O le mea moni atoa e uiga i le gaosiga o le suauu pama

O le suauu pama o se suauu fualaʻau e maua i le sili atu i le 50% o oloa o loʻo ofoina atu i supamaketi. E mafai ona e mauaina i le lisi o mea e gaosia ai le tele o oloa, faʻapea foʻi ma mea faʻamamaina, moligao, ma mea teuteu. Talu ai nei, ua fa'aopoopoina ai fo'i le suau'u pama i le biofuels - o se mea "lanumeamata" e sui ai le penisini po'o le kesi. O lenei suauu e maua mai i fua o le laau o le suauu pama, o se laau e ola i le vevela susū o Aferika i Sisifo, Meleisia, ma Initonesia. O tagata o loʻo nonofo i totonu o nei atunuʻu o loʻo galulue malosi i le totoina o pama suauʻu, ona o loʻo faʻateleina le manaʻoga mo suauʻu pama i atunuʻu atinaʻe. O atunuu atia'e e maua tupe mai se punaoa e faigofie ona latou totoina, gaosia ma faatau atu, aisea e le mafai ai? Afai o se atunuu e lelei le tau mo le totoina o se oloa e fiafia i ai isi atunuu, aisea e le totoina ai? Sei o tatou vaai po o le a le mea ua tupu. Ina ia faaavanoa le avanoa mo togā pama tetele, o le tele o le vaomatua e susunuina, i le taimi lava e tasi e mou atu manu feʻai, faʻapea foʻi ma laulaau o le eria. O le i'uga o le fa'amamaina o vaomatua ma fanua, ua fa'asa'oloto ai kasa oona, fa'aleagaina le ea, ma toe fa'anofo ai tagata o le atunu'u. Ua faapea mai le World Wildlife Fund: “”. Faatasi ai ma le siʻitia o le manaʻoga o le lalolagi mo le suauʻu pama, o loʻo faʻamalosia ai le malo, le au faifaatoʻaga ma tagata faigaluega o loʻo nonofo i le teropika e faʻatūina nisi faʻatoʻaga e faʻatau atu ai le suauʻu i atunuu atiaʻe. I le taimi nei, o le 90% o le gaosiga o suauʻu e faia i Meleisia ma Initonesia, o atunuu o loʻo iai le 25% o vaomatua o le lalolagi. E tusa ai ma suʻesuʻega i le gaosiga o le suauu pama: . O vaomatua ua manatu o mama ia o lo tatou paneta, e maua ai le tele o le okesene ma fesoasoani i le talepeina o le carbon dioxide. O le tulaga o le tau i le lalolagi e faʻalagolago foi i le faʻaleagaina o vaomatua o vaomatua, o loʻo vevela le paneta, lea e oʻo atu ai i le vevela o le lalolagi. Fa'aumatia o la'au ma fauna E ala i le tafiesea o vaomatua, ua tatou aveesea ai le tusa ma le 10 miliona ituaiga o manu, iniseti ma laau totő mai o latou fale, o le tele o ia mea o vaifofō mo faamai eseese ae ua lamatia nei i le mou atu. Mai orangutans, elefane i rhinos ma taika, ae le o taʻua le faitau selau afe o tamaʻi laau. O le faaleagaina o le vaomatua ua lamatia ai le le itiiti ifo ma le 236 ituaiga laau ma le 51 ituaiga o meaola i Kalimantan lava ia (o se itulagi i Initonesia).

Tuua se tali