Eletise

Eletise

O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ile neurology, ole electromyogram (EMG) e mafai ai ona suʻeina le eletise o neura ma maso. I le faaopoopo atu i le suʻesuʻega falemaʻi, e fesoasoani i le suʻesuʻeina o faʻalavelave faʻalavelave ma muscular.

O le a le electromyogram?

O le electromyogram, e taʻua foi o le electroneuromyogram, electronography, ENMG poʻo le EMG, e faʻamoemoe e suʻesuʻe faʻamalosi neura i neura afi, neura ma maso. Su'ega autu i le neurology, e mafai ai ona iloilo le gaioiga o neura ma maso.

I le fa'ata'ita'iga, o le su'ega e aofia ai le fa'amauina o le eletise o neura fa'apea fo'i ma le fa'aiti'itia o se maso e ala i le tu'iina o se nila i totonu o le maso po'o tafatafa o le neura, po'o le pipii o se electrode i luga o le pa'u pe a neura po'o le maso. e papa'u. E su'esu'eina le gaioiga eletise i le malologa, pe a mae'a le fa'aosoina o le eletise po'o se taumafaiga fa'aitiitiga ofo ole tagata ma'i.

E fa'afefea ona galue le electromyogram?

O le suʻega e faia i le falemaʻi, i totonu o le fale suʻesuʻe mo le suʻesuʻeina o galuega o le tino, poʻo le ofisa o le neurologist pe a faʻapipiʻiina. E leai se sauniuniga e manaomia. O le suʻega, e aunoa ma se faʻalavelave, e 45 i le 90 minute e faʻatatau i le faʻaogaina.

O le masini mo le faia o le EMG e taʻua o le electromyograph. O le fa'aogaina o ni fa'aeletise (tama'i pa'i) tu'u i luga o le pa'u, e fa'aosoina ai alava neura fa'aleeletise e ala i le tu'uina atu fa'apuupuu (mai le tasi vaesefulu i le millisecond) ma le malosi maualalo (ni nai afe o le ampere) te'i eletise. ). O le a'ave lea o neura e fa'asalalau atu i le maso, ona fa'amauina lea ma gaoioi. O masini faʻapipiʻi i le paʻu e mafai ai ona faʻamaumau le eletise o le neura ma / poʻo maso. Ona tusia lea o lenei mea i luga o le masini ma suʻesuʻeina i luga o le lau i le tulaga o fasi fanua.

Faʻalagolago i faʻamaoniga ma le pathology o loʻo sailia, e mafai ona faʻaaogaina ituaiga eseese o suʻega:

  • o le electromyogram moni e aofia ai le suʻesuʻeina o le eletise o le maso i le malologa ma pe a faʻamaonia e le tagata maʻi. E mafai ona suʻesuʻeina le gaioiga o ni nai alava maso. Mo lenei mea, e tuʻuina atu e le fomaʻi se nila lelei, faʻatasi ai ma se masini, i totonu o le maso. O le suʻesuʻeina o le eletise o le maso e mafai ai ona iloa le leiloa o alava neura afi poʻo se faaletonu o le maso;
  • o le suʻesuʻeina o le saoasaoa o le faʻauluina o alava afi e aofia ai le faʻaosofia o le neura i itu e lua ina ia mafai ai ona faʻavasega le saoasaoa ma le gafatia o le faʻaogaina o le nerve i le tasi itu, ma le tali muscular i le isi itu;
  • o le suʻesuʻeina o le saoasaoa o le faʻaogaina o lagona e mafai ai ona fuaina le faʻaogaina o alava lagona o le neura i le vaʻa;
  • e fa'aaogaina su'esu'ega fa'aosofia fa'asolosolo e su'e ai le fa'amaoni o le felauaiga i le va o le neura ma le maso. E fa'aoso fa'afia le neura ma su'esu'e le tali o maso. Aemaise lava, e siakiina e le o fa'aitiitia fa'aleaogaina lona amplitude i fa'agaioiga ta'itasi.

E mafai ona sili atu le le fiafia o le faʻamalosi eletise nai lo le tiga. O nila lelei e mafai ona mafua ai sina tiga.

O afea e fai ai se electromyogram?

E mafai ona fa'atonu le electromyogram pe a feagai ma fa'ailoga eseese:

  • ina ua mavae se faalavelave e ono afaina ai neura;
  • tiga maso (myalgia);
  • vaivai maso, leiloa le leo maso;
  • tingling faifai pea, numbness, tingling (paramnesia);
  • faigata ile mimi po'o le taofiofia o le mimi, pasi pe uu le nofoa
  • faaletonu erectile i alii;
  • tiga e le mafaamatalaina o le perineal i fafine.

I'uga o le electromyogram

Fa'alagolago i fa'ai'uga, ole su'ega e mafai ona fa'amaonia ai fa'ama'i eseese po'o fa'ama'i:

  • faʻamaʻi maso (myopathy);
  • gau maso (pe a uma le taotoga, manu'a po'o le fanau mai i le perineum, mo se fa'ata'ita'iga);
  • carpal tunnel syndrome;
  • i le tulaga o le faʻaleagaina o le aʻa o le neura pe a maeʻa se faʻalavelave, o le suʻesuʻeina o le saoasaoa o le faʻaogaina e mafai ai ona faʻamaonia le maualuga o le faʻaleagaina o le fausaga o le neura ua afaina (aʻa, plexus, nerve i ona vaega eseese i luga o le vae) ma lona tikeri o le. fa'aletonu;
  • fa'ama'i o neura (neuropathy). E ala i le suʻesuʻeina o vaega eseese o le tino, e mafai ai e le EMG ona iloa pe o le faʻamaʻi o neura o loʻo faʻasalalau pe faʻasalalau ma faʻapea e iloagofie ai polyneuropathies, tele mononeuropathies, polyradiculoneuropathies. Faʻalagolago i faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo matauina, e mafai ai foi ona tuʻu saʻo atu i le mafuaʻaga o le neuropathy (genetics, immunity disorder, oona, maʻi suka, faʻamaʻi, ma isi);
  • fa'ama'i o sela neura afi i totonu o le va'aiga (motor neuron);
  • myasthenia gravis (se fa'ama'i fa'ama'i e seasea maua i le neuromuscular junction).

Tuua se tali