Le aoga ma le afaina o fualaau mamago

O a matou fualaau mamago e sili ona fiafia i ai ua lauiloa talu mai le laʻitiiti, pe a oʻo i le taumalulu o se tasi o mea sili ona suamalie ma maloloina o vaitamini o fualaau mamago ma compote mai ia i latou. Ina ua pikiina fua i le taumafanafana ma mago i lalo o ave o le mafanafana, la o le taumafanafana, ufiufi i gauze mai iniseti. Ma, o le mea moni, o le compote o nei fualaau mamago na kuka i le taumalulu o se vai faʻamalolo moni.

Ae, o le mea e leaga ai, i le aluga o taimi ma le amataga o le gaosiga o le lalolagi, o le gaosiga o fualaau mamago ua avea ma vaitafe ma taunuuga uma e sosoo ai. A maeʻa faʻamago fale gaosi oloa, o sea fua "mate" e aofia ai le suka ma toega o vailaʻau faʻaleagaina, ma o fua e sili atu ona leaga.

E tusa ai ma le GOST[1] e mana'omia le togafiti fa'ama'i o fualaau 'aina e tape ai siama ma fa'atuputeleina ai lo latou ola fa'asa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o apricots mago ma mati e tatau ona togafitia i le suka sulfuric acid, ma vine ma le alkali. Toeitiiti lava o vine lanu samasama mumu uma i luga o fata oa tatou faleoloa e togafitia i le sulfur dioxide. A uma mea uma, e le o tagata uma e iloa o vine mamago masani mai vine o ituaiga malamalama e lanu enaena lanu. O le mea moni, o tui o nei vailaʻau e malilie faatasi ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ae o le faʻatinoina o nei tulaga e matua faigata lava ona faʻatonutonu i luga o le atunuʻu. Ma e toetoe lava a le mafai ona siaki uma gaosi oloa "efuefu". Ma e masani ona latou faʻaopopoina vailaʻau vailaʻau ma e oʻo lava i mea manogi i mati, apricots mago ma isi fualaau mamago.

O fualaau suamalie e taʻua o fualaau suamalie, o fualaau mamago ese, e manaʻomia tele. E tusa ai ma tekinolosi, e tatau ona faʻafefe i totonu o suka suka ina ia suamalie. Ae o le tele o ia mea e le faʻaaogaina e oʻo lava i le suka (o le a tatou talanoa e uiga i lona aafiaga i le tino i tala i le lumanaʻi), ae faʻatasi ai ma se mea e sili atu le taugofie ma sili atu ona leaga e suitulaga i ai - glucose-fruit syrup, lea e faia mai le masoa sana. E le pei o le suka, e le mafua ai le faateleina o le inisalini i totonu o le toto, ma e le afaina ai le gaosiga o le hormone leptin, lea e nafa ma le lagona o le faamalieina mai meaʻai e 'ai ma faʻatonutonu le metabolism malosi. O lea ituaiga sirup e faʻaaogaina e fai ma sui taugofie mo le suka i le gaosiga o meainu suamalie suamalie, sua, pastries, aisakulimi, sosi, ketchups, ma isi.

I lau compote fualaau mago e sili ona e fiafia i ai, e mafai ona e mauaina le sili atu o le sulfuric acid o loʻo faʻaaogaina i le faʻamago le lelei. O lenei mea e matua afaina ai tamaiti.

O le mea lea, aloese mai fualaau mamago pe a iai ni vailaʻau o loʻo taʻua i luga o le afifi. O le tele o taimi, o le faʻasao E220 - sulfur dioxide, lea e faʻaaogaina i fatu vave, yogurt, uaina. O le soona inumaga e ono mafua ai le manava, faaletonu o le tautala, faigata ona foloina, pua'i.

Ia mautinoa e gauai atu i le igoa o le gaosiga. Taumafai e aua le fa'atau fua mamago i le mamafa mai tagata e le'i fa'amaonia.

