Fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'i mo Tagata Fausia Tino Fa'ato'aga

E le afaina pe faʻafefea ma pe aisea e avea ai se tagata ma meaʻai - o mafuaʻaga e mafai ona matua ese lava. Mai le tausiga o lou soifua maloloina e oo atu i faamoemoega faalelotu. Ae o lenei ua e fiafia i le fausiaina o tino, ma o le fesili e tulaʻi mai i ou luma: tumau i se vegetarian ma e faigata ona maua maso maso, pe suia oe lava ma amata 'ai aano o manu? O lenei tusiga ua faʻamoemoe e fesoasoani ia i latou uma e le o sauni e lafoai o latou manatu i le po i le fausiaina o se tino atoatoa e aunoa ma le faʻaogaina o meaʻai aano o manu.

Vegetarianism, e pei ona e iloa, e 5 vaega taua o amioga. Matou te lisiina nei "laasaga o le apefai o le atoatoa": o le teenaina o le "toto" aano mumu o manu mafanafana-toto, le le aofia ai o aano o manu mai meaʻai, le teenaina o iʻa ma iʻa, le faʻaesea o fuamoa manu mai meaʻai, o le teenaina o meaʻai susu, o lona uiga, 'ai naʻo meaʻai e maua mai i laʻau (faʻagata vegetarianism - "veganism").

O tulaga uma o loʻo i luga o le taofiofia o le tagata lava ia e le o se faʻalavelave i le fausiaina o maso maso i le tulaga manaʻomia. O le faʻamaoniga e faigofie ma faʻamaonia: o le seti atoa o macro- ma microelements e manaʻomia mo o tatou tino e tupu ai maso maso e mafai ona aofia i le lisi o le "vegetarian vegetarian" i le tele.

O loʻo i lalo faʻasologa o macronutrient mo tagata fai meaʻai tino e vaʻavaʻai e fausia maso, faʻapea foʻi ma fautuaga mo le tuʻufaʻatasia.

porotini

Mo le maualuga o le tuputupu aʻe o maso maso, e tatau i se tagata ona 'ai polotini i le aofaʻi o le 1,5 ma o nisi taimi e oʻo atu i le 5 g i le 1 kilokalama o lona lava "mamago" mamafa o le tino. E masani lava e tusa lea ma le 200-300 kalama o polotini i aso taitasi. O lenei polotini e tatau ona atoatoa - o lona fausaga mole e tatau ona aofia uma 8 amino acids taua: valine, leucine, isoleucine, threonine, methionine, phenylalanine, tryptophan, lysine.

O le faʻafitauli o le "malosi" tagata fai meaʻai tino o le maualalo lea o polotini fualaau faisua. O le mea moni, o mea'ai e pei o nati, pi, pi, pi, fatu, fualaau faisua, e mafai ona o'o atu i le 35% porotini, ae o le fausaga o le porotini mole o le a le aofia uma ai amino acids taua.

O le mealilo o tagata fai mea'ai malosi - "vegans" - o le mataupu faavae o le felagolagomai (tuufaatasiga tutusa) o polotini fualaau faisua. O lenei mataupu faavae e aofia ai le aveina o ituaiga eseese e lua pe tolu o meaʻai laau, o ia mea taitasi o loʻo iai vaega ole amino acids taua.

Amino acids o lo'o le maua i se tasi puna porotini o la'au e mafai ona maua mai le isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taeao o le supa lentil ma falaoa falaoa atoa o loʻo i ai ni amino acids e faʻaopoopoina ai se porotini atoatoa. O isi fa'ata'ita'iga o araisa ma pi, polo sana po'o le falaoa sana ma le sitipi pi.

E ala i le ʻaina o se meaʻai e faia mai i meaʻai o laʻau ua filifilia lelei, o le a maua e le tagata taʻalo se polotini atoatoa, ma o le a ia le manaʻomia ni meaʻai manu e fausia ai le polotini. Ae ui i lea, o ia meaʻai e mauoa i carbohydrates, lea e lelei mo le mauaina o maso maso, ae o se mea le lelei i le taimi o galuega i le toomaga.

O le mea e lelei ai, o le i ai o oloa soya ma faʻaopoopoga taʻaloga i foliga o le soya protein e mafai ona manatu o se fofo i faʻafitauli i le tele o gaʻo ma meaʻai paleni, talu ai. O le polotini soya e matua'i atoatoa ma o lo'o iai uma amino acids taua. O le leai po'o le le lava o amino acids taua e o'o atu ai i le pa'u, pa'u o le mamafa, fa'aletonu o le tino, ma i le fa'aletonu tele - i le oti o le tino. Ma afai e tupu aʻe ou maso, ona leai lea o se fesiligia o soʻo se faʻaititia o meaʻai faʻavae.

