Gaoioiga Fou Extracurricular Activity (NAP)

Gaoioiga Fou Extracurricular Gaoioiga: iloiloga muamua

NAPs: va'aiga fa'atatau ile a'oga

Talu mai Setema 2014, ua fa'atulaga e a'oga a latou vaiaso i luga o le 5 taeao. O le tolu itula na fa'asa'oloto ai na fa'aauau i aso e lua o le vaiaso, e masani lava mai le 15 i le afiafi e o'o i le 16 i le afiafi O le taimi avanoa lea e ofoina atu ai galuega fa'aopoopo i fanau a matua o lo'o mana'o ai. Fa'alagolago i le nu'u, e ese'ese gaioiga. Ua fa'atulaga e nu'u ta'itasi ni gaoioiga fa'apitoa (aganu'u, ta'aloga, taimi paganoa) po'o se vasega pepe, e leai se totogi pe totogi (i le va o le 1 ma le 2 euros, e fa'atatau i le quotient a le aiga pe leai). O se eseesega e lagona foi i le saunoaga a matua.

Eseesega o le talisapaia e faalagolago i le aiga

A su'esu'ega tele * na faia ia Oketopa 2014, i le fa'amoemoe a le PEEP (Federation of Parents of Public Education Students), pe a uma le amataga o le tausaga aoga. Na faaalia e lenei mea mo " 9% o matua na fesiligia le NAP e le lelei le faatulagaina ma o le 47% na manatu o gaoioiga faaopoopo o loʻo ofoina atu i tamaiti aoga tulagalua e leai se aoga faʻaleaʻoaʻoga ”. O le tulaga lea ia Aurélie: “O le TAPs (Extracurricular Activities Time) e tuufaatasia i aoauli o Aso Faraile. Ae o tamaiti aoga o le vaega laiti o loʻo momoe seia 16:20 pm O lea e leai se mea i le faaiuga. O vaega feololo ma vaega tetele e taaalo polo i totonu o le lotoa ma a timu e faapotopoto uma i totonu o se potu e faatali ai se taimi e pasi ai”.

 I le tali atu, fai mai François Testu: “ E fa'alagolago mea uma i le nu'u. I nisi o nu'u, e matua a'oa'oina le au fai fa'afiafia i ta'aloga, pe e sau mai se fa'alapotopotoga fa'aleaganu'u. I nisi o taulaga laiti, ua ou vaai foi i taitai o gaoioiga e aunoa ma se aoaoga moni, o loo faia le mea sili latou te mafaia e ofo atu ai i tamaiti ni gaoioiga lelei e aunoa ma se paketi. Semanu e le maua e le fanau le avanoa e faataitai ai pe ana leai se mea e maua i totonu o le aiga”. O lea ua faamalieina nisi matua i NAP ua ofoina atu. “I le aoga a la’u tama, e fai TAP mai le 15pm i le 15pm. I le va o aso malolo aoga taitasi, e sui autu ma aoaoga. E le gata i lea, o aʻu lava e faʻatautaia se aʻoga faʻataulāitu, e fiafia i ai tamaiti, o loʻo sologa lelei mea uma… ”, na taʻu atu ai e lenei tina.

Ae ui i lea, o le vaivai o tamaiti laiti e masani ona taʻua. Mo François Testu, e manaʻomia e tamaiti lenei taimi avanoa ae le, toe, "gaoioiga e mamafa tele ai o latou aso". Na ia finau mai e faapea “ O NAP e mafai ona avea ma taimi e na'o tamaiti tusi pe ta'alo fa'atasi ".

* O su'esu'ega a le PEEP na fa'atinoina i le atunu'u ma 4 tali mai matua.

lata

Ua vaeluaina mafutaga a matua

Paul Raoult, peresitene o le FCPE, faamalamalama e faapea “o itula e tolu ua faasaolotoina e le toe fuata’iga e tatau ona manatu matua o ni itula o taimi paganoa”. Ua ia manatu ua faauigaseseina e matua le manatu o gaoioiga faaopoopo: “ O nisi o itumalo ua filifili e ofo atu gaoioiga faaleaganuu ma taaloga ona e mafai, e sili atu. Ae e lei fuafuaina i le uluai galuega ".

Ae mo le PEEP, ia Novema 2014, na talosagaina ai le "soloia o le poloaiga o Ianuari 2013 i luga o fati fou a le aoga mo aoga faataitai ma se malologa mo aoga tulagalua". Valérie Marty, peresitene o le PEEP, na faamatala i le masini faaleotele leo a le RTL i le aso 10 o Fepuari e faapea “o nisi taimi, o le le ogatasi o gaoioiga e ofoina atu e mafua ai le vevesi i tamaiti laiti, ma e iloa e matua i aso uma. “ I le faaiuga, e le o se mea e ofo ai o ia i le toe fuataʻiga e le maua ai le lagolago a tagata uma ona o le toʻatele o "matua latou te matauina le vaivai o tamaiti ma le faʻafefe o nisi o galuega faaopoopo, lea e i ai se aafiaga i lo latou manuia. “

Tuua se tali