Le aoga o fualaʻau mamago

O fuala'au fa'amamago fa'alenatura e sili atu le taugata nai lo fua masani. Ae e te le masalomia o latou aoga, e pei ona taʻu atu e soʻo se meaʻai meaʻai ia te oe.

Muamua, o ia fualaau aina e maualuga i le fiber, ma o mea o loʻo i ai e maualuga foi i fualaau faisua ma fatu fatu. E fa'aosofia ai le faiga o mea'ai ma fa'aleleia le metabolism.

Lona lua, o mea o loʻo i totonu o minerale ma vitamini e sili atu le maualuga nai lo fualaau aina fou. O lo'o i ai le tele o le u'amea (fa'aleleia le toto), potassium (fa'asa'o le toto), ma vitamini B. O ia mea uma e mana'omia mo le fa'agaioiga masani o le fai'ai, neura, fatu ma maso. O le taumafaina o fuala'au mamago e le fa'atupuina ai le fa'atupula'ia o le maualuga o le inisalini i totonu o le toto, ma fa'aitiitia ai le ono o'o i le tino puta. O fualaau mamago e maualalo le glycemic index - apricots mago, apu, prunes. Fa'ailoga glycemic averesi mo aso ma vine.

E aoga tele vine mo nifo ma gutu gutu. O lo'o i ai mea e taofia ai le fa'ateleina o le tele o siama i le gutu o le tagata. O le faʻaaogaina o vine o se puipuiga lelei lea o faʻamaʻi faʻamaʻi.

O fualaau suamalie ei ai se aafiaga faʻamalosia lautele, faʻagaoioia le metabolism protein.

O aso e faʻateleina ai le malosi ma faʻateleina le lelei, e iai vitamini B5, E ma H.

Pears e faʻaleleia le gaioiga o le manava, fesoasoani e faʻaumatia toxins mai le tino.

O apricots mago e iai sona aafiaga lelei i le fatu. E iai le potassium, calcium, carotene, phosphorus, iron ma vitamini B5.

E puipuia e mati le lauroid gland, aveese parasite intestinal.

O Prunes e iai foʻi se aoga aoga i le gastrointestinal tract, e fesoasoani e faʻafefe ai le faʻamalosi ma faʻafaigofie le gaioiga o le tino atoa. E le gata i lea, e aoga mo faʻafitauli o le fatu, toto maualuga; fa'ama'i fatuga'o, rumatika, ma'i ate ma atherosclerosis.

Tau taumafa ma mea e maua i le kalori o fualaau mamago

mea e gaosiMalosiaga tau, kcalPolotini, gGa'o, gCarbohydrates, g
sieri2921,5073,0
pea2462,3062,1
vine2792,3071,2
Umu2725,2065,9
peaches2753,0068,5
teuteuina2642,3065,6
apu2733,2068,0

Auala e filifili ai fua mamago sa'o

lanu masani

O fua mamago lelei, e pei o se tulafono, e foliga mai e le manaia. E pogisa ma maanuminumi. O le lanu susulu tele e fa'ailoa mai ai e tele lava ina togafitia i latou i lanu mea'ai po'o le sulfur dioxide. E tatau ona sa'oloto fua ma pala.

tofo masani

A fa'atau fuala'au mamago, sogisogi lelei. Ina ia faʻateleina le saoasaoa ma le tele o le gaosiga, o paʻu, apricots mago ma vine e faʻamago i totonu o le kesi poʻo ogaumu kesi, a maeʻa ona latou tofo e pei o le penisini, faʻamaʻi pipisi i luga o latou, ma faʻaumatia uma vitamini ma enzymes.

Taumafai e fa'atau ni aso ma ma'a, ma vine ma vine i 'au.

Leai se susulu

E masani ona fa'asusuina fuala'au i le suauu fuala'au taugofie pe togafitia i le glycerin ina ia matagofie le susulu o vine ma vaivai.

Punavai o
  1. ↑ StandartGOST.ru – GOST ma tulaga

Tuua se tali