma le aofaʻi leiloa o le calcium ma o lena lava vaitamini D.

Afai e faʻamamaina e le pepe le susu o povi e oʻo atu i le tausaga, e toeititi 5 taimi e sili atu ai le calcium na te mauaina nai lo lona manaʻoga, ma le kulukose - toeititi 7 taimi sili atu nai lo le mea masani. Ma afai o sili sili kalisiu ua aveʻesea mai le tino o le pepe e aunoa ma ni faʻafitauli, lea ina ia mafai ona aveʻese se aofaʻi talafeagai aofaʻiga o le phosphore, e tatau i fatugaʻo ona faʻaaogaina uma kalisiu ma vaitamini D. O le mea lea, o le tele o susu o le pepe, o le sili atu ogaoga le lava o vitamini. D ma kalisiu o lona tino poto masani.

Ae o le mea ua tupu: afai e 'ai e le tamaititi le susu o povi e oʻo atu i le tausaga (e oʻo lava i se meaʻai faʻaopoopo), na te le mauaina le kalasiamu na te manaʻomia, ae i se isi itu, na te leiloaina i taimi uma ma tele. 

Ma faʻatasi ai ma kalisiu, na ia leiloa foi le taugata vitamini D, faʻasaga i le talaaga o le le lava o le a le tamaititi mautinoa atinaʻeina rickets. Ae mo metotia faʻasusu a pepe, i mea uma, e aunoa ma se tuʻueseʻesega, o le tele o le phosphore e aveʻese ma le iloa lelei - mo meaʻai a pepe, e faʻauigaina, e sili atu lona aoga nai lo le povi (poʻo le 'oti) susu.

Ma e naʻo le taimi e oʻo atu ai tamaiti i le 1 tausaga, ona matua tele ai lea o latou fatugaʻo ua mafai ai ona latou aveese le tele o le phosphorus, e aunoa ma le faʻaleagaina o le tino o le calcium ma le vitamini D e manaʻomia. Ma, e tusa ai, o le susu o le povi (faʻapea foʻi ma le 'oti ma soʻo se isi lava susu o manu) mai mea leaga i le lisi o tamaiti e liua i se mea aoga ma taua.

O le faʻafitauli matuia lona lua e tulaʻi mai pe a fafagaina pepe i le susu o povi o le atinaʻeina o ni ituaiga o kanesa vaivai. E pei ona vaaia mai le laulau, o le uʻamea o loʻo i totonu o le susu o le tagata e fai si maualuga atu nai lo le susu o povi. Ae e oʻo i le uʻamea o loʻo i ai pea i le susu o povi, 'oti, mamoe ma isi meaola faʻatoʻaga e le mitiia e le tino o le tamaititi - o le mea lea, o le atinaʻe o le anemia pe a fafagaina ma susu o povi e mautinoa mautinoa.

Susu i meaʻai a tamaiti pe a uma le tausaga

Peitaʻi o le tapu o le faʻaaogaina o le susu i le olaga o le tamaititi o se mea e le tumau. Ua maeʻa ona kolosi e le pepe le mea taua e tasi le tausaga le matua, ua avea ona fatugaʻo ma fatuga atoatoa ma matua, o le electrolyte metabolism ua masani lelei ma o le tele o le phosphore i le susu ua le faʻafefe mo ia.

Ma amata mai i le tausaga, e mafai lava ona faʻaofi uma povi poʻo susu susu i meaʻai a le tamaititi. Ma afai i le vaitaimi mai le 1 i le 3 tausaga lona aofaʻi tatau ona faʻatonutonuina - o le fua faatatau i aso uma e tusa ma le 2-4 ipu tioata atoa - ona maeʻa lea o le 3 tausaga ua saoloto le tama e inu tele susu i le aso e pei ona ia manaʻo ai.

O le tautalaga fa'apitoa, mo tamaiti, o le susu atoa o le povi e le o se mea'ai taua ma le mana'omia - o fa'amanuiaga uma o lo'o i ai e mafai ona maua mai i isi oloa. 

O le mea lea, fai mai fomaʻi o le faʻaaogaina o le susu e faʻatauaina lava i le fai ma vaisu o le pepe lava ia: afai e alofa i le susu, ma afai na te le lagonaina se faʻaletonu ina ua uma inu ia, ona tuu lea ia inu i lona soifua maloloina! Ma afai na te le fiafia i ai, pe sili atu le leaga, na te lagona leaga mai le susu, lona uiga o lou muamua popolega o matua o le faʻatalitonuina o lou tinamatua e tusa lava pe leai se susu, fanau e mafai ona tupu aʻe maloloina, malosi ma fiafia ...

