Methane ma povi. Fa'afefea ona Fa'aleaga le Ea i Fa'ato'aga

Ma sa ou aoaoina e uiga i le eleelea o le ea mai faatoaga povi mai le ata tifaga "Save the Planet" (2016) e UN Climate Ambassador Leonardo DiCaprio. E matua faʻamatalaga - sili ona fautuaina"

O lea (spoiler alert!), I se tasi o vaega, na taunuu Leonardo i se faatoaga faatoaga ma fesootai ma le siosiomaga. I tua, o povi aulelei e lapopo'a isu o lo'o lalagaina, lea e fai ai la latou sao "mafai" i le vevela o le lalolagi ...

Aua ne'i fa'anatinati - o le a tatou fa'ata'ita'iina i lea laasaga ma lea laasaga. 

Ua iloa mai le a'oga o lo'o i ai nisi kasa e fa'atupu ai se ituaiga pa'u i vaega pito i lalo o le ea. E le faatagaina le vevela e sao atu i fafo. O le faʻateleina o le faʻaogaina o kasa e taʻitaʻia ai le faʻateleina o le aʻafiaga (faʻaitiitia ma faʻaitiitia le vevela o loʻo sao ma sili atu ma sili atu ona tumau i luga o le ea). O le i'uga o le si'itia lea o le averesi o le vevela i luga o le fogaeleele, e sili ona lauiloa o le vevela o le lalolagi.

O "tulaga" o le mea o loʻo tupu o kasa autu e fa o le greenhouse: ausa vai (aka H2O, saofaga i le mafanafana 36-72%), carbon dioxide (CO2, 9-26%), methane (SN4, 4-9%) ma le osone (O3, 3-7%).

Methane "ola" i le ea mo le 10 tausaga, ae o loʻo i ai se gafatia tele o le greenhouse. E tusa ai ma le UN Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), o le methane e 28 taimi sili atu le malosi nai lo le CO.2

O fea e sau ai le kesi? E tele punaoa, ae o mea autu nei:

1. Galuega taua a povi (povi).

2. Mu vaomatua.

3. Fa'ateleina fanua olaola.

4. Totōina o araisa.

5. Lisi kesi i le taimi o le fausiaina o le koale ma le kesi faanatura.

6. Lisi e fai ma vaega ole kasa paio ile lapisi.

O le maualuga o le kesi i le ea e suia i le taimi. E oo lava i sina suiga itiiti i le sea o CH4 e o'o atu ai i suiga iloga i le vevela o le ea. A aunoa ma le alu i le vao o le tala faasolopito, seʻi o tatou fai atu o aso nei o loʻo i ai se faʻaopoopoga o le faʻaogaina o methane.

Ua ioe saienitisi e iai se sao taua o le faifaatoaga i lenei mea. 

O le mafuaʻaga o le gaosiga o le methane o loʻo taoto i uiga faʻapitoa o le faʻafefe o povi. Pe a manava ma alu ese kasa oona, e tele naua methane e fa'auluina e manu. E ese povi mai isi manu i uiga “fausiaina” o le olaga.

E fafagaina povi i le tele o mutia. E o'o atu ai i le fa'ama'iina i totonu o le tino o lafumanu o mea fa'ato'aga e le o fa'againa e isi manu. Mai le tele o meaʻai (o le manava o le povi o loʻo i ai le 150-190 lita o vai ma meaʻai), e tupu aʻe le faʻafefe i manu i faʻatoʻaga.

O le kesi lava ia e faia i le rumen (le vaega muamua o le manava o le manu). O iinei, o le tele o meaʻai o laʻau e faʻaalia i le tele o microorganisms. O le galuega a nei microbes o le eliina o oloa o loʻo oʻo mai. I le faagasologa o lenei faagasologa, e fau mai kasa o oloa - hydrogen ma carbon dioxide. Methanogens (seisi microorganism i totonu o le rumen) e tu'ufa'atasia nei kasa i le methane. 

