Fa'atupuina champignons

Faʻamatalaga puupuu o le gaʻo, foliga o lona tuputupu aʻe

Champignons o sui o le aiga o le champignon o le igoa lava e tasi, lea e aofia ai le silia ma le 60 ituaiga o pulou pulou. E mafai ona ola mushroom i vaomatua, vao ma e oʻo lava i toafa.

O ituaiga eseese o champignons e mafai ona maua i konetineta uma sei vagana ai Antarctica, ae o lo latou nofoaga autu o le steppe poʻo le vaomatua-steppe sone.

Afai o loʻo tatou talanoa e uiga i le totonugalemu o lo tatou Atunuʻu, ona maua lea o champignons i fanua, vao, i pito o vaomatua. Afai o tulaga mo lo latou tuputupu aʻe e lelei, ona i ai lea i nei nofoaga e mafai ona e mauaina champignons mai ia Me ia Oketopa.

O pulou e taʻua o saprophytes, o lea latou te ola ai i luga o eleele e mauoa i humus, e maua i tafatafa o lafumanu, faʻapea foʻi ma vaomatua e iloga i lapisi mafiafia.

Ae mo le fa'atupuina o mushroom alamanuia, e lua ituaiga o nei pulou o lo'o ola malosi i le taimi nei: lua-spore mushroom ma lua-mama (fa-spore) mushroom. Fa'ato'aga ma fanua fa'ato'aga e le masani ai.

Champignon o se pulou pulou, e faʻaalia e se vae tutotonu faʻaalia, o le maualuga e oʻo atu i le 4-6 senitimita. E ese mai le au taʻavale faʻapisinisi i le pulou o le 5-10 senitimita, ae e mafai ona e mauaina faʻataʻitaʻiga e 30 senitimita pe sili atu.

E malie, o le champignon o se sui o pulou pulou e mafai ona 'aina mata. I atunuu Metitirani, o champignons mata e faʻaaogaina i le sauniuniga o salati ma sosi.

I vaitau muamua o le olaga o le mushroom, o lona pulou e iloga i se foliga hemispherical, ae ui i lea, i le faagasologa o le matua, e liua i se mea faʻalautele.

E 4 vaega autu o champignons e tusa ai ma le lanu o le pulou: kiona-paʻepaʻe, susu, lanu enaena (tupu) ma le kulimi. O le tele o taimi, o papa'e ma susu e tofia i le vaega lava e tasi. Faatasi ai ma se suiga i le matua o le fua o le tino, e tupu foi suiga i papatusi o champignons. O mushroom laiti e iai ni ipu mama. A oʻo loa le champignon i le talavou, e faʻapogisa le ipu, ma liua mūmū-enaena. O champignons tuai o loʻo faʻaalia i le lanu enaena uliuli ma le burgundy-lanu uliuli o le ipu.

Filifiliga ma tapenaga nofoaga

O pulou e faʻaalia i le faʻaitiitia o manaʻoga mo le i ai o le malamalama ma le vevela, o lea e mafai ai ona latou tuputupu aʻe malosi e oʻo lava i potu i lalo i le vevela o le ea i le va o le 13-30 tikeri Celsius. E le gata i lea, o nei sigi e le manaʻomia le i ai o se fale talimalo, talu ai o latou meaʻai e faʻatinoina e ala i le faʻafefeina o toega pala o mea faʻalaʻau. Faʻavae i luga o lenei mea, i le faagasologa o le tuputupu ae o champignons, o le mea e taʻua. Champignon compost, i le sauniuniga o loʻo faʻaaogaina otaota solofanua poʻo moa moa. E le gata i lea, e taua tele le faʻaopopoina o le rai poʻo le saito vaomago ma le gypsum. O le i ai o le lapisi e tuʻuina atu ai i pulou aitu mea e manaʻomia ai le nitrogen, faʻafetai i vaomago, o le mycelium e tuʻuina atu i le carbon, ae faʻafetai i le gypsum, o pulou e tuʻuina atu i le calcium. E le gata i lea, o le gypsum e faʻaaogaina e fausia ai le faapalaga. O faʻaopoopoga i le eleele mo le totoina o champignons i foliga o le penisina, minerale fertilizers ma aano o manufasi ma ponaivi o le a le faʻalavelave.

