Fa'asuaina o otaota palasitika: ose manatu lelei?

O le a le mea e fai i le tafe e le uma o otaota palasitika pe afai tatou te le mananao e pipii i lala laau, aau i le sami, ma fafaga ai manava o manulele ma tafola?

E tusa ai ma se lipoti na tuʻuina mai e le World Economic Forum, e faʻamoemoe e faʻaluaina le gaosiga o palasitika i le isi 20 tausaga. I le taimi lava e tasi, e tusa ma le 30% o palasitika o loʻo toe faʻaaogaina i Europa, naʻo le 9% i Amerika, ma i le tele o atunuʻu atinaʻe latou te toe faʻaaogaina le vaega sili ona laʻititi pe le toe faʻaaogaina.

Ia Ianuari 2019, o se tuufaatasiga o kamupani suauu ma oloa gaosi oloa ua taʻua o le Alliance to Fight Plastic Waste ua tautino e faaalu le $1,5 piliona e foia ai le faafitauli i le lima tausaga. O la latou sini o le lagolagoina o isi meafaitino ma faiga fa'amomoli, fa'alauiloa polokalame toe fa'aaogaina, ma - sili atu fe'ese'esea'i - fa'alauiloa tekinolosi e liua ai le palasitika i le suauu po'o le malosi.

La'au e mu palasitika ma isi otaota e mafai ona lava le vevela ma le ausa e fa'aola ai masini fa'apitonu'u. O le Iuni a Europa, lea e faʻatapulaʻaina le faʻatumuina o otaota otaota, ua uma ona faʻamumuina le toeitiiti 42% o ana otaota; O le US mu 12,5%. E tusa ai ma le World Energy Council, o le US-accredited network e fai ma sui o le tele o malosiaga ma tekinolosi, o le otaota-i-energy project sector e foliga mai e malosi le tuputupu ae i tausaga a sau, aemaise lava i le itulagi o Asia ma le Pasefika. E tusa ma le 300 fale toe faʻaaogaina i Saina, ma le tele o selau o loʻo faʻaleleia.

"A o tapunia e atunuu e pei o Saina o latou faitotoa i le faaulufaleina mai o otaota mai isi atunuu, ma talu ai ua le mafai e pisinisi gaosi oloa ona taulimaina le faafitauli o le filogia o palasitisi, o le a faateleina le faalauiloaina o le susunuina o se auala faigofie," o le tala lea a le failauga o le Greenpeace John Hochevar.

Ae pe o se manatu lelei?

O le manatu o le susunuina o otaota palasitika e maua ai le malosi e foliga talafeagai: a uma mea uma, o le palasitika e faia mai le hydrocarbons, pei o le suauu, ma e sili atu le mafiafia nai lo le koale. Ae o le fa'alauteleina o le fa'amuaina o otaota e ono fa'alavelaveina e nisi o nuances.

Sei o tatou amata i le mea moni e faigata le nofoaga o pisinisi otaota-i-malosi: e leai se tasi e manaʻo e nofo i tafatafa o se laau, e latalata ane i ai se lapisi lapisi tele ma le faitau selau o loli lapisi i le aso. E masani lava, o nei falegaosimea o lo'o tu latalata i nu'u maualalo tupe maua. I totonu o Amerika, na o le tasi le afi fou na fausia talu mai le 1997.

O falegaosimea tetele e maua ai le eletise e fa'aola ai le fiasefulu afe o fale. Ae o su'esu'ega ua fa'aalia ai o le toe fa'aaogaina o otaota palasitika e fa'asaoina ai le malosi e ala i le fa'aitiitia o le mana'oga e aveese mai suau'u fa'ato'aga e maua ai le palasitika fou.

Mulimuli ane, o otaota-i-malosi laau e mafai ona faamatuu atu mea filogia oona e pei o dioxins, kasa oona, ma metala mamafa, e ui lava i tulaga maualalo. O falegaosi fa'aonaponei o lo'o fa'aogaina fa'amama e maileia ai nei mea, ae pei ona ta'ua e le World Energy Council i se lipoti i le 2017: "O nei tekinolosi e aoga pe afai o lo'o galue lelei afi ma fa'atonutonu le fa'aosoina." Ua popole nisi tagata popoto i atunuu e leai ni tulafono o le siosiomaga pe le faamalosia foi ni faiga mamafa e ono taumafai e sefe tupe i le taofiofia o le aave.

