E leai se malosi o le E. coli e tetee atu ai i fualaau aina

Ina ia oona sela o le intestinal, E. coli e manaʻomia se suka faʻapitoa e le mafai e se tagata ona faʻapipiʻiina o ia lava. E na o aano o manu ma susu e ulu atu i le tino. Mo i latou o loʻo faia e aunoa ma nei oloa, o faʻamaʻi pipisi o le intestinal e le faʻamataʻu - a itiiti mai na mafua mai i le siama ole Shiga.

O suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o loʻo faia fua e le au fai meaʻai a latou galuega: e ala i le teenaina o aano o manufasi ma meaʻai susu, latou te faʻaitiitia ai le avanoa e maua ai le E. coli toxins o le Shiga subtype, lea e mafua ai le manava toto ma sili atu faʻamaʻi mataʻutia, e toetoe lava leai.

O mea uma e uiga i mole mole suka: e foliga mai o le sini mo le oona o lenei siama o le N-glycolneuraminic acid (Neu5Gc), lea o loʻo tu i luga o tatou sela. Ae i totonu o le tino o le tagata, o lenei suka faʻailoga e le faʻapipiʻiina. O se taunuuga, e tatau ona "faatalitali" siama mo le mole o le Neu5Gc e ulufale i totonu o le vaega o meaʻai mai aano o manu poʻo susu ma faʻapipiʻi i totonu o le membrane o sela o loʻo ufiufi ai le manava. Ona faatoa amata loa lea ona galue le toxin.

Ua fa'aalia e saienitisi lenei mea i le tele o laina sela i vitro (in vitro), ma ua o'o fo'i i se laina fa'apitoa o isumu. I isumu masani, o le Neu5Gc e faʻapipiʻiina mai le pito i lalo i totonu o sela, o lea e faigofie ai ona faʻaogaina e E. coli lenei mea. E pei ona iʻu i ai, afai e te tape faʻamalosi - e pei ona fai mai saienitisi, "tuʻituʻi" le gene e mafai ai ona e faʻapipiʻi Neu5Gc, ona leai lea o se aʻafiaga o Shiga ia i latou.

Le mealilo o le "Fafine Sepania"

Ua faʻailoa e saienitisi le mealilo o le oti e leʻi tupu muamua mai le "Flu Sipaniolo". E faitau sefulu miliona tagata na maliliu i le 1918 ona o suiga e lua na mafai ai ona fusifusia se maʻi fou o le fulū i suka ... O le faʻaogaina o molelaʻau faʻailoga e avea o se osofaʻiga taulaʻi mo microorganisms e le o se mea fou.

O fa'ama'i fa'ama'i e pipii atu fo'i i suka i luga o sela, o virions HIV e fusifusia i molela CD4 fa'ailo o le membrane o sela puipuia o le T-fesoasoani, ma o le malarial plasmodium e iloa ai erythrocytes e tutusa lava toega o le neuraminic acid.

E le gata ina iloa e saienitisi nei mea moni, e mafai ona latou otootoina vaega uma o le iʻuga o fesoʻotaʻiga ma le sosolo mulimuli ane o se vailaʻau faʻamaʻi, poʻo lona toxin, i totonu o se sela. Ae o lenei malamalama, o le mea e leaga ai, e le mafai ona taʻitaʻia ai le fatuina o fualaau malosi. O le mea moni o le mole tutusa lava e faʻaaogaina e sela o lo tatou tino e fesoʻotaʻi ai le tasi ma le isi, ma o soʻo se aʻafiaga e faʻatatau ia i latou o le a le maalofia e afaina ai e le gata i le ola o le pathogen, ae faʻapea foi ma le galuega a o tatou tino.

E faia e le tino o le tagata e aunoa ma le Neu5Gc, ma ina ia aloese mai le mauaina o se faʻamaʻi mataʻutia meaʻai, ua lava lea e puipuia ai lenei mole mai le ulu atu i le tino - o lona uiga, aua le 'ai aano o manu ma susu. O le mea moni, e mafai ona e faʻalagolago i le faʻamama atoatoa o aano o manufasi ma le faʻamaʻaina o le susu, ae o nei oloa e sili ona faigofie ona aloese.

Mo le fua o le "Nobel", o lenei galuega e le lava sei vagana ai le taumafaiga mulimuli ane e faʻamaʻi E. coli, aua i lenei tulaga, o tusitala o lenei suʻesuʻega e mafai ona tauva i le lauiloa ma le au suʻesuʻe o Helicobacter pylori, lea e mafua ai le manava o le manava. I le amataga o le 1980s, ina ia faʻamaonia o ia lava i le lalolagi faʻafomaʻi faʻapitoa, o se tasi oi latou na faʻamaʻi ma le loto i ai o ia lava i "sui maʻi." Ma i le 20 tausaga mulimuli ane na ia maua le Nobel Prize.

Tuua se tali