Afai e le o oe o se "vegan", e mafai ona e faaopoopo i lau lisi o meaʻai i polotini manu "e le o ni aano o manu" maualuga.

Mea'ai susu maualalo mo le lacto vegetarians

Ole sisi ole ga'o maualalo ole oloa lelei mo le fausiaina o maso maso. O se mea'ai e sili ona fiafia i ai a tagata fai mea'ai tino, o le tele o latou 'ai mai le 500 kalama i le 1 kilokalama i aso uma! O aʻu lava na taʻitaʻia lenei faiga mo le 10 tausaga i le taimi nei, ma ou te togafitia le sisi e pei o le falaoa. O le 100 kalama o le sisi mamago lelei e aofia ai le 18 g o le porotini atoa, 0 i le 5 g o le gaʻo tumu, ma e le sili atu i le 2 g o gaʻo.

Susu susu – Pe na e faalogo i le tala i le auala na saunia ai Sergio Oliva mo le tauvaga a Mr. Olympia, a o galue malosi i se nofoaga faufale ma taumamafa na o falaoa ma susu? 100 kalama o le susu e le o gaʻo e aofia ai le 0 i le 1 g o gaʻo, 3,5 g o le porotini ma le 3,5 g o le suka susu. E mafai fo'i ona e fa'aogaina so'o se isi mea'ai susu e maualalo le ga'o.

gaʻo

O le masani a le "fausiaina" meaai mo le mauaina o maso maso e manatu o le 20% o le aofaʻi o caloric o le a aofia ai le gaʻo. I le tulaga o le biochemical composition, e mafai ona vaevaeina gaʻo i ituaiga e tolu: tumu, unsaturated ma polyunsaturated.

Ua fautuaina le au faufale e faʻaitiitia le pasene o gaʻo tumu i meaʻai i le tele e mafai ai, faʻalagolago i gaʻo le faʻamaʻi ma polyunsaturated., aua e mafai ai e oe ona foia lelei faʻafitauli i le maualuga o le cholesterol ma le tele o gaʻo subcutaneous.

E faigofie ona maua e le tagata fai mea'ai i lona tino le aofa'i o ga'o e le'i tumu e ala i le aofia ai o avoka, pinati ma nati, olive ma le suāu'u olive i mea'ai. Mea'ai e pei o almonds, walnuts, sunflower, sana ma suauu soya o puna sili ia o ga'o polyunsaturated.

Carbohydrates

Afai o se vaega faaopoopo o le polotini o le a naʻo oe e manuia ai, o le tele o gaʻo gaʻo o le a le faʻagesegese ona liua i le gaʻo inosia, lea o le a faʻamoemoeina e ufiufi ai pusa o le manava. E iloa lelei o puna sili o suka i meaʻai a le au fau tino o meaʻai o laʻau e maualalo le glycemic index ma e mauoa i le fiber. Muamua lava, o mea ia e pei o araisa, buckwheat, pateta, pasta faia mai le falaoamata pogisa ma falaoa falaoa atoa.

Ou te le fautuaina le 'ai tele o fualaau suamalie e mauoa i le fructose ma le 'ai o mea'ai suamalie i le lautele., faʻamaonia o ia lava i le fuaitau "Ua ou i ai nei i se vaitaimi o le galuega i luga o le misa, ma e mafai ona ou 'ai soʻo se mea." O le a le mafai lava ona e fausia ni maso malosi ma lelei pe afai e te le pulea lelei le aofaʻi ma le lelei o gaʻo i au meaʻai. E masani lava, mo le tuputupu aʻe o maso, e lava le ave mai le 2 i le 4 g o suka i le kilokalama o le mamafa o le tino i aso uma, vaevaeina lenei fua i ni vaega, ma 'ai nei vaega i le va o le 9.00 ma le 18.00. Ae ui i lea, o nei fuainumera e matua'i ta'ito'atasi lava ma e tatau ona fa'atatau i fa'amatalaga patino.

Afai e te le mana'o e 'au'au i ga'o le aoga, amata faitau ma fa'atonutonu lau taumafa i aso ta'itasi. Fuafua mo oe le fua sa'o o suka i aso taitasi. E faatasi pe faalua i le vaiaso, i le taeao, fua le li'o o lou puimanava a'o e manava ma manava, fa'apea fo'i ma le voluma o ou lima, vae, ma le fatafata. Tausia se api talaaga o au faʻamatalaga o toleniga malosi, faʻamatalaga anthropometric, ma meaʻai gaʻo. Tusi ni fa'ai'uga sa'o mai fa'amaumauga. Afai e leai se faʻaopoopoga o le malosi ma le maso maso, faʻaopoopo teisi le aofaʻi o gaʻo i aso taʻitasi.