O faifaatoʻaga mushroom taʻitasi e iai lana lava fua faʻatatau mo le mea sili, i lona manatu, faapalaga, o le faʻavae e masani lava o otaota solofanua.

Ina ia saunia sea faapalaga, e tatau ona faʻaaoga le 100 kilokalama o vaomago, 2,5 g o le ammonium sulfate, superphosphate ma le urea, faʻapea foʻi ma le tasi ma le afa kilokalama o le gypsum ma le 250 kalama o le penisina mo le 400 kilokalama o solofanua solofanua.

Afai o le a totōina e se faifa'ato'aga mushrooms champignons i le tausaga atoa, ona tatau lea ona faia le faiga o le faapalaga i totonu o potu fa'apitoa lea e tumau ai le vevela o le ea i le maualuga i luga a'e o le 10 tikeri Celsius. Afai e tupu aʻe pulou i taimi uma, e mafai ona tuʻu le faapalaga i lalo o se faʻalava i fafo.

I le taimi o le sauniuniga o le faapalaga, e tatau ona puipuia ona vaega faʻavae mai le faʻafesoʻotaʻi o le eleele. A leai, e mafai ona o'o i ai ni meaola ninii e afaina ai sigi.

O le laasaga muamua o le faapalaga e aofia ai le tipiina o vaomago, a maeʻa ona susu lelei i le vai seia oʻo ina susu atoa. I lenei tulaga, e tuʻuina mo aso e lua, a maeʻa ona tuʻufaʻatasia ma manu, lea e faʻapipiʻi i taimi uma i luga o faʻamau. O vao i le taimi o le faʻapipiʻiina e tatau ona faʻasusu i minerale fertilizers, lea e tatau ona faʻafefe muamua i le vai. O le mea lea, e tatau ona e mauaina se faʻaputu faʻapipiʻi, fua tasi ma le afa mita le maualuga ma le lautele. E tatau ona i ai le itiiti ifo ma le 100 kilokalama o vaomago i totonu o se faaputuga, a leai o le faʻagasologa o le faʻafefe o le a matua tuai, pe o le maualalo o le vevela vevela o le a le mafai ai ona amata. A maeʻa sina taimi, e faʻalavelaveina le faʻaputuga faʻaputu i le faʻaopoopo malie o le vai. O le gaosiga o le faapalaga e manaʻomia ai ni malologa se fa, ma o le umi o lona gaosiga e 20-23 aso. Afai e mulimulitaia le tekinolosi, ona o ni nai aso talu ona maeʻa le fasiga mulimuli, o le faʻaputuga o le a taofi le faʻaaogaina o ammonia, o le manogi uiga o le a mou atu, ma o le lanu o le masini lava ia o le a avea ma enaena uliuli. Ona tufatufaina atu lea o le faapalaga ua maeʻa i totonu o pusa faʻapitoa poʻo moega e fausia mai ai, lea o le a luluina ai pulou.

Totō le mycelium

O le toe gaosia o champignons alamanuia e tupu i se auala vegetative, e ala i le luluina o le mycelium i le faapalaga saunia, lea e maua i totonu o fale suesue. Faatasi ai ma metotia o le luluina o le mycelium, e taua le faʻamalamalamaina o le potu, i totonu e faigofie tele ona faʻamautu le maualuga o le maualuga o le ea, faʻapea foʻi ma se faʻaaliga sili ona lelei o le vevela. E manaʻomia le faʻatauina o le mycelium naʻo tagata taʻutaʻua lauiloa, talu ai o le solia o tekinolosi a itiiti ifo i le tasi laʻasaga o le gaosiga o le mycelium o le a lamatia ai le tuputupu aʻe o le mycelium. O le tuʻuina atu o le mycelium o loʻo faʻatinoina i granules poʻo i foliga o poloka faapalaga e le manaʻomia ai le faʻaogaina o le tagata lava ia. E tatau ona totō le suamu i le faapalaga malo, o lea e tatau ai ona faʻasalalau i se mea manifinifi seʻia pa'ū lona vevela i le 25 tikeri Celsius. Manatua o le taimi lava e maeʻa ai le luluina, o gaioiga e tupu i totonu o le faapalaga, o se taunuuga o le maualuga o lona vevela. Mo tone ta'itasi o faapalaga, e tusa ma le 6 kilokalama po'o le 10 lita o le mycelium e tatau ona toto. Mo le luluina, e tatau ona saunia ni pu i le faapalaga, o le loloto e tatau ona 8 cm, ma le laasaga e tatau ona 15 cm. O pu i laina lata ane e tatau ona tautevateva. O le luluina e faia i ou lava lima poʻo le fesoasoani a se tipi faʻapitoa ma se uila.

