Tala'aga o Vegetarianism i Iapani

Na tusia e Mitsuru Kakimoto, o se sui o le Japanese Vegetarian Society: “O se suʻesuʻega na ou faia i atunuu i Sisifo e 80, e aofia ai ma tagata Amerika, Peretania ma Kanata, na faaalia ai e tusa ma le ʻafa o i latou e talitonu na māfua mai i Initia le fai meaʻai. O nisi na tali mai na fautua mai o le nofoaga na fanau ai le vegetarianism o Saina po o Iapani. E foliga mai ia te aʻu o le mafuaaga autu o le vegetarianism ma le Buddhism e fesootaʻi i Sisifo, ma e le o se mea e ofo ai. O le mea moni, o loʻo ia i matou mafuaaga uma e fai atu ai ".

Ua faapea mai Gishi-Wajin-Den, o se tusi o talafaasolopito o Iapani na tusia i Saina i le senituri lona tolu T.L.M.: “E leai ni povi i lena atunuu, e leai ni solofanua, e leai ni taika, e leai ni nameri, e leai ni ʻoti, e leai ni manumanu i lenei laueleele. E malu le tau ma e aai tagata i fualaau faisua fou i le taumafanafana ma le taumalulu.” E foliga mai, . Na latou maua fo'i i'a ma figota, ae tau le 'ai aano o manu.

I lena taimi, sa pulea Iapani e le lotu Shinto, e masani lava pantheistic, e faavae i luga o le tapuaiga i malosiaga o le natura. E tusa ai ma le tusitala o Steven Rosen, i le amataga o Shinto, o tagata ona o le faasaina o le faamasaaina o le toto.

I ni nai selau tausaga mulimuli ane, na oo mai ai le lotu Puta i Iapani, ma ua le toe tulituliloa ma fagogota Iapani. I le senituri lona fitu, na uunaʻia ai e Empress Jito o Iapani le faasaʻolotoina o manu mai le faatagataotauaina ma faatutū fanua faasao o le natura lea e faasā ai le tulituliloaina.

I le 676 TA Na faalauiloa ai e le emeperoa o Iapani o Tenmu, se poloaiga e faasaina ai le aiina o i'a ma figota, faapea foi ma aano o manu ma moa.

I le 12 seneturi mai le vaitaimi o Nara i le Meiji Toe Fausiaina i le afa lona lua o le 19 senituri, na 'ai e Iapani na o meaʻai meaʻai. O mea'ai autu o araisa, legumes ma fualaau faisua. Fa'afaiva na'o aso malolo. (reri o lona uiga o le kuka).

O le upu Iapani shojin o le faaliliuga Sanskrit o le vyria, o lona uiga ia lelei ma aloese mai le leaga. O ositaulaga Puta na aʻoaʻoina i Saina na latou aumaia mai o latou malumalu le masani o le kuka ma le faʻamalama mo le faʻamalamalamaga, e tusa ai ma aʻoaʻoga a le Buddha.

I le senituri lona 13, na avatu ai e Dogen, o lē na faavaeina le lotu Soto-Zen . Na suʻesuʻe e Dogen aʻoaʻoga Zen i fafo i Saina i le taimi o le Song Dynasty. Na ia faia se seti o tulafono mo le faʻaogaina o meaʻai o meaʻai e fai ma auala e faʻamalamalamaina ai le mafaufau.

Sa i ai se aafiaga taua i tagata Iapani. O mea'ai na tu'uina atu i le sauniga lauti e ta'ua o Kaiseki i le gagana Iapani, o lona uiga moni o le "ma'a fatafata". O monike o ē na faia aʻoaʻoga maualuluga na latou oomiina maa vevela i o latou fatafata e faamalie ai lo latou fia aai. O le upu Kaiseki lava ia ua faauigaina o meaai mama, ma o lenei tu masani ua matua aafia ai meaai Iapani.

O le "Malumalu o le povi Fati" o loʻo i Shimoda. Na fausia e leʻi leva talu ona tatala e Iapani ona faitotoʻa i Sisifo i le 1850s. Na faʻatuina e faʻaaloalo i le povi muamua na fasiotia, ma faʻailogaina le solia muamua o tulafono a le Buddhist e faʻasaga i le 'ai o aano o manu.

I aso nei, o Miyazawa, o se tusitala Iapani ma se tusisolo o le amataga o le 20th seneturi, na ia fatuina se tala e faamatalaina ai se tauaofiaga o meaʻai meaʻai. O ana tusitusiga sa iai sona sao taua i le faalauiloaina o le vegetarianism. I aso nei, e leai se manu e tasi e 'aina i monasteries Zen Buddhist, ma lotu Puta e pei o Sao Dai (lea na afua mai i Vietnam i Saute) e mafai ona mitamita.

O aʻoaʻoga Puta e le na o le pau lea o le mafuaʻaga o le atinaʻeina o le vegetarianism i Iapani. I le faaiʻuga o le 19 senituri, na lomia ai e Dr. Gensai Ishizuka se tusi tau aʻoaʻoga lea na ia faalauiloa ai meaʻai tau aʻoaʻoga ma le faamamafaina o araisa enaena ma fualaau faisua. O lana metotia e taʻua o macrobiotics ma e faʻavae i luga o filosofia Saina anamua, i luga o mataupu faavae o Yin ma Yang ma Doasism. O le toʻatele o tagata na mulimuli i lana aʻoaʻoga o vailaʻau puipuia. O le macrobiotics Iapani e manaʻomia le 'ai o araisa enaena e pei o le afa o meaʻai, faʻatasi ai ma fualaau faisua, pi ma limu.

I le 1923, na lomia ai le The Natural Diet of Man. Na tusia e le tusitala, Dr. Kellogg: “. E faatasi pe faalua i le masina ona ʻai iʻa ma na o le faatasi i le tausaga ona ʻai aano o manu.” O loo faamatalaina i le tusi le auala, i le 1899, na faatuina ai e le emeperoa o Iapani se tofiga e iloilo pe manaomia e lona malo ona aai i aano o manu ina ia faamalosia ai tagata. Na faaiʻu e le komisi e faapea “e masani lava ona mafai e Iapani ona faia e aunoa ma lea, ma o lo latou malosi, tumau ma le taʻaloga afeleti e sili atu nai lo soʻo se tuuga a Caucasian. O mea'ai autu i Iapani o araisa.

E le gata i lea, o tagata Saina, Siamese, Korea ma isi tagata o Sasaʻe e tausisi i se meaʻai tutusa. .

Na faaiʻu mai e Mitsuru Kakimoto e faapea: “Na amata ona ʻai e tagata Iapani aano o manu pe tusa o le 150 tausaga ua mavae ma o loo mafatia nei i faamaʻi e māfua mai i le soona taumafa o gaʻo o manu ma oona o loo faaaogā i mea taufaatoaga. O lenei mea e faʻamalosia ai i latou e suʻe meaʻai masani ma saogalemu ma toe foʻi i meaʻai masani a Iapani.

Tuua se tali