Ma, seʻi tatou toe faʻamatalaina puupuu o tamaiti e mafai ona fiafia i le susu matua le mafai ona taofiofia, o fea e tatau ona inuina i lalo o le vaʻavaʻaiga a o latou matua, ma o fea e tatau ona matua le mauaina lenei oloa ia latou taumafataga:

  • Tamaiti mai le 0 i le 1 tausaga le matutua: susu e mataʻutia mo lo latou soifua maloloina ma e le fautuaina e oʻo lava i aofaʻi laiti (talu ai le aʻafiaga o le atiaʻe rickets ma le anemia e matua maualuga);

  • Tamaiti mai le 1 i le 3 tausaga: susu e mafai ona aofia i totonu o le lisi a tamaiti, ae e sili le avatu i le tamaititi i mea faʻatapulaʻa (2-3 tioata ile aso);

  • Tamaiti mai le 3 tausaga i le 13 tausaga: i lenei tausaga, susu mafai ona faʻaumatia e tusa ai ma le faʻavae "pei ona ia manaʻomia - ia inu ia tele";

  • Tamaiti e ova atu ma le 13 tausaga le matutua: a maeʻa le 12-13 tausaga i le tino o le tagata, o le gaosiga o le enzyme lactase e amata ona faasolosolo malie ona mou atu, e fesoʻotaʻi ma fomaʻi faʻaonaponei e faʻamalosia le faʻaogaina o le susu atoa ma le suiga i oloa susu susu, lea e faʻafefe ai. faiga ua uma ona "galue" i le malepe o le suka susu.

Ua talitonu fomaʻi onapo, a maeʻa le 15 tausaga, tusa o le 65% o tagata o le Lalolagi, o le gaosiaina o le vailaʻau e gausia ai le suka i le susu e faʻaititia i tau le aoga. E mafai ona mafua ai ituaiga uma o faʻafitauli ma faʻamaʻi i le gastrointestinal tract. O le mafuaʻaga lena o le taumafaina o le susu atoa i le talavou (ma ona oʻo lea i le matua) e manatu le manaʻomia mai le manatu o vailaʻau faʻaonapo nei.

Faʻamatalaga aoga e uiga i susu mo pepe ma sili atu

I le faʻaiuga, o nai mea laʻititi lauiloa e uiga i le povi susu ma lona faʻaaogaina, aemaise lava i tamaiti:

  1. A faʻapunaina, e faʻatumau e le susu uma polotini, gaʻo ma gaʻo gaʻo, faʻapea foi ma kalisiu, phosphore ma isi minerals. Ae ui i lea, o siama leaga na fasiotia ma faʻamamaina vitamini (lea, i le talafeagai, e tatau ona fai mai, e leʻi avea lava ma faʻamanuiaga sili o le susu). Afai la o loʻo e masalosalo ile amataga o le susu (a e maise pe a e faʻatau ile maketi, ile "tumaoti", ma isi), ia mautinoa ia vela ae e te leʻi avatua i lau tama.

  2. Mo se tamaititi mai le 1 i le 4-5 tausaga, e fautuaina ia aua neʻi faʻasusu, o lona gaʻo e sili atu i le 3%.

  3. Physiologically, e mafai e le tino o le tagata ona ola i lona olaga atoa e aunoa ma le susu atoa, a o tausia uma le soifua maloloina ma le gaioiga. I nisi upu, e leai ni vailaʻau i le susu o manu amataga e ono taua mo tagata.

  4. Afai o loʻo i ai i le tamaititi se faʻamaʻi rotavirus, ona maeʻa loa lea ona toe faʻaleleia, e tatau ona faʻaumatia atoa le susu mai lana meaʻai mo le 2-3 vaiaso. O le mea moni e faapea mo sina taimi o le rotavirus i le tino o le tagata e "tapē" le gaosiga o le enzyme lactose - o le mea lea e talepe ai le susu suka lactase. I se isi faaupuga, afai e fafagaina se tamaititi i meaʻai susu (e aofia ai susu susu!) A maeʻa ona maua i le rotavirus, e mautinoa e faʻaopoopoina le tele o maʻi faʻamaʻi i le tulaga o le manava, tiga o le manava, susu poʻo le manava, ma isi.

  5. I ni nai tausaga talu ai, o se tasi o nofoaga faʻapitoa suʻesuʻega faʻafomaʻi i le lalolagi - Harvard Medical School - faʻalilolilo aloaia le susu atoa o manu mai le lisi o oloa e lelei mo le soifua maloloina o tagata. O suʻesuʻega ua faʻaputuina o le masani ma le tele o le taumafaina o le susu o loʻo i ai se aafiaga lelei i le atinaʻeina o le atherosclerosis ma faʻamaʻi cardiovascular, faʻapea foʻi ma le tupu mai o le maʻisuka ma e oʻo lava i le kanesa. Ae ui i lea, e oʻo lava i fomaʻi mai le aoga faʻapitoa a Harvard na faʻamatalaina e faʻapea o le inuina masani ma le inu i nisi taimi o le susu e matua taliaina ma saogalemu. O le mea moni o le susu mo se taimi umi na manatu sese o se tasi o mea sili ona taua mo le ola o le tagata soifua, soifua maloloina ma le umi, ma i aso nei ua leiloa lenei tulaga faʻapitoa, faʻapea foʻi ma se nofoaga i taumafa i aso uma a tagata matutua ma tamaiti.

Tuua se tali