Afai o le faʻaopopoina o suka e le faʻateleina ai faʻaiʻuga, ae naʻo le faʻateleina o le aofaʻi o le gaʻo o le manava, tipi toʻafilemu i luga o gaʻo ma amata suʻe au mea sese. Taumafai e fa'aopoopo le aofa'i o polotini po'o ga'o maloloina i au mea'ai. Toe mafaufau i lau faiga a'oa'oga. Faʻaitiitia le avanoa o le faʻamalosi, taulaʻi i faʻamalositino faʻavae aʻo faʻaitiitia le umi o aʻoaʻoga ma faʻaitiitia le tele o aʻoaʻoga.

o masini

O lenei elemene e le mafai ona matua aʻafia ai le tuputupu aʻe o le maso maso o le tino, talu ai e le o se macronutrient, o lona uiga, o le vaega autu o meaʻai, e pei o polotini poʻo gaʻo. Aisea ua i ai se vevesi i lenei mea, o le mea moni, o se elemene masani masani, pe a oʻo i le vegetarianism? E matua le mafai ea ona i ai se tulaga masani o le iron-hemoglobin e aunoa ma se aano o manufasi, fanauina ma fanauina se tamaititi masani, tausia se fanau pe fausia ni maso malolosi? O le faataitai e faamaonia ai le faafeagai, ma o le a tatou mafaufau teisi i le talitonuga.

O le uʻamea o se vaega o le hemoglobin, lea e tuʻuina atu le okesene i vaega uma o le tino o le tagata. O tui o le u'amea fautuaina i aso taitasi e tusa ma le 20 mg mo tamaitai ma le 10 mg mo alii. E lua ituaiga o uʻamea: hematogenous ma non-hematogenous. O ituaiga uʻamea o le Hematogenous e maua i iʻa ma aano o manufasi, e le o le hematogenous - i mea tau laau.

E naʻo le 10% o le uʻamea e 'ai e masani ona faʻaaogaina mai meaʻai, lea e tautala, muamua lava, e uiga i uiga faʻaeteete o tatou tino i lenei microelement. O le faʻamatalaga "o mea faʻaopoopo uʻamea e lelei mo lou soifua maloloina" o se tasi lea o talatuu sili ona mataʻutia. E manatu o le mafuaʻaga o lenei tala faʻasolopito o le "iron boom" o faʻasalalauga televise na faia i Amerika i le 50 tausaga talu ai. O le faʻasalalauga e faʻapea: "O e mafatia i le leai o se uʻamea i le toto?", lea na avea ma suʻesuʻega lautele mo soʻo se faʻaaliga o le vaivai i Amerika.

I le taimi lava e tasi, o le uʻamea, e ui ina aoga i tui laiti, o se faʻalavelave moni i le soifua maloloina o tagata i luga o tui. Ua faalogo tagata uma e uiga i aoga o antioxidants e faʻagesegese ai le faagasologa o le matua ma faʻaitiitia le avanoa e maua ai le kanesa. I le taimi lava e tasi, e leai se tasi e masalomia o le uʻamea o se pro-oxidant ma faʻaosofia ai le gaosiga o radical free. O le maualuga o le ferritin (le maualuga o le u'amea) e sili atu ai ona a'afia se tagata i fa'ama'i eseese, e aofia ai ituaiga kanesa eseese, e pei o le kanesa o le mama, colon, bladder, ma le esophagus. E fa'atuputeleina ai fo'i le lamatiaga o le fa'aleagaina o le tino i fatu ma ta'i.

E mitamita tagata fai mea'ai i le 70% e itiiti ifo le ono maua i le kanesa, talu ai e laʻititi laʻititi le maualuga o le ferritin, peitaʻi, e lava lelei e faʻatumauina uma galuega faʻaletino i se tulaga masani.

La'asaga pito i lalo: Afai e te le 'ai aano o manufasi, 'ai isi mea'ai e 'o'ona i le uamea i lea taimi ma lea taimi (sinaki, apricots mago, apricots, vine), ae aloese mai le soona fai fua o mea faaopoopo u'amea.

Fa'amanuiaga ole Vegetarianism

1. Faʻaitiitia le lamatiaga o faʻamaʻi alatoto 2. Faʻaitiitia le maualuga o le toto o le lipoprotein maualalo ("leaga" cholesterol) 3. Faʻaititia le toto 4. Faʻaitiitia le lamatiaga o le kanesa eseese 5. Faʻaitiitia le lamatiaga o le puta 6. Faʻaitiitia ole a'afiaga ole ma'i suka e le fa'alagolago ile inisalini 7. Fa'aitiitia fa'aletonu ole ga'o ole ga'o 8. Toe fa'afo'isia ole atherosclerosis 9. Fa'aitiitia le lamatiaga ole nephrolithiasis

 

Tuua se tali