Tele fofo

O faifa'ato'aga a Kanata ma tagata tomai fa'ato'aga ua latou atina'e le tele o ituaiga o mea'ai fa'aopoopo mo lafumanu. O le faʻatulagaina lelei o meaʻai e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻavaeina o methane i le tino o manu. O mea e fa'aaogaina:

Suauʻu suauu

· Kaliki

Juniper (fua)

O nisi ituaiga o algae

O loʻo galulue tagata faʻapitoa mai le Iunivesite o Penisilevania i le fausiaina o meaola ninii faʻasolosolo e faʻamautu ai le faʻaogaina o lafumanu.

O le isi fofo i le faʻafitauli, ae le tuusao: tui faʻasolosolo o povi o le a faʻaitiitia ai le numera o tagata mamaʻi, o lona uiga e mafai ona faʻamautinoa le gaosiga ma se numera laʻititi o lafumanu. O le mea la lea, o le fa'ato'aga o le a fa'aitiitia le methane.

O tagata Kanata lava ia o loʻo faʻatinoina le poloketi a Canada Genome. I le avea ai o se vaega o se suʻesuʻega (Iunivesite o Alberta), suʻesuʻe e tagata atamamai i fale suʻesuʻe le genomes o povi e faʻaitiitia le methane. I le lumanaʻi, o nei atinaʻe ua fuafua e faʻafeiloaʻi i le gaosiga o faʻatoʻaga.

I Niu Sila, Fonterra, le faifa'ato'aga sili ona tele, na su'esu'eina aafiaga o le siosiomaga. O lo'o fa'atinoina e le kamupani se galuega tau si'osi'omaga o le a fa'atautaia ai fua fa'atatau o le methane mai fa'ato'aga e 100. Fa'atasi ai ma fa'ato'aga fa'atekinolosi, e tele tupe e fa'aalu e Niu Sila i tausaga ta'itasi i le fa'atumauina lelei o le gaosiga ma le fa'aitiitia o a'afiaga o le si'osi'omaga. Amata ia Novema 2018, o le a fa'aalia e Fonterra fa'amatalaga fa'alaua'itele e uiga i methane ma isi kasa fa'ato'aga mai ana fa'ato'aga. 

O le gaosiga o le methane e siama i totonu o le manava o se povi o se faʻafitauli matuia i le lalolagi atoa ma le lotoifale. I ni nai tausaga ua mavae, i luga o se faatoaga a Siamani, sa tuu ai manu i totonu o se fale e leai se ea talafeagai. O le i'uga, na fa'aputuina le tele o methane ma tupu ai se pa. 

E tusa ai ma faʻatusatusaga a saienitisi, e maua e povi taʻitasi e oʻo atu i le 24 lita o methane i le 500 itula. O le aofaʻi o povi i luga o le paneta e 1,5 piliona - e foliga mai e tusa ma le 750 piliona lita i aso uma. O povi la e fa'atuputeleina ai le fa'a'ele'ele o le greenhouse i le tele o ta'avale?

O se tasi o taʻitaʻi o le Global Carbon Project, Polofesa Robert Jackson, fai mai mea nei:

"". 

Atinaʻe faʻatoʻaga, alu ese mai le tele o auala o faʻatoʻaga ma faʻaititia le aofaʻi o povi - naʻo le tuʻufaʻatasia auala e mafai ona fesoasoani e faʻaititia le maualuga o le CH.4 ma taofi le vevela o le lalolagi.

E le faapea o povi e “tuuaia” mo le siisii ​​o le vevela o le lalolagi. O lenei faʻalavelave e tele faʻailoga ma e manaʻomia ai taumafaiga tetele i itu eseese. O le fa'atonutonuina o le fa'aosoina o methane i totonu o le ea o se tasi lea o mea e mana'omia ona fa'atatau i le isi 1-2 tausaga. A leai, e mafai ona taunuu valoaga sili ona faanoanoa…

I le isi 10 tausaga o lumanaʻi, o le faʻaogaina o le methane o le a avea ma mea faʻapitoa i le vevela o le lalolagi. O lenei kesi o le ai ai se aafiaga taua i luga o le siʻitia o le vevela o le ea, o lona uiga o le pulea o ana faʻamalama o le a avea ma galuega autu mo le faʻasaoina o le tau. O lenei manatu o loʻo faʻasoa e le polofesa o le Iunivesite o Stanford Robert Jackson. Ma ua ia te ia mafuaaga uma. 

Tuua se tali