Nuts ma lo latou tala'aga

I aso anamua, malo anamua, Middle Ages ma ona po nei, nati sa avea pea ma punavai faatuatuaina o meaai i le talafaasolopito o tagata. O le mea moni, o le walnut o se tasi lea o oloa muamua e le'i mae'a: e le gata ina faigofie ona feoa'i ma ia, ae na fa'atumauina lelei fo'i le teuina i le taumalulu umi.

O suʻesuʻega talu ai nei i suʻesuʻega o mea anamua i Isaraelu na maua ai toega o ituaiga eseese o le walnut lea e talitonu saienitisi na amata mai i le 780 tausaga ua mavae. I Texas, o pa'u pecan na amata mai i le 000 TLM na maua i tafatafa o mea tau tagata. E leai se masalosalo o nati na avea ma meaʻai mo tagata mo le faitau afe o tausaga.

E tele faamatalaga i nati i aso anamua. O se tasi o mea muamua o loo i le Tusi Paia. Mai la latou malaga lona lua i Aikupito, na aumai ai foʻi e uso o Iosefa ni pistachio mo fefaatauaʻiga. O le tootoo o Arona ua liua faavavega ma fua mai ai sekati, e faamaonia ai o Arona o le ositaulaga filifilia a le Atua (Numera 17). O almonds, i le isi itu, o se meaʻai masani a tagata anamua o Sasaʻe Tutotonu: na faʻaumatia, faʻagogo, eleele ma atoa. O tagata Roma o tagata muamua ia na fatuina lole sekati ma e masani ona tuuina atu ia nati e fai ma meaalofa o le faaipoipoga e fai ma faailoga o le fausiaina. O le suauʻu almond na faʻaaogaina e fai ma vailaʻau i le tele o aganuu Europa ma Sasaʻe Tutotonu aʻo leʻi oʻo i le taimi o Keriso. O lo'o fa'aaogaina pea e le au fa'apitoa o vaila'au fa'alenatura e togafitia ai le manava, e pei o se laxative, fa'apea fo'i ma le fa'amama o le tale ma le laryngitis. Ae mo, o loʻo i ai se tala faʻafefeteina iinei: o tagata alolofa e feiloai i lalo o le pistachio i le po masina ma faʻalogo i le paʻu o se nati o le a maua le laki. I le Tusi Paia, sa sili ona fiafia atalii o Iakopo i pistachios, lea, e tusa ai ma le tala, o se tasi o meaʻai sili ona fiafia i ai le Tupu Tamaitai o Seepa. O nei nati lanu meamata masalo na afua mai i se vaega e amata mai Asia i Sisifo e oo atu i Turkey. Na faʻafeiloaʻi e Roma pistachios i Europa mai Asia ile 1st seneturi TA. O le mea e mataʻina ai, e leʻi iloa le nati i le US seia oʻo i le faaiuga o le 19th seneturi, ma naʻo le 1930s na avea ai ma meaʻai Amerika lauiloa. O le tala faasolopito (i le tulaga lea o le Igilisi) e tuai e pei o almonds ma pistachios. E tusa ai ma tusitusiga anamua, o laʻau o le walnut na totō i le Togalaau Tautau o Papelonia. O le walnut foi ei ai se nofoaga i tala faasolopito Eleni: o le Atua Dionysus o le, ina ua mavae le maliu o lana pele o Karya, na liua o ia i se laau walnut. Sa masani ona faaaogā le suāuu i le Vaitau Tutotonu, ma sa tuʻimomomoina e le ʻaufaifaatoʻaga atigi walnut e fai ai falaoa. O le walnut na alu vave atu i le Lalolagi Fou nai lo le pistachio, na taunuu i Kalefonia i le seneturi lona 18 ma patele Sipaniolo.

mo seneturi na fausia ai le faavae o taumafa a Sasaʻe Tutotonu ma Europa. Na fa'aaogaina e tagata le chestnut e fai ma vaila'au: na talitonuina e puipuia mai le rabies ma le ma'i. Ae ui i lea, o lana matafaioi autu na tumau pea meaai, aemaise lava mo itulagi malulu.

(lea o se pi) masalo na afua mai i Amerika i Saute, ae na sau i Amerika i Matu mai Aferika. Na aumai e tagata folau Sepania ia pinati i Sepania, ma o i inā na sosolo atu ai i Asia ma Aferika. I le amataga, na totōina pinati e fai ma meaʻai a puaa, ae na amata ona faaaogā e tagata i le faaiʻuga o le senituri lona 20. Talu ai e leʻi faigofie ona tupu, faʻapea foʻi ona o faʻataʻitaʻiga (na taʻua pinati o meaʻai a tagata matitiva), e leʻi faʻasalalau lautele i le taumafa a le tagata seia oʻo i le amataga o le seneturi lona XNUMX. O le fa'aleleia atili o mea tau fa'ato'aga na faafaigofie ai le tuputupu a'e ma le seleselega.

E ui lava i uiga matagofie o nati, e taua le manatuaina. E mauoa i ga'o monounsaturated, polyunsaturated, latou te le maua le cholesterol ma e iai le porotini. Ua ta'uta'ua le uati mo a latou omega-3, lea e taua mo le soifua maloloina o le fatu. O nati uma o se puna lelei o le vaitamini E. Fa'aaofia ituaiga nati eseese i au mea'ai i ni vaega laiti.

Tuua se tali