A toto le mycelium, e tatau ona ufiufi le faapalaga i pepa, fala vaomago poʻo le ie e teu ai le susu i totonu. Ina ia puipuia mai foliga mai o meaola faalafua eseese, e tatau ona togafitia i le 2% formalin solution i aso uma e tolu. I le taimi o le faʻaaogaina o tekinolosi e le ufiufi, e faʻafefete le faapalaga e ala i le faʻafefeina o puipui ma fola, aua afai e te faʻafefeina le faapalaga lava ia, o lona uiga e maualuga le avanoa e atiaʻe ai faʻamaʻi mycelium. I le taimi o lona germination, e manaʻomia le vevela o le ea i luga aʻe o le 23 tikeri, ma le vevela o le faapalaga e tatau ona i ai i le va o le 24-25 tikeri.

Totō ma selesele

Mycelium, i le averesi, e tupu ile 10-12 aso. I le vaitau lea, o se fa'agasologa malosi o le fa'atupuina o filo pa'epa'e manifinifi - hyphae - e faia i le faapalaga. A amata ona aliali mai i luga o le eleele, e tatau ona sausau i se vaega o le peat ma le penisina, 3 senitimita le mafiafia. A maeʻa le 4-5 aso mulimuli ane, e tatau ona faʻaititia le vevela i totonu o le potu i le 17 tikeri. E le gata i lea, e tatau ona amata faʻasusuina le pito i luga o le eleele ma se apa vai manifinifi. I le taimi e faʻafefe ai, e tatau ona mataʻituina le tulaga e tumau ai le vai i luga o le pito i luga ma e le oʻo i totonu o le faapalaga. O le tuʻuina atu pea o le ea fou e taua foi, lea o le a aʻafia lelei ai le tuputupu ae o pulou. Ole susu ile potu ile taimi lena e tatau ona mautu ile va ole 60-70%. O fua o champignons e amata ile 20-26th aso talu ona totoina le mycelium. Afai o tulaga sili ona lelei mo le tuputupu aʻe e matua mataʻituina, o le matua o pulou e tupu tele, faʻatasi ai ma malologa i le va o tumutumu o le 3-5 aso. E selesele ma le lima ia pulou e ala i le mimilo ese mai le mycelium.

E oʻo mai i le taimi nei, o taʻitaʻi i le gaosiga o pisinisi o champignons e aofia ai Amerika, Peretania Tele, Farani, Korea ma Saina. I tausaga talu ai nei, ua amata foi ona faʻaaogaina e le tatou Atunuʻu tekinolosi mai fafo i le faʻagasologa o le tuputupu aʻe o pulou.

O pulou e aoina i le vevela o le 12-18 tikeri. Aʻo leʻi amataina le aoina, e tatau ona faʻafefe le potu, o le a aloese mai le tuputupu aʻe o le susu, o se taunuuga e aliali mai ai stains i luga o pulou mushroom. E ala i le foliga mai o le gaʻo, e mafai ona e fuafuaina pe o le a le taimi e aveese ai. Afai o le ata e fesoʻotaʻi ai le pulou ma le vae ua uma ona matua faʻaloloa, ae e leʻi saeia, o le taimi lenei e aoina ai le champignon. A maeʻa ona tauina pulou, e faʻavasega, mamaʻi ma faʻaleagaina e lafoai, ae o isi mea e afifi ma auina atu i nofoaga e faʻatau ai.

Tuua se tali