Mulimuli ane, o le susunuina o otaota e maua ai kasa oona. I le 2016, US incinerators gaosia 12 miliona tone o carbon dioxide, sili atu ma le afa o ia na sau mai le mu palasitika.

E iai se auala saogalemu e fa'amū ai otaota?

O le isi auala e faaliliu ai otaota i le malosi o le gasification, o se faiga e liusuavai ai le palasitika i le maualuga o le vevela i le toetoe lava a leai se okesene (o lona uiga e le o faia ni toxins e pei o dioxins ma furans). Ae o le kesi e le mafai ona tauva i le taimi nei ona o le maualalo o tau o le kesi faalenatura.

O se tekonolosi e sili atu ona manaia o le pyrolysis, lea e fa'apalapala ma fa'afefeteina i lalo ifo o le vevela nai lo le fa'asalaina ma fa'aaogaina le okesene. O le vevela e talepe i lalo polymers palasitika i ni hydrocarbons laiti e mafai ona gaosia e avea ma suauu tiso ma e oʻo lava i isi petrochemicals, e aofia ai palasitika fou.

E fitu la'ititi la'au pyrolysis i le taimi nei o lo'o fa'agaoioia i Amerika, o nisi o lo'o i ai pea i le fa'ata'ita'iga vaega, ma o lo'o fa'alauteleina le tekonolosi i le lalolagi atoa ma nofoaga o lo'o tatala i Europa, Saina, Initia, Initonesia ma Filipaina. O le American Council on Chemistry ua fuafuaina e 600 pyrolysis laau e mafai ona tatalaina i totonu o le US, faʻaaogaina 30 tone palasitika i le aso, mo le aofaʻi e tusa ma le 6,5 miliona tone i le tausaga - i lalo ifo o le tasi-lima o le 34,5 miliona tone. o otaota palasitika ua gaosia nei e le atunuu.

E mafai e le tekonolosi Pyrolysis ona fa'atautaia ata, ato ma mea e fa'apipi'i e tele e le mafai e le tele o tekonolosi fa'ainisinia ona taulimaina. E le gata i lea, e leai ni mea leaga e maua mai ai nai lo sina vaega itiiti o le carbon dioxide.

I le isi itu, o loʻo faʻamatalaina e le au faitio le pyrolysis o se tekinolosi taugata ma le matua. O le taimi nei o loʻo taugofie le gaosia o le tiso mai suauʻu faʻasolosolo nai lo otaota palasitika.

Ae pe o se malosiaga fa'afouina?

O le suauu palasitika ose punaoa faʻafouina? I totonu o le Iuni a Europa, na'o otaota biogenic fale e manatu e mafai ona fa'afouina. I totonu o le US, e 16 setete e manatu o otaota malo, e aofia ai le palasitika, e avea ma punaoa faʻafouina. Ae o le palasitika e le mafai ona faʻafouina i le uiga tutusa e pei o laupapa, pepa poʻo le cotton. E le tupu a'e palasitika mai le susulu o le la: matou te faia mai suau'u fa'ato'aga na aumai mai le eleele, ma o laasaga uma o le faagasologa e mafai ona o'o atu ai i le filogia.

“Pe a e aveese mai suauʻu mai le eleele, fai ni palasitika, ona susunu lea o na palasitika mo le malosi, e manino mai ai e lē o se liʻo lenei, ae o se laina,” o le tala lea a Rob Opsomer o le Ellen MacArthur Foundation, o lē na faalauiloaina. le tamaoaiga lapotopoto. fa'aoga oloa. Na ia faʻaopoopo mai: "O le pyrolysis e mafai ona avea o se vaega o le tamaoaiga faʻasalalau pe afai o ana galuega e faʻaaogaina e fai ma mea mataʻutia mo mea fou e sili ona lelei, e aofia ai palasitika tumau."

O lo'o popole i latou o lo'o lagolagoina le sosaiete fa'asalalau so'o se faiga e fa'aliliu ai otaota palasitika i le malosi e fa'aitiitia ai le mana'oga mo mea fou palasitika, ae fa'aitiitia ai suiga o le tau. "O le taulaʻi atu i nei auala o le alu ese mai fofo moni," o le tala lea a Claire Arkin, o se sui o le Global Alliance for Waste Incineration Alternatives, lea e ofoina atu fofo i le faʻaogaina o le palasitika itiiti, toe faʻaaogaina, ma toe faʻaaogaina atili.

Tuua se tali