Vegetarianism i lotu tetele o le lalolagi

I lenei tusiga, o le a tatou vaʻavaʻai i le vaaiga a lotu tetele a le lalolagi i meaʻai o meaʻai. Lotu i Sasae: Hindu, Puta O faiaoga ma tusitusiga paia i lenei lotu e matua faʻamalosia atoatoa le vegetarianism, ae le o tagata Hindu uma e tausisi i se meaʻai faʻavae faʻavae. Toeitiiti atoa le 100% o tagata Hindu e le 'ai povi, aua o le povi e manatu e paia (le manu e sili ona fiafia i ai Krishna). Na faaalia e Mahatma Gandhi lona manatu i le vegetarianism i le upusii lenei: “O le maoae ma le alualu i luma o le amio a se malo e mafai ona fuaina i le auala e faia ai e lena atunuu manu.” O le tele o tusitusiga Hindu o loʻo i ai le tele o fautuaga e uiga i vegetarianism e faʻavae i luga o le loloto o fesoʻotaʻiga i le va o le ahimsa (le mataupu o le le faʻaleagaina) ma le faaleagaga. Mo se faaaʻoaʻoga, na faapea mai Yajur Veda, “E lē tatau ona e faaaogāina lou tino mai le Atua e fasiotia ai foafoaga a le Atua, pe o ni tagata, manu po o se isi lava mea.” A o le fasioti tagata e afaina ai manu, e afaina ai foi tagata e fasiotia i latou, e tusa ai ma le Hindu. O le fa'atupuina o le tiga ma le oti e tupu ai le karma leaga. Talitonuga i le paia o le ola, toe faafouina, le saua ma tulafono karmic o le totonugalemu lea o le "ecology faaleagaga" a le Hindu. Siddhartha Gautama - le Buddha - o se Hindu na taliaina le tele o aʻoaʻoga Hindu e pei o le karma. O ana aʻoaʻoga na ofoina mai ai se malamalamaga ese teisi i le auala e foia ai faafitauli o le natura faaletagata. Vegetarianism ua avea ma vaega taua o lona manatu o se tagata mafaufau ma agaalofa. O le lauga muamua a le Buddha, The Four Noble Truths, o loʻo talanoa e uiga i le natura o mafatiaga ma le auala e faʻamalolo ai mafatiaga. Tapuaiga faa-Aperaamo: Isalama, Iutaia, Kerisiano O loʻo faʻamatalaina e le Torah le vegetarianism o se mea lelei. I le Faatoaga o Etena, o Atamu, Eva, ma mea ola uma sa tatau ona aai i meaai o laau (Kenese 1:29–30). Sa i ai i le perofeta o Isaia se faaaliga faaloloto lea ua avea ai tagata uma ma se mea'ai fua: “E mau foi le luko ma le tamai mamoe… E ai le leona i vaomago e pei o le povi… latou te le afaina pe faaumatia lo’u mauga paia” (Isaia 11:6-9). ). I le Torah, ua tuuina atu ai e le Atua i le tagata le mana i luga o meaola uma e fetolofi i luga o le fogaeleele (Kenese 1:28). Peitaʻi, na taʻua e Rapi Abraham Isaac Kook, le uluaʻi Aʻoaʻo Sili, o lenā “pulepulega” e lē maua ai e tagata le aiā e feutagaʻi ai ma manu e tusa ai ma o latou manaʻoga uma. O tusitusiga paia a Mosalemi autu o le Quran ma le Hadiths (upu) a le Perofeta o Muhammad, o le mea mulimuli o loo faapea mai: "O lē e agalelei i foafoaga a le Atua e agalelei ia te ia lava." O mataupu uma e 114 o le Qur'an e amata i le fuaitau: "O le Atua e alofa mutimutivale ma agaalofa." Ua manatu le au Musalimi o tusitusiga paia faaIutaia e paia, o le mea lea e faasoa atu ai ia i latou aoaoga e faasaga i le sauā i manu. Fai mai le Qur'an: "E leai se manu i luga o le fogaeleele, po o se manulele e i ai apaau, o tagata lava ia e tasi ma oe (Sura 6, fuaiupu 38)." E faavae i le faa-Iutaia, e faasāina e le faa-Kerisiano le sauā i manu. O aʻoaʻoga autū a Iesu e aofia ai le alofa, tigā alofa, ma le alofa mutimutivale. E faigatā ona vaai faalemafaufau i le silasila atu o Iesu i faatoʻaga ma fale fasi manu i aso nei ona ʻai ai lea ma le olioli o le tino. E ui lava e lē o faamatalaina e le Tusi Paia le tulaga o Iesu i le mataupu e faatatau i aano o manu, e toʻatele Kerisiano i le talafaasolopito atoa ua talitonu o le alofa faa-Kerisiano e aofia ai le taumafa i meaʻai. O faʻataʻitaʻiga o uluaʻi soo o Iesu, o Tama o le Toafa: Saint Benedict, John Wesley, Albert Schweitzer, Leo Tolstoy ma le tele o isi.

